FOTO Umijeće skelarenja proglašeno nematerijalnim kulturnim dobrom
U Skelarskoj hiži u Svetom Martinu na Muri održana je konferencija za medije i prigodna svečanost na kojoj je predstavljeno...
U petak, 11. rujna, u Lepoglavi je otvoren 24. Međunarodni festival čipke. Kako bi se usprkos epidemiološkoj situaciji nastavila tradicija održavanja Festivala, Grad Lepoglava odlučio je da će se festival održati u drugačijem – virtualnom obliku.
Izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, visokog pokrovitelja Festivala, njegov savjetnik za kulturu Zdravko Zima otvorio je Festival.
– Danas smo u gradu upisanom na kulturnu mapu Hrvatske. Za čipku je osim znanja, spretnosti i talenta potrebno veliko strpljenje, ono čega nam najviše nedostaje. Strpljene je važna osobina i ako budemo strpljivi nadam se da ćemo idući festival dočekati bez zaštitnih maski – rekao je Zima.
– Ne želeći prekinuti kontinuitet održavanja Festivala, koji je po prvi puta održan 1997. godine, prilagodili smo se okolnostima i organizirali ga u virtualnom obliku, predstavljajući svijetu i ove godine čipku u njenom punom sjaju i ljepoti. Lepoglavska čipka naše je bogato kulturno nasljeđe koje ima značajan utjecaj na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini – istaknuo je gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić te naglasio kako na svojim pametnim telefonima, tabletima i računalima možete virtualno prošetati izložbama postavljenima u prostoru pavlinskog samostana i pogledati video predstavljanja 12 inozemnih i devet izlagača iz domaćih čipkarskih centara koji su, da su okolnosti drugačije, danas trebali biti u Lepoglavi kao sudionici.
Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića Anđelko Stričak rekao je da je za izradu čipke potrebno puno ljubavi i topline te da je čipka odličan turistički potencijal.
Veleposlanica Republike Bugarske Nj.E. Genka Vasileva Georgieva istaknula je da joj je zadovoljstvo i čast što boravi u Lepoglavi i što je Bugarska zemlja partner 24. Međunarodnog festivala čipke: – Tijekom Festivala posjetitelji će se moći upoznati s umijećem izrade čipke u Bugarskoj, koja kao i lepoglavsko čipkarstvo, potječe od briselske čipke.
Čestitke na organizaciji Festivala domaćinu je uputila izaslanica ministrice kulture i medija Tatjana Kolarić, pohvalivši način kako su u ovim zahtjevnim i specifičnim vremenima nastavili festivalsku promociju lepoglavske čipke i njene vrijednosti, te prenijela poruku ministrice Nine Obuljen Koržinek: – Vjerujem da će lepoglavska čipka trajno osigurati očuvanje i promociju čipkarstva ispunjavajući ciljeve UNESCO-ve konvencije za zaštitu nematerijalne kulturne baštine čije je Hrvatska potpisnik.
– Festival primjerom pokazuje da smo prepoznali jedinstvenost i umjetničku značaj, ali i gospodarsku vrijednost čipke koja, osim što nosi tradicijski kod ovog kraja, ima bitan ekonomski i socijalni element, prehranjivala je obitelji i generacije, spaja ljude, krajeve i kontinente. „Mala nit koja čini velika djela“ – istaknula je izaslanica ministrice turizma i sporta Olivera Šarić.
Svečanost otvaranja održana je u festivalskom šatoru postavljenom u atriju pavlinskog samostana.
– Lepoglavska čipka jedan je od brendova Varaždinske županije i obogaćuje njenu turističku ponudu – poručio je predsjednik Skupštine Varaždinske županije Alen Runac.
Festivalom možete virtualno prošetati ovdje: https://festival-cipke.com/, a svi koji se nađu u Lepoglavi mogu ga razgledati i uživo svake subote i nedjelje do kraja rujna od 10 do 17 sati.
Ulazak u samostan bit će besplatan, ali će se posjetitelji morati pridržavati svih propisanih epidemioloških mjera.
Festival se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.