Povežite se s nama

U fokusu

Skladatelj Rosenberg-Ružić za Parkove je nepoznati korisnik

Objavljeno:

- dana

GROBNICA POZNATOG SKLADATELJA MOGLA BI BITI PRODANA

Već 10 godina nitko nije plaćao grobnu naknadu za grobnicu poznatog Varaždinca Vjekoslava Rosenberga – Ružića i ona se prema Zakonu može smatrati napuštenom.

– Nepoznati korisnik. Molimo Vas javite se u Upravu groblja – bijela je naljepnica na crnom mramornom nadgrobnom spomeniku jednog itekako poznatog korisnika. Tamo leži Vjekoslav Rosenberg-Ružić, Varaždinac – profesor glazbe, skladatelj i svojedobno direktor Državne glazbene akademije. Za njegov grob nitko ne plaća grobnu naknadu već 10 godina pa su u Upravi Parkova koji upravljaju grobljem odlučili naći tog neplatišu. – Praksu stavljanja natpisa provodimo više
od 15 godina uoči Svih svetih jer pretpostavljamo da će obitelji tijekom posjeta groblju uočiti natpise te doći u Upravu groblja radi sređivanja evidencija. Na varaždinskom i biškupečkom groblju ima 4% takvih nepoznatih korisnika – objašnjava rukovoditeljica groblja Romana Brkić Knežević.

Na groblju ima 4% nepoznatih korisnika

Istina je, za Rosenberg-Ružića nitko ne plaća grobnu naknadu. Tko zna da li ima nekog živućeg rođaka i tko je i kad stavio taj jedan jedini crveni lampaš sa električnim blickavim svjetlom na njegov grob. Parkovi mogu prema Zakonu u grobljima, jasno piše, nakon 10 godina neplaćanja naknade i ako je prošlo 30 godina od zadnjeg ukopa u grobnicu to mjesto smatrati napuštenim i – preuzeti ga, voditi brigu o njemu i u krajnjoj liniji – što im je isto tako dopušteno Zakonom – preseliti posmrtne ostatke Rosenberga – Ružića u zajedničku grobnicu i grobnicu skladatelja prodati nekom drugom, nekome kome će plaćati grobnu naknadu na prestižnom mjestu na varaždinskom groblju, spomeniku kulture.

Nema popisa

No, taj isti Zakon o grobljima štiti značajne osobe. “Grobovi u kojima su pokopani posmrtni ostaci značajnih povijesnih osoba, ne mogu se smatrati napuštenim, već je o njima dužno brinuti se mjerodavno tijelo jedinice lokalne samouprave. O značenju osobe mišljenje daju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatski institut za povijest” – stoji u Zakonu.
Međutim od Grada Varaždina nije došao nikakav odgovor da li nešto misle poduzeti u vezi groba Rosenberg-Ružića i imaju li kakav popis “značajnih Varaždinaca”. U varaždinskom Konzervatorskom odjelu rekli su “da se brinu o izgledu epitafa i grobnica” u smislu da li se uklapaju u izgled groblja, dok su u varaždinskoj podružnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ostali zbunjeni samim našim upitom da li ih je itko ikad kontaktirao o relevantnosti nekog varaždinskog pokopanog velikana.

Od Parkova, kao ni od koga drugoga nismo uspjeli ni dobiti neku vrstu popisa tih zaslužnih Varaždinaca. Jedino se varaždinski Gradski muzej brine za svoje “zaslužne” mrtve. Čak i plaćaju grobnu naknadu.

– Trenutno brinemo o dva mjesta, u kojima su sahranjeni profesori Mira Ilijanić i Krešimir Filić, zaslužne osobe u kulturnom i društevnom životu Varaždina, a posebno u djelovanju muzeja – kaže ravnatelj muzeja.

– Trenutno brinemo o dva mjesta, u kojima su sahranjeni profesori Mira Ilijanić i Krešimir Filić, zaslužne osobe u kulturnom i društevnom životu Varaždina, a posebno u djelovanju muzeja – kaže ravnatelj muzeja Miran Bojanić Morandini. Vijence kaže, na Sve svete polažu i na njihove grobove, ali i na grob utemeljitelja Arheološkog odjela Stjepana Vukovića, utemeljitelja Entomološkog odjela Franju Košćeca i slikara – donatora Pavla Vojkovića.
Pitanje je tko plaća grobne naknade za ostatak zaslužnih kojih ima, a koji sigurno nemaju obitelj– poput npr. Ivana Padovca, kako mu na grobu piše – glazbotvorca. Po logici u kojoj se muzej brine za mrtve muzealce grobnu naknadu za glazbenike bi trebao plaćati Koncertni ured. – Prvi glas o tako nečem. Mi svake godine polažemo vijence na Padovčev grob. Ako treba položit ćemo i na grob Rosenberga-Ružića – kaže ravnatelj Koncertnog ureda Raymond Rojnik. Nadamo se da će Ružićev grob tamo i ostati.

Grobnice se na aukcijama prodavale i za 8000 eura?!
Grobnica Rosenberg-Ružića vjerojatno se neće prodati – nadamo se. No, što je s onih ostalih četiri posto grobnica i grobnih mjesta na varaždinskom i biškupečkom groblju? Da, Zakon o grobljima dopušta da one koje se smatraju napuštenima budu prodane, no varaždinsko groblje je spomenik kulture. U Parkovima su samo dostavili odgovor da se trenutno ništa ne prodaje no da ukoliko će to dogoditi “sve se odvija sukladno propisima Republike Hrvastke”. Kod grobova i grobnica postoji i jedna bitna i velika razlika. Grobovi se ne smatraju nekretninama dok se grobnice smatraju i zbog toga se mogu nasljeđivati. No, na varaždinskom groblju one su se već prodavale i to na licitacijama na kojima se nije postizala mala cijena – oko 8 000 eura na starom dijelu, kako nam je rekao jedan od Varaždinaca u “pogrebnom biznisu”. Jedna od tih prodanih napuštenih grobnica je i ona obitelji Bauer prodana obitelji preminulog Ivana Biškupa (spomenik Bauerima je ostao), a navodno je upravo je za to mjesto kraj glavnog ulaza plaćena vrlo visoka cijena. – U doba kad sam ja bio direktor nismo prodavali grobnice. To je dosta osjetljivo pitanje. Za vrijeme bivše uprave prodano je navodno dvanaest grobnica. Ne znam da li se radilo o javnim natječajima ili aukcijama. Do sada nismo na nadzornim odborima razgovarali o tome, ali sigurno ćemo potegnuti to pitanje – rekao nam je bivši direktor Parkova i član nadzornog odbora Parkova Josip Ljubomir Brdar.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje