“Bogovi” Dalibora Matanića u petak na Velikoj sceni HNK u Varaždinu
Dalibor Matanić je režirao u varaždinskom kazalištu predstavu prema svom tekstu pod naslovom "Bogovi". To je nastavak njegovih kazališnih istraživanja...
Premijeru, koja će se održati 17. listopada, predstavili su jedan od dvojice autora teksta Vid Balog i redatelj Krešimir Dolenčić.
Krešimiru Dolenčiću ovo je druga predstava koju radi u Varaždinu.
– Kao što svaka dobra komedija živi dugo i kao što se svaka obraća svakom vremenu, tako je i ova uz male preinake zaživjela do danas. Osnovno tkivo jednog zida starog 800 godina nije samo predmet prepucavanja između raznih službi i međudržavnih ministarstava, nego on nekim čudnim slijedom okolnosti postaje i bitan faktor oko ogromnih infrastrukturnih projekata kao što su hidrocentrale i slično, plus sva pozadinska političko-koruptivna akcija koja se ispod takvih stvari događa. Jako je puno kvalitetno napisanih, sjajnih karaktera, a sve je zaodjenuto u ruho pučke komedije, u najboljem i najkvalitetnijem smislu te riječi. Predstava je spremna, očekujemo publiku i da će taj zid dugo živjeti na sceni kazališta – rekao je Dolenčić.
Autori teksta „Cigle svete Elizabete“ su Goran Vrbanić i Vid Balog. Balog je istaknuo da je tekst pretrpio neke izmjene kako bi bio aktualiziran:
– Tekst je napisan potkraj devedesetih godina i poslije toga je nekoliko puta izvođen. Napisali smo ga Goran Vrbanić i ja, ali je pretrpio, upravo da bi se aktualizirao, tolike izmjene da zapravo ne možemo govoriti o tom prvom komadu osim kao o predlošku. Ljepota rada s ljudima i biti suautor se sastoji od toga da je svakome dopušteno intervenirati u svoju ulogu. Mislim da će svi koji će doći uživati u svakoj minuti ove predstave – otkrio je.
Kratki osvrt na prošlu i nekoliko riječi o tome što nas čeka u novoj sezoni dao je Ozren Prohić, redatelj i umjetnički savjetnik HNK u Varaždinu.
– Unatoč koroni, uspjeli smo prošlu sezonu nekako s izmjenama izgurati i nadamo se da idemo ususret jednoj ozbiljnoj sezoni koju počinjemo „Ciglama svete Elizabete“ na velikoj sceni. Počeli smo s praizvedbom Luke Vlašića „Ništa novo“ na sceni Zvonimira Rogoza i nastavljamo do kraja godine s „Enigmatskim varijacijama“ Erica-Emmanuela Schmitta, jednim interesantnim suvremenim tekstom također na velikoj sceni. U drugom dijelu sezone očekuje nas od prošle godine praizvedba „Hrvatski bog masakra“ Ivana Penovića na sceni Zvonimira Rogoza, a nakon toga ćemo raditi predstave „Matijaš Grabancijaš Dijak“ Tituša Brezovačkog i „Horor diptih II“ Ksenije Krčar koje također idu na veliku scenu – naveo je Prohić te napomenuo da su u tijeku pregovori za razmjenu s mnogo hrvatskih, prije svega zagrebačkih kazališta.
Osim kazališne, bit će zanimljiva i koncertna sezona, otkriva Prohić, te dodaje da se kreće s velikim projektom komorne opere, a u ovoj sezoni održat će se dvije.
– Jedna je mono opera „Dnevnik Anne Frank“ Grigorija Frida, a druga je Mozartova „Bastien i Bastienne“ u ožujku – ističe.
Intendantica Jasna Jakovljević osvrnula se na radove koji su u tijeku i na planove za naredne mjesece.
– Radovi idu odlično, točno prema planu. Završen je prvi dio pozornice, imamo podest za orkestar i to nas veže za opernu sezonu koja će biti vrlo intenzivna. Do siječnja će biti postavljene daske oregonskoga bora koje su nam osigurali naši iseljenici iz Kanade. Po prvi puta u HNK-u u Varaždinu priprema se veliki koncert gospođe Evelin Novak i praizvedbe međimurskih kompozicija Davora Bobića te njezinog njemačkog repertoara kojeg nikad nismo ovdje čuli. Spremamo i velike ugovore s nacionalnim kazalištima i matičnim Kazalištem u Zagrebu po prvi puta u povijesti, a to nam sada omogućava nova pozornica. Ujedno obnavljamo i scenu Zvonimira Rogoza koju akustičnom izolacijom odvajamo od glavne pozornice. Nakon toga ulazimo u gledalište i time će obnova biti gotova – najavila je Jakovljević, dodavši na kraju da gledalište u ovim epidemiološkim okvirima može primiti 195 gledatelja od ukupno 300 mjesta.
Izložbom Otona Ivekovića, velikana historijskog slikarstva i istaknutog predstavnika hrvatske moderne, Muzej Međimurja Čakovec obilježava 70. obljetnicu svoga postojanja. Izložba se otvara u petak, 10. svibnja u 19 sati.
Iz iznimno velikog i značajnog slikarevog opusa, za ovu izložbu odabrana su vrlo specifična djela, tj. niz radova na temu događaja i likova iz povijesti velikaške obitelji Zrinski, koji svjedoče o Ivekovićevoj okupiranosti poviješću ove obitelji i njezinom tematiziranju u umjetničkim djelima od samih početaka slikarskoga djelovanja.
Upravo zbog toga je za vrijeme studija na bečkoj Likovnoj akademiji dobio nadimak „Zrinjimaler” – slikar Zrinskih!
Izložba prezentira niz inačica poznatog „Rastanka Zrinskog i Frankopana od Katarine Zrinske“, počevši od prve verzije slike nastale 1887. godine koju je Oton izradio kao dokaz svog talenta umjesto prijemnog ispita, kada je kao mladić s devetnaest godina odlučio krenuti na bečku Likovnu akademiju. Osim „Rastanka“, na izložbi su prisutne i kompozicije velikog formata „Nikola Šubić Zrinski u Sigetu“ i „Zrinski i Sokolović u Sigetu“, zatim „Ivan Gnade – posljednji Zrinski“, kao i akvareli starih hrvatskih gradova i utvrda koji su bili u posjedu Zrinskih, rađeni za Milenijsku izložbu 1898. u Budimpešti.
Autorica izložbe je dr. sc. Snježana Pintarić, renomirana povjesničarka umjetnosti i muzejska savjetnica, koja za ovu izložbu kaže:
„Ako bi slike trebale imati neki svoj autentični ambijent, prostor u kojem njihovo postojanje ima puno opravdanje, a umjetnički izraz najjači učinak, ako postoji neko okruženje u kojem ćemo osjećati jedinstvo umjetničke namjere i dojma kojeg umjetničko djelo ostavlja u oku promatrača, onda je to u ovom trenutku zasigurno prostor Staroga grada Zrinskih u Čakovcu. Predstavljanjem Otona Ivekovića u Muzeju Međimurja Čakovec završeno je na najljepši način jedno uzbudljivo putovanje od punih stotinu i trideset godina u kojem su, dvorac sa svoje strane, a umjetnik s druge, prošli kroz bure i oluje, doživljavali uspone i padove, bili zaboravljani i zanemarivani, da bi nakon desetljeća ponovno bili otkriveni i adekvatno valorizirani. Mogli bismo isto tako reći da su se slike Otona Ivekovića, iako nisu naslikane ovdje, vratile u Čakovec! Vratile su se u stvarni prostor kojeg je u svojoj imaginaciji Iveković stvorio davne 1887. kada je kao netom završeni đak Obrtne škole, pun prkosa i želje za učenjem slikarskog zanata, sa slikom pod rukom kao dokazom svojeg talenta, krenuo pješice u Beč, prijestolnicu Austro-Ugarskog Carstva da bi se upisao na tamošnju Likovnu akademiju i da bi postao hrvatskim historijskim slikarom.”
U prekrasnom mjesecu svibnju očekuje nas u Čakovcu 51. Majski muzički memorijal „Josip Štolcer Slavenski“.
Prvi dan ove manifestacije, u srijedu 8. svibnja u 13 sati u zgradi Scheier, održat će se koncert studenata Muzičke akademije u Zagrebu, točnije, gudačkog kvarteta imena Visio quartet u sastavu Lea Tvrtković, violina, Vid Krešimir Pavčnik, violina, Vid Ilčić i Lovre Tunuković, violončelo.
Drugi dan, 9. svibnja, u 19 sati slijedi otvorenje izložbe radova učenica i učenika Odjela za likovnu umjetnost i dizajn i smjera Web dizajner Graditeljske škole Čakovec pod nazivom „Tragovima Slavenskog“.
Nakon izložbe program se nastavlja u dvorani Zrinski zgrade Scheier, svečanom dodjelom Nagrade grada Čakovca i koncertom u čast nagrađenoj skladateljici i dakako, Josipu Štolceru Slavenskom.
Ovogodišnja laureatkinja Mirela Ivičević, onima koji iz godine u godinu prate Majski, poznata je kao skladateljica koja nije prvi put dobitnica Nagrade Grada Čakovca. Iako nagrađenu skladbu zbog tehničkih uvjeta nećemo čuti na Večeri laureata, solistica Lucija Stilinović i Ansambl Synchronos izvest će dva izabrana djela iz njenog opusa, dok će nam uživanje u nastavku koncerta i djelima Slavenskog omogućiti Kvartet Sebastian uz sopranisticu Katarinu Toplek Horvat.
Ulaz na programe je slobodan.