Povežite se s nama

Život i društvo

Rak dojke je najčešće dijagnosticirana zloćudna bolest, evo kakvi su podaci za Hrvatsku

Objavljeno:

- dana

Nacionalni dan borbe protiv raka dojke u Republici Hrvatskoj obilježava se 7. listopada, a listopad je ujedno i mjesec borbe protiv raka dojke kada se javnost upozorava na važnost ranog otkrivanja raka dojke, prevencije te bolesti, pravovremenog liječenja te skrbi za oboljele.

Rak dojke je najčešće dijagnosticirana zloćudna bolest. Više od 355.000 žena u zemljama članicama EU će se prema procjenama u 2020. godini suočiti s dijagnozom raka dojke (13,3 % od svih dijagnoza raka). Procjenjuje se da će u zemljama članicama EU najčešći maligni uzrok smrti u žena biti rak dojke (16,5 %).

U usporedbi s drugim zemljama (uporabom dobno-standardizirane stope incidencije i mortaliteta), Hrvatska je po ukupnoj incidenciji raka na razini prosjeka EU-27 (15. ukupno; 14. u muškaraca i 19. u žena), dok smo po smrtnosti od raka na 5. mjestu ukupno (iza Slovačke, Poljske, Cipra i Mađarske). Ako govorimo o podacima za rak dojke u žena u RH prema procjenama Europske komisije, podaci su povoljniji u odnosu na podatke o ukupnom raku. U usporedbi s drugim zemljama (uporabom dobno-standardizirane stope mortaliteta), Hrvatska je po ukupnoj smrtnosti od raka dojke kod žena ispod prosjeka EU-27 (16. mjesto).

Prema posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj u 2017. godini zabilježeno je 2767 slučajeva raka dojke (stopa 132,1/100.000), a od ove zloćudne bolesti umrle su u 2019. godini 752 žene (stopa 35,9/100.000). Rak dojke je treći maligni uzrok smrti u žena, nakon raka pluća i raka debelog i završnog crijeva. Četvrtu godinu zaredom u Republici Hrvatskoj bilježimo pad mortaliteta od raka dojke.

Ovi povoljni trendovi rezultat su organiziranog programa probira , ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke. Dobrobit programa probira potvrđuje i Svjetska zdravstvena organizacija koja ih ističe kao jedan od najučinkovitijih alata u smanjenju smrtnosti od raka dojke. SZO procjenjuje da je kod dobro organiziranih programa probira očekivano smanjenje smrtnosti oko 20 %. Stoga zemlje koje su još 80-ih godina prošlog stoljeća (Švedska, Finska, Ujedinjeno Kraljevstvo) uvele programe probira na rak dojke, danas bilježe najniže stope mortaliteta od raka dojke.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske 2006. godine pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Svake dvije godine na mamografski pregled pozivaju se sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi 50 – 69 godina. Mamografski probir, usprkos pojavi drugih metoda oslikavanja s dobrom dijagnostičkom točnošću, i dalje ostaje najprihvatljiviji način ranog otkrivanja raka dojke.

Cilj je Programa smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku i poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke.

Završena su pet ciklusa pozivanja žena, a šesti je u tijeku. Odaziv je oko 60%, a otkriveno je ukupno preko 6000 novih karcinoma dojke. Uvođenjem mamografskog probira vidi se povećanje udjela slučajeva raka dojke koji su otkriveni u ranom, lokaliziranom stadiju te smanjenje onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama. Povoljna distribucija stadija doprinosi smanjenju mortaliteta od raka dojke što je i konačan cilj populacijskog programa ranog otkrivanja raka.

Ministar zdravstva prof. dr. sc. Vili Beroš rekao je da je od iznimne važnosti poticati žene da se odazovu na preventivni pregled te da podržava nacionalne programe jer oni čuvaju naše zdravlje.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Capak ustvrdio je i kako epidemija Covid-19, unatoč lockdownu, nije značajno utjecala na liječenje karcinoma dojke. Potkrijepio je to podacima o broju hospitaliziranih žena u prvih šest mjeseci ove i prošle godine, koji pokazuju da je lani na bolničkom liječenju bilo 2585 žena, a ove godine 2411. Kad je riječ o dnevnim bolnicama u kojim se liječe žene s karcinomom dojke, manji pad je zabilježen tijekom travnja ove godine dok je u lipnju zabilježen porast. Kad je riječ o mogućoj povećanoj smrtnosti doc. dr. sc. Capak je rekao kako ne očekuje porast smrtnosti zbog koronavirusa.

Nacionalni program ranog otkrivanja dojke nije se provodio, rekla je njegova koordinatorica dr. med. Andrea Šupe Parun, između 15. ožujka i 10. svibnja te će sve žene koje su tada bile pozvane na pregled dobiti ponovni poziv.

Život i društvo

FOTO Varaždinski sejem privukao velike i male znatiželjnike

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Ulica Augusta Šenoe nakratko je postala pozornica za još jedan zanimljiv događaj.  Naime, u subotuje bila ispunjena štandovima proizvođača domaćih proizvoda na 15. Varaždinskom sejmu – sajmu zdrave hrane i domaćih proizvoda.

Posjetitelji su imali priliku degustirati i nabaviti raznovrsne proizvode od domaćih proizvođača. Ljubitelji gastronomije mogli su pak uživati u izboru vrhunskih vina, aromatičnih likera, kvalitetnih craft piva i ginova, kao i u mnogim drugim gastronomskim iznenađenjima.

U zabavnom dijelu programa nastupili su KUD Hrvatskih željeznica, Dječje folklorno društvo Sončece i Tamburaški sastav Sedef, a Gradska tržnica misli i na najmlađe pa je za mališane organizirana likovno kreativna radionica…

Kakva je bila atmosfera pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Život i društvo

Mladi u Hrvatskoj smatraju da je među njima niska svijest o potrebi sudjelovanja u političkom životu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Istraživanje koje je među mladom populacijom tijekom ožujka i travnja provela Agencija IMC, pokazalo je da su mladi glasači u ovoj super-izbornoj godini najmanje zainteresirani za izlazak na izbore za Europski parlament koji će se održati 9. lipnja.

Naime, od ukupno 515 ispitanika u dobi od 18 do 24 godine, njih gotovo 85 % izjasnilo se da će sudjelovati u parlamentarnim izborima koji su sad već iza nas, preko 88 % posto reklo je da će izaći na predsjedničke izbore krajem godine, dok će znatno manje, 63.4 % ispitanih, sudjelovati u izboru hrvatskih predstavnika u Europski parlament.

63.7 % ispitanih izjasnilo se da ne apstinira od sudjelovanja na izborima, a na to ih prije svega potiče osjećaj građanske dužnosti i(li) interes za određeni društveni problem za koji vjeruju da će njihov kandidat ili politička opcija biti u stanju riješiti. Ipak, istovremeno čak 64.7% ispitanika smatra da je svijest među mladim ljudima o potrebi sudjelovanja u političkom život zemlje niska.

Očekivano, većina mladih, 65.3%, najviše informacija o kandidatima i njihovim programima, neovisno o kojim izborima se radi, dobiva putem društvenih mreža. Kao pouzdani izvori informacija slijede TV vijesti i emisije sa 57.9 % te news portali s 50.7 %. S 13.6% na posljednjem mjestu su tiskani mediji.

U raspravama o političkim temama tek 17 % ispitanih sudjeluje na dnevnoj razni, dok dvije trećine, odnosno njih ukupno 68.1 % o politici razgovara na tjednoj, odnosno mjesečnoj razini. U političke rasprave nikada se ne upušta 15 % ispitanih.

Među ispitanicima 67.1 % su bile žene, a 32.9 % muškarci. Među anketiranima njih polovica, 50 %, predstavlja starosnu grupu između 18 i 20 godina. Čak 73.3 % su studentice i studenti, 17 % su učenice i učenici, a 10.7 % su zaposleni.

Na proteklim EU izborima u Hrvatskoj je glasalo svega 29,85 % registriranih birača. Na razini Unije taj postotak je u porastu te je zabilježena izlaznost od 51 %. Iako je porastao broj mladih birača, najveći udio i dalje imaju stariji glasači, konkretno njih 43 % predstavlja skupinu koja ima 55 i više godina života.

Osim što je više mladih glasalo, prije pet godina primijećeno je da je na birališta izašlo nešto više visoko obrazovanih te zaposlenih koji žive u manje ili srednje velikim gradovima, a manje u ruralnim krajevima.

– Iako osjećaj građanske dužnosti među mladima raste, i dalje velika većina mladih smatra kako je među njima svijest o potrebi sudjelovanja u političkom životu u Hrvatskoj i dalje niska. Uzrok tome zasigurno je u nedostatku dijaloga, a komunikacija je faktor koji može pokrenuti promjene. Stoga smo, kao komunikatori pozvali i kandidate na nadolazećim EU izborima, predstavnike vodećih političkih opcija u Hrvatskoj, da upute svoje video poruke mladima o tome zašto je važno izaći na EU izbore i koliko odluke koje se donose u Europskom parlamentu utječu na njihov svakodnevni život i usmjeravaju njihovu budućnost – poručili su iz Agencije IMC.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje