Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinska županija počela s isplatom pomoći obrtnicima, otvoren poziv za direktne pomoći i za obrtnike iz Varaždina

Objavljeno:

- dana

Varaždinska županija je danas, 28. travnja, počela s isplatom bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti za prvih 283 obrtnika, a istovremeno je uputila javni poziv varaždinskim obrtnicima da se od danas prijave za dodjelu direktnih pomoći koja će im biti isplaćena u roku od sedam dana.

Obrtima koji su morali zatvoriti svoje obrte uslijed epidemije kororavirusa, a na temelju odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite, za ožujak i travanj isplaćuje se 3.000 kuna ako imaju do 10 zaposlenih, odnosno 5.000 kuna za one s 10 i više zaposlenih.

– Naši resursi i izvorni proračun su minimalni, ali smo u ovoj krizi odlučili pomoći obrtnicima koji su najugroženiji putem dva programa, a to su direktne pomoći te kreditne linije uz 70 posto garancije. Za direktne pomoći smo osnovali Fond solidarnosti u koji se primarno uplaćuju odricanja od plaća svih 150 zaposlenika Županije i dužnosnika te još 50 zaposlenih u vezanim ustanovama i tvrtkama. Interes je jako velik. Primili smo 628 zahtjeva, od kojih su odobrena 283 zahtjeva obrtnika koji su ispunjavali uvjete, a još 60-ak je u obradi te očekujemo da će biti odobreni – istaknuo je župan Radimir Čačić na današnjoj konferenciji za novinare u atriju Županijske palače.

Županija je danas uputila javni poziv obrtnicima s područja grada Varaždina koji su bili zatvoreni zbog epidemije koronavirusa da se prijave za direktne pomoći.

– Najavili smo da ćemo direktnu pomoć osigurati i za varaždinske obrtnike ako to ne učini Grad Varaždin. S obzirom da do danas nemamo takvu informaciju, odmah upućujemo javni poziv za oko 110 obrtnika koliko ih je u Varaždinu moralo zatvoriti obrte. Uvjeti su isti. Osim da su bili zatvoreni zbog odluke Nacionalnog stožera, jedino što trebaju učiniti jest popuniti on-line obrazac na stranicama Županije – istaknuo je Čačić.

Kreditne linije za obrtnike

Podsjetio je da Županija ima i dodatne tri kreditne linije za koje je osigurala jamstva, pri čemu je, uz fond za prerađivačku industriju te onaj za OPG-ove za proljetnu sjetvu, posebno važan interventni, jamstveni fond za obrtnike.

– Obrtnici će moći dobiti do 50.000 kredita uz zadužnicu s rokom vraćanja do dvije godine i počekom od tri mjeseca, a uz 70 posto garancije. Dosad takav program nismo uspjeli realizirati s državnom i državnim institucijama, no naš pročelnik Mladen Jakopović kontaktira s njima i tijekom sljedećih dana očekujemo dobre vijesti – naveo je župan.

Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i europske poslove Mladen Jakopović je najavio da će tijekom ovoga tjedna biti objavljen poziv za kreditne linije za obrtnike.

– Ukupni kreditni volumen je 3,5 milijuna kuna, a riječ je o jedinoj liniji za kratkoročna obrtna sredstva, što je iznimno važno svima koji su uslijed zaustavljanja rada ostali bez likvidnih sredstava te im na ovaj način želimo pomoći da ponovno pokrenu proizvodnju, svoje obrte i mala gospodarstva. Poziv će biti otvoren za sve mikrogospodarstvenike, a to su, uz obrtnike, društva s ograničenom odgovornošću, j.d.o.o.-i i OPG-ove s do 10 zaposlenih. Tih 3,5 milijuna kuna će, sudeći po najavama, biti premalo. Zbog toga uz pomoć države, HBOR-a i HAMAG-a, pokušavamo pokrenuti dodatnu kreditnu liniju s većim kreditnim volumenom uz jamstvo države i Županije – rekao je Mladen Jakopović.

Potpore u turizmu

Županija će također poduprijeti ulaganja u turizam.

– Nakon što smo prošle godine ostvarili izvrsne rezultate, sada ćemo ponovno raspisati javni poziv za potpore u turizmu, a dodijeljeno će biti ukupno 900.000 kuna. Dobre su vijesti da interes za naše „Kuće za odmor s pričom“ vlada i dalje, jer su u prirodi i izolirane, tako da imamo mogućnosti da i ove godine ostvarimo dobre rezultate. O samom pozivu ćemo sve detalje iznijeti sljedeći tjedan – najavila je predsjedavajuća Turističke zajednice Varaždinske županije i savjetnica župana Natalija Martinčević.

Dodajmo da obrtnici iz Grada Varaždina, da bi ostvarili pravo na bespovratnu pomoć, trebaju popuniti on-line obrazac na sljedećoj poveznici: https://bit.ly/2yk48FL

Sve dodatne informacije mogu se dobiti na e-mail [email protected] ili na broj telefona 042/390-536.

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje