Promocija se održava u prostorijama Ogranka u Čakovcu uz provođenje svih epidemioloških mjera u srijedu, 25. studenoga, s ograničenim brojem sudionika.
– „Hrvatski kajkavski kolendar“ praktički je sinonim za Maticu, jer ocrtava njezinu tradiciju i nakladničku aktivnost. Pod različitim imenima izlazi od XIX. stoljeća, a kao „Hrvatski kajkavski kolendar“ od 1992. (za 1993. godinu). Radi se o zajedničkome mediju za sve ljude koji od zaborava čuvaju kajkavske običaje, kulturu, značajne ljude, kajkavski jezik… Uvijek su dobrodošli i njihovi će prilozi u „Kolendaru“ pronaći svoje mjesto. Ove smo godine strepili od potencijalno lošeg razvoja situacije, primjerice smanjenog odaziva, no moram istaknuti da nije bilo nikakvih razlika u odnosu na protekle godine što se toga tiče, zbog čega sam izrazito sretna – kaže glavna urednica izdanja, Anita Novak.
Dodaje da su se suradnici odazvali u doista velikom broju, puno pisali i popratili aktualne događaje.
– Tekstovi su podijeljeni po rubrikama. Na početku „Kolendara“ uvijek je glavna tema: ove godine imamo dvije. Okosnicu prve teme čine lik i djelo Petra Zrinskoga, s obzirom na činjenicu da se u 2021. obilježava 400. obljetnica njegova rođenja i 350. obljetnica smrti, pa ćete o tome naći tri odlična teksta; akademika Dragutina Feletara, Silvija Petriša te pokojnog profesora Vladimira Kapuna, koji je priredio Đuro Bel. Druga velika tema osvrt je na 85 godina Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu; o tome je prilično sveobuhvatno, uz opis kulturne, znanstvene i nakladničke djelatnosti, pisao tajnik našeg Ogranka Tomo Blažeka.
Slijede razne obljetnice, poput stotinu godina Ekonomske i trgovačke škole u Čakovcu, isto toliko od osnutka Čakovečkog sportskog kluba te dvadeset godina Zrinske garde. Dr. sc. Mihaela Mesarić osvrnula se na negativne ekološke trendove na području Globetke, a u istom poglavlju („Prirodoslovlje“) tradicionalno je pisao profesor Franjo Martinez, koji nas je, nažalost, napustio ove godine. U poglavlju „In memoriam“ dirljive mu je riječi uputio predsjednik Ogranka Ivan Pranjić, a u sklopu iste cjeline su o profesorici Davorki Majetić, akademskome kiparu Josipu Grgevčiću i fra Antunu Jesenoviću pisali Sandra Breka-Ovčar, Petar Stipišić i Đuro Bel – nabraja urednica Novak.
U „Kolendaru“, koji smo imali prilike razgledati, potom slijede gospodarske teme te „Događaji, prikazi“. Potonje poglavlje započinje tekstom potpredsjednika Ogranka dr. sc. Krunoslava Mikulana o časopisu „Hrvatski sjever“, koji je 11 godina nakon smrti prijašnjeg urednika prof. Bartolića lani ponovo obnovljen pod novim uredničkim ravnanjem kao multidisciplinarni časopis.
U tom poglavlju čitajte i o knjizi „Priroda Međimurja“ (Davor Žerjav), Centru za posjetitelje „Med dvemi vodami“ (Roberta Radović) i Memorijalnoj zbirci „Vinko Žganec“ (Janja Kovač), a u ostatku „Kolendara“ pronađite zanimljivosti o Ljubi Kuntariću (Tajana Vidović, ujedno autorica izložbe koja se 27. studenoga u Muzeju Međimurja otvara povodom 95. obljetnice rođenja pokojnog umjetnika), pučkoj crkvenoj popijevki (vlč. Josip Drvoderić), Hrašćini u Krapinsko-zagorskoj županiji (Martin Lukavečki), beletristiku na standardu (Petrana Sabolek, Vera Zemunić, Erika Nađ-Jerković, Filip Horvat, Mila Željeznjak…) i na kajkavštini (Blaženka Križan, Magdalena Vlah-Hranjec, Zlatko Nedeljko-Pepsi…), nagrađene učeničke radove i promidžbene poruke.
– U zadnjem, 13. poglavlju, objavljeni su učenički radovi nagrađeni prvom, drugom i trećom nagradom na književnom natječaju koji čakovečki Ogranak svake godine raspisuje. Od lani nagrada nosi ime Zvonimira Bartolića. Iznimno smo zahvalni svim suradnicima koji su se javili. Većina njih je iz kajkavskih područja, no dobrodošli su i autori iz ostalih krajeva, kao i iz inozemstva! Nadamo se da će svi uživati u novom broju „Kolendara“ – za kraj poručuje glavna urednica.
Prošlogodišnji suradnici: svatko je dao svoj obol godišnjaku čakovečkog Ogranka Matice hrvatske
U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.
Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.
Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.
Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.
Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones.
Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
