Povežite se s nama

Kultura

Srijeda u Muzeju: predavanje mr. sc. Jakova Radovčića, autora koncepcije Muzeja krapinskih neandertalaca

Objavljeno:

- dana

U sklopu Srijede u Muzeju 23. rujna u palači Herzer na Franjevačkom trgu od 19 sati održava se predavanje pod nazivom Klimatske promjene tijekom pleistocena.

Predavanje se priređuje uz izložbu Erik/a – vunasti nosorog, a pripremio ga je mr. sc. Jakov Radovčić, jedan od sudionika u arheološkim istraživanjima fosilnih ostataka vunastog nosoroga na području Malog Segečaka, koja je 1983. godine proveo Gradski muzej Varaždin.

Iz GMV-a objašnjavaju: pleistocen je zadnje razdoblje geološke prošlosti Zemlje. Velike klimatske promjene i temperaturne oscilacije označavaju ga kao vrijeme niza ledenih, glacijalnih, i međuledenih, interglacijalnih doba poslije toplog tercijara. U kronologiji Zemlje to razdoblje bilo je razabrano i kao diluvij, pretpovijesno vrijeme općeg potopa. Mnoge astrološke silnice svemira i orbitalne putanje nebeskih tijela, kao i sama geodinamika Zemlje, uzroci su stalnih mijena globalnog i lokalnoga krajolika, geotektonike oceanskih i kontinentalnih masa, morskih i zračnih strujanja te, konačno, klimatskih promjena u dalekoj prošlosti i današnjici.

Geološka prošlost Zemlje otkriva nam mnoge promjene u razvoju krajolika koji danas razaznajemo. Taložine prošlosti i njihov fosilni sadržaj izravni su dokazi tih mijena, a klimatske oscilacije koje čovjek svakodnevno proživljava zrcale činjenicu da je i on samo sićušno biće ili zrnce velikog sklopa evolucije Zemlje i svemira.

Danas mnogi paleontolozi pleistocen označavaju kao antropocen ili antropogen, razdoblje kad se u geološkoj prošlosti pojavljuje ljudski rod te ljudska vrsta. Upravo klimatske promjene, mijene neživog, a onda i živog svijeta, flore i faune, snažno su utjecale na pojavu čovjeka i razvoj njegovih bioloških i kulturnih adaptacija.

Okolica sjeverozapadne Hrvatske i šira okolica Varaždina sadrže mnoge znane i neznane dokaze o intenzivnim klimatskim promjenama ovoga krajolika tijekom pleistocena. Uz tumačenje okolnosti otkrića i značaja pronalaska diluvijalnoga nosoroga, u predavanju će se nastojati prikazati i mnogi drugi znanstveni dokazi o pleistocenskim mijenama Varaždina i njegove okolice tijekom posljednjih milijun godina.

O predavaču

Mr. sc. Jakov Radovčić, nakon završetka studija geologije i paleontologije na Prirodoslovno-matema-tičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, radio je kao asistent u Geološko-paleontološkoj zbirci tadašnjeg JAZU. Godine 1970. upisao je poslijediplomski studij paleontologije i biostratigrafije na matičnom fakultetu.

U sklopu suradnje Smithsonian institucija iz Washingtona i zagrebačkoga Geološko-paleontološkog muzeja 1972. sudjeluje na američko-hrvatskom projektu istraživanja foslinih riba iz krednih naslaga jadranske karbonatne platforme. Iste je godine dobio stipendiju Joyce and Zlatko Baloković Scholarship Fund za poslijediplomsko usavršavanje paleontologije na Sveučilištu Harvard u SAD-u, koje je prošao na Biološkom odjelu Sveučilišta Illinois u Chicagu.

Magisterij znanosti s područja biologije, s usmjerenjem na paleontologiju kralješnjaka, stekao je 1974. godine. Od 1975. do 1978. godine bio je honorarni asistent u Geološko-paleontološkom zavodu PMF-a, a od 1980. je radio kao kustos za Zbirke fosilnih kralješnjaka i krapinskog pleistocena u Geološko-paleontološkome muzeju u Zagrebu.

Više je puta boravio na prirodoslovnim i paleoantropološkim katedrama nekoliko američkih sveučilišta, a često je dobivao i jednomjesečne stipendije u muzejskim institucijama europskih i izvaneuropskih zemalja. Tijekom muzejskog rada bio je inicijator ili suradnik u izradi brojnih muzeoloških i znanstvenih projekata. Autor je prve programske koncepcije djelovanja Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Do sada je samostalno ili u suautorstvu objavio nekoliko monografija, tridesetak znanstvenih i brojne stručne i znanstvenopopularne radove u zemlji i inozemstvu. Autor je koncepcije Muzeja krapinskih neandertalaca te mnogih popularnoznanstvenih televizijskih i radijskih emisija u zemlji i inozemstvu.

Dobitnik je Nagrade Hrvatskog muzejskog društva za životno djelo „Pavao Ritter Vitezović“, kao i Godišnje nagrade HMD-a, s arhitektom Željkom Kovačićem i suradnicima, za autorski projekt i realizaciju Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini.

50 posjetitelja

S obzirom na epidemiološke mjere, na predavanju može biti 50 posjetitelja. Za prisustvovanje je obvezna  ulaznica. Besplatna ulaznica može se podići na recepciji u palači Herzer u radno vrijeme GMV-a za posjetitelje: utorak – petak od 9 do 17 sati. Molimo da se prilikom boravka u GMV-u pridržavate i ostalih preporučenih epidemioloških mjera.

Svima koji ne mogu pratiti predavanje u GMV-u to je omogućeno putem streaminga uživo na YouTube kanalu Muzeja.

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Proslava 70. obljetnice muzeja Dvor Trakošćan uz otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MKM/Dubravko Hrupa

U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.

Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.

– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.

Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.

– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.

– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.

Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.

Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.

Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje