Što donosi registar stanovništva? Sad ćemo znati tko to kuka, a dobro živi i iznajmljuje pet apartmana
Vlada je predstavila Središnji registar stanovništva, a Zakon je u javnom savjetovanju. Kakvu će promjenu donijeti u odnosu prema ostalim...
PRORAČUN U MINUSU, NO BEZ PANIKE
– Izvršenje proračuna u prvih šest mjeseci je manje nego što smo očekivali, prvenstveno zbog novaca koje je trebalo platiti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Varaždinskoj županiji, a riječ je o otprilike 10 milijuna kuna.
To su uglavnom sredstva za JPP-a, odnosno, onih 55 posto, za koje se Ministarstvo obvezalo da će plaćati prema sklopljenom Sporazumu do kraja trajanja ugovora o JPP-u. Mi redovno šaljemo račune, pozvali smo ih nekoliko puta na plaćanje, no oni uopće nisu reagirali. Zato ćemo idući tjedan podići tužbu protiv Ministarstva kako bismo naplatili ta sredstva – najavio je župan Predrag Štromar prilikom izvještaja o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci ove godine danas na Županijskoj skupštini.
Župan tvrdi da je baš zbog toga županijski proračun u minusu u iznosu od 6,1 milijuna kuna.
– Ako se takva situacija i dalje nastavi, bit će još gore – rekao je Štromar, kojem to nije prvi put da se požalio na nedobivanje novaca za JPP projekte od strane Ministarstva. Još u ožujku je ustvrdio da će zbog toga “Županija hibernirati”.
Je li situacija toliko drastična i čeka li Varaždinsku županiju bankrot?
– Bit ćemo u još većem minusu, no nećemo bankrotirati. Naime, možemo se kreditno zadužiti, a Ministarstvo može krenuti u raskidanje sporazuma i onda možemo mirnim putem riješiti cijeli ovaj problem – rekao je Štromar, koji na kraju svega, ipak vjeruje da će zaostale uplate iz Ministarstva ipak sjesti na račun Županije.
Štromar je podnio izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Varaždinske županije za 2015. godinu, no HDZ-ov vijećnik Anđelko Stričak ustvrdio da je revizija napravljena kriminalno.
– Ne znam kako bi bilo kriminalno. Znam samo da su četiri mjeseca bili u ovoj zgradi, da su pročešljali sve, napravili analize te smo dobili bezuvjetni nalaz, što znači da smo sve radili dobro – rekao je župan.
Županovi izvještaji o izvršenju proračuna i reviziji su danas prošli na Županijskoj skupštini, ali bez ruku vijećnika HDZ-a.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.
Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.
Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.
Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.
U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.
Izvor: Danica