Nakon nikad boljih izbornih rezultata na ovogodišnjim parlamentarnim izborima, na kojima je Hrvatska demokratska zajednica u Varaždinskoj županiji prvi put prešla brojku od 30 % glasova birača, razgovarali smo sa saborskim zastupnikom i prvim čovjekom Županijske organizacije, Anđelkom Stričakom, o političkim križaljkama, projektima koje podržava Vlada, problemima baliranog otpada i lokalnim izborima koji nas očekuju u svibnju iduće godine.

Kako komentirate rezultate parlamentarnih izbora?

– Od 2000. godine, otkad postoji ovakav izborni sustav gdje se zastupnici u Hrvatski sabor biraju u 10 izbornih jedinica, plus liste dijaspore i manjina, a Varaždinska županija se nalazi u III. izbornoj jedinici, zajedno s Međimurskom i Krapinsko-zagorskom županijom, ovo je dosad najbolji rezultat HDZ-a Varaždinske županije. Prvi put imamo podršku birača iznad 30 % te prvi put tri HDZ-ova saborska zastupnika s područja Varaždinske županije. To je još jedan pokazatelj da iz izbora u izbore rejting, odnosno povjerenje birača u HDZ, raste i u našoj županiji. Također, kada usporedimo rezultate izbora za Županijsku skupštinu, gdje 2009. godine osvajamo sedam vijećničkih mandata, 2013. godine 10, a 2017. godine 13 mandata, vidljiv je također trend rasta. Smatram da su za to zaslužni svi naši članovi, koji svojim kvalitetnim radom dokazuju da znaju, mogu i žele doprinijeti svekolikom razvoju svog kraja.

Dvije ruke sa sjevera osiguravaju stabilnost većine u Saboru, može li to potrajati?

– Odlično ste to primijetili da je politička stabilnost iznimno bitna. Ako nema političke stabilnosti, ako smo svakih par mjeseci na izborima, ne znamo postoji li saborska većina ili ne, naravno da tu nestabilnost vide i strani ulagači i investitori. Nitko neće investirati, odnosno uložiti svoj novac u politički nestabilne i nesigurne države. Stoga me raduje da je u ovom sazivu i Sabora i Vlade taj osjećaj stabilnosti došao sa sjevera podrškom zastupnika Reformista i HNS-a. Također, napominjem da prvi put jednu Vladu desnog centra s područja Varaždinske županije podržava pet od šest zastupnika, što dovoljno govori u prilog tezi da stari-novi premijer uživa i ovdje kod nas veliko povjerenja.

Kako će se to odraziti na tzv. vertikalu vlasti u projektima koji čekaju realizaciju?

– Mnogi su se i prije nas pozivali na tu vertikalu vlasti, koja očito nije ostvarena ili su bili nesposobni iskoristiti je. Primjerice, SDP-ova “Kukuriku Vlada” je najveće povjerenje birača dobila tu kod nas u Varaždinskoj županiji, zauzvrat nije riješila niti jedan jedini ključni projekt ili investiciju. Kakav je odnos imao tadašnji vrh SDP-a prema županijskom SDP-u, dovoljno govori činjenica da nisu imali nijednog državnog dužnosnika, odnosno za najbolji rezultat nagrađeni su ni s čim.

Međutim, sada smo ostvarili jednu dobru vertikalu od lokalne, županijske do državne razine, razgovaramo i surađujemo sa svima, taj i takav pristup daje dobre rezultate, a investicija je napretek. Uz uložene dvije milijarde kuna u prošlom mandatu, u ovom slijedi barem još toliko.

Mjestom predsjednika Županijske skupštine i Gradskog vijeća dokazujete da imate dobre partnere na lokalnome nivou.

– Najlakše i najkomotnije je biti na tribinama i navijati. Tada ni za što nisi odgovoran, odnosno kriv. Daleko teže je zaigrati, prihvatiti odgovornost i odgovarati za svoj rad i rezultate. Mi smo odlučili zaigrati i u Gradu, a i u Županiji. Ta suradnja je korektna i, ono najbitnije, daje rezultate. Da je područje Varaždinske županije jedno veliko gradilište, smatram da je sada svima jasno.

Kako ste zadovoljni podrškom Vlade projektima na sjeveru?

– Teško je pobrojati sve projekte koji su već dosad realizirani ili su u tijeku, ali spomenut ću samo najveće: primjerice, u zdravstvu nikad toliko i nikad većih investicija, od energetskih obnova obiju bolnica do izgradnje dnevne bolnice i objedinjenog hitnog bolničkog prijema u sklopu OB Varaždin, koji je sad već u realizaciji, do Spinalnog centra, o kojem se već 15 godina priča, u sklopu Bolnice u Varaždinskim Toplicama, do brojnih ulaganja u domove zdravlja, Zavod za javno zdravstvo i Hitnu. Uglavnom, nikad veći iznos novaca, nikad toliko investicija u zdravstvu kao sada.

Ako govorimo o školstvu, Županija je pokrenula niz projekata, naravno da se tu uključila i središnja državna vlast, pa se dograđuje škola u Velikom Bukovcu, koja je doslovno 20 godina gradilište, i radovi će uskoro biti završeni, dograđuje se škola u Martijancu, gradi se nova škola u Svetom Iliji, jedino je ostala još za nadograditi Osnovna škola u Ivancu. Tada će sve naše škole imati mogućnost za jednosmjensku nastavu. Također, u sklopu srednjih škola u pripremi su dva velika projekta, a to su centri kompetencija u sklopu Srednje medicinske škole u Varaždinu i Srednje škole „Arboretum Opeka“ u Marčanu. Samo za ta dva projekta predviđen je iznos od 160 milijuna kuna. Kada govorimo o visokoškolskim ustanovama, bitno je naglasiti da je Sveučilište Sjever dobilo svoj prvi vlastiti prostor, tj. nekretninu u Optujskoj, da im je proračun povećan za 40 %, a da će i FOI dobiti svoje mjesto u idućoj omotnici, gdje će se pronaći sredstva za izgradnju kampusa FOI 2.

U komunalnoj infrastrukturi najveći zahvati su na aglomeracijama, dvije se trenutno izvode, Varaždin i Varaždinske Toplice, a pet ih je u pripremi. Njihova ukupna vrijednost, kada se sve izgrade, bit će oko dvije milijarde kuna. U pripremi je i projekt obrane od štetnog djelovanja voda. U ludbreškom dijelu gradit će se nasipi, a u ivanečkom retencije, čime bi se spriječile poplave. Ukupna vrijednost radova procjenjuje se na oko 220 milijuna kuna.

Hrvatske ceste započinju izgradnju istočne obilaznice u Novom Marofu, sa svom pratećom infrastrukturom, a HEP na nekoliko lokacija pojačava napon uz brojne rekonstrukcije mreža.

Na području Varaždinske županije trenutačno je izgrađeno ili se gradi 13 vrtića u vrijednosti od 60 milijuna kuna, a još oko 16 milijuna kuna na području 17 jedinica lokalne samouprave uloženo je u predškolski odgojno-obrazovni proces i tu se neće stati. Uglavnom, napravili smo jedan investicijski bum.

Uz ulaganja u našu županiju sve se češće spominju i regionalni projekti.

– Nakon svih investicija, recimo, lokalnog značaja iz prošlog mandata smatram da se sada moramo više posvetiti investicijama regionalnog karaktera. Zasigurno, jedna od njih je izgradnja brze ceste Varaždin – Ivanec – Lepoglava, trenutačno je u fazi projektiranja, potom planiramo prići projektiranju obilaznice Grada Varaždina, od Hrašćice bi se obilaznica nastavila preko kanala i rijeke Drave i spojila na istočnu obilaznicu Nedelišća. Također, bilo bi dobro da se što prije ostvari kontakt između Općine Nedelišće i Grada Varaždina vezano uz ideju „Varaždin na Dravi“ jer, koliko mi je poznato, Općina Nedelišće planira također jedan takav projekt, gradnju marine te sportsko-turističkih sadržaja. Smatram da bi bilo dobro zajedno krenuti u taj projekt, s obzirom na to da je riječ o sličnim idejama. Također, poželjno bi bilo razmisliti i o integraciji veleučilišta koja djeluju ovdje na sjeveru u Sveučilište Sjever. Samim tim ojačali bismo Sveučilište, a gradovi Čakovec i Krapina dobili bi status sveučilišnih gradova. Mogućnosti je puno, treba razgovarati, naći zajedničke teme i interese i nastojati ih realizirati.

Posebno do izražaja dolazi suradnja s Ministarstvom kulture u posljednje vrijeme.

– Ministarstvo kulture izdvaja poprilična sredstva za zaštitu kulturne baštine. Nedavno smo imali priliku sudjelovati na otvaranju izložbe “Erika/a – vunasti nosorog, gdje je pročelnica Konzervatorskog odjela u Varaždinu Vesna Pascuttini Juraga naglasila da na području naše županije postoji oko 200 arheoloških lokaliteta, a od toga ih je pedesetak pod zaštitom ili preventivnom zaštitom, a svega petnaestak je manjim dijelom istraženo ili se istražuje. Znači, mi smo s arheološkim istraživanjima debelo ispod 10 %. Kad pogledamo ovu senzacionalnu izložbu, možemo pokušati zamisliti koliko je još arheoloških nalazišta neistraženo, kakva i koja sve kulturna dobra leže negdje zakopana i koji je to turistički potencijal. Naravno da bismo se svi trebali založiti da formiramo ili ojačamo neku instituciju koja bi se prvenstveno bavila arheološkim istraživanjima, da se to sve unaprijedi, a i ubrza.

Dolazak premijera i predsjednika na svečanu skupštinu uz Dan Županije dokaz je i potvrda dobre suradnje sa sjeverom uz poruke koje su pritom poslane.

– Premijer je jasno naglasio da će i dalje sve općine i gradovi Varaždinske županije imati dobrog sugovornika u Vladi, da će nastaviti sa svim projektima i ovim pristupom suradnje. I sam je naglasio da će i dalje voditi stalan i otvoren dijalog, da će poticati decentralizaciju, koja je već započela pridruživanjem Ureda državne uprave Županiji. Tu je i fiskalna decentralizacija, svim općinama i gradovima su rasli proračuni, nekima čak i pet puta, a nastavit će se i projektna suradnja, koju Vlada podržava kroz dva pravca, jedan su nacionalna, a drugi europska sredstva. Što ćemo biti agilniji, spremniji sugerirati projekte, to je mogućnost njihova financiranja, i u konačnici realizacija, bolja i brža.

Pred nama će uskoro biti lokalni izbori, u svibnju iduće godine, kako se za njih pripremate?

– Nama je svaki dan kampanja. Za njih smo, ako zatreba, spremni već danas. Na iduće lokalne izbore utjecat će i najavljene zakonske izmjene. Programom Vlade za aktualno mandatno razdoblje predviđa se smanjenje broja lokalnih dužnosnika, odnosno u manjim općinama i gradovima, načelnici i gradonačelnici ne bi imali zamjenike. Samim tim se sužava i prostor za predizborne koalicije. Također, smatram da bi najkorektnije prema našim građanima bilo da na izbore izađemo samostalno, a nakon izbora ćemo vidjeti s kojim ćemo strankama ili pojedincima razgovarati, tko može povući i tko je usmjeren na investicije i rad, a tko na populizam i demagogiju.

Kada smo se 2013. godine pripremali za lokalne izbore, nitko se nije “trgao” da bi bio kandidat za župana, 2017. godine je naš kandidat bio kolega Runac, koji je izgubio drugi krug za svega 16 glasova, a sada imamo zaista popriličan broj jako dobrih kandidata. Primjerice, Josip Križanić, Alen Runac, Bruno Hranić, Goran Kaniški ili Martina Bistrović. Svi su fakultetski obrazovani, imaju iskustva u radu lokalne i područne samouprave, a dokazali su se u svojim sredinama. Za sada tko će biti kandidat i za koju dužnost ne znam, jer o tome nismo raspravljali, ali jedno je sigurno: na idućim lokalnim izborima HDZ će u svim sredinama za sve izborne dužnosti imati svog kandidata.

Vaše ime ne spominje se za mjesto župana?

– Kao predsjednik Županijske organizacije sve vrijeme sam zagovarao model ili možda bolje reći način rada da nitko, a uvijek počinjem sa sobom, ne treba težiti da ima desetak dužnosti i funkcija. Velika smo stranka, imamo puno kvalitetnih ljudi koje je dobro uključiti u stranački rad. Ja imam jednu stranačku dužnost, a to je dužnost predsjednika Županijskog odbora HDZ-a i ono što ona sama po sebi nosi, te dužnost saborskog zastupnika. Prema zakonskim rješenjima, mogao bih biti i županijski i gradski vijećnik, ali zbog čega biti na tri dužnosti? Budi na jednoj i tu jednu odradi najbolje što znaš i umiješ.

“Najskuplje rješenje s balama u Brezju je ništa ne poduzimati”

Što mislite o modelu rješavanja gorućeg problema s baliranim otpadom u Varaždinu?

– Po tom pitanju i nisam možda najupućeniji sugovornik, naime, nikada nisam bio gradski vijećnik, nisam sudjelovao u donošenju nijedne odluke vezane za bale, tako da možda i nisam dovoljno upućen u cijelu problematiku. Znam ono što prenose mediji, ali da je to pravosudni, zdravstveno-ekološki, proračunski, a u krajnjem slučaju i gospodarski problem, zasigurno je. Prvo, nerješavanje tog baliranog otpada jednim većim dijelom je i grijeh pravosuđa. Nevjerojatno je da se u 10 godina ne može donijeti jedno jedino pravomoćno rješenje vezano uz bale. Drugo, da je taj otpad štetan po zdravlje ljudi, zbog nesnosnog smrada, zagađuje okoliš, u kojoj mjeri ne mogu tvrditi, ali sigurno šteti. Treće, da je proračunski problem, to je svima valjda jasno. Koliko mi je poznato, ako ne prođe integralno rješenje, Grad Varaždin će, kako stvari sada stoje, zbrinjavanje tog otpada platiti dva puta, i to prema ugovoru o interventnom zbrinjavanju i po koncesiji, zasad su po presudama oba važeća. Četvrto, to postaje i gospodarski problem. Na toj lokaciji planirana je Gospodarska zona. Dok se ne maknu bale, ne može se prići njezinoj realizaciji. U pitanje se dovodi i 10 milijuna kuna Ministarstva gospodarstva za izgradnju komunalne infrastrukture. Također, možemo procjenjivati koliko smo već dosad izgubili, odnosno, da nema tih bala, koliko bi se investicija ondje odvijalo, koliko novih radnih mjesta bi bilo otvoreno, koliko uplaćeno poreza, komunalne naknade i doprinosa. Stoga, mogu zaključiti da je najskuplje rješenje s balama u Brezju ništa ne poduzimati.

Je li integrirano rješenje koje je Gradsko vijeće nedavno izglasalo najbolje i najsretnije, pa vjerojatno nije, ali boljeg nema, nitko ne nudi neko drugo rješenje i zasad je to jedini izlaz iz te nesretne situacije.

“Tko bi trebao čuvati naš zračni prostor?”

Kao potpredsjednik Odbora za obranu, član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, član Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove te zamjenik člana Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, što biste posebno istaknuli u Vašim aktivnostima?

– Svi odbori su važni, na njima se često vode jako kvalitetne i stručne rasprave, tako da se za svaku temu treba dobro pripremiti. Od svih odbora koji trenutačno rade u sklopu Hrvatskog sabora, u idućim mjesecima zasigurno će najzanimljiviji biti rad Odbora za obranu, zbog nabave borbenih zrakoplova. Po toj temi u javnosti imamo dosta oprečnih mišljenja i stavova, ali bitno je naglasiti da je Hrvatska kao samostalna, neovisna, međunarodno priznata država dužna štititi svoj zračni prostor. To može na dva načina, da nekomz plati zaštitu svog zračnog prostora, recimo po uzoru na Sloveniju, čiji zračni prostor čuva talijansko ratno zrakoplovstvo, ili imati svoje ratno zrakoplovstvo. Ja smatram, i za to se zalažem, da je bolje imati svoje ratno zrakoplovstvo.

Zasad su, kao što je poznato, stigle četiri ponude, američka, francuska, izraelska i švedska, koje će međuresorno povjerenstvo u sljedeća dva do tri mjeseca proanalizirati i dati svoje zaključke i preporuke Vladi. Donošenje odluke o kupnji zrakoplova, i kojih, je na Vladi.

Svi oni koji smatraju da nam zrakoplovi ne trebaju, neka odgovore na jednostavno pitanje: Tko bi to po njima trebao čuvati naš zračni prostor; Mađari, Talijani, ili računaju na nekog trećeg?