Povežite se s nama

U fokusu

Ključan korak prema gašenju dopisništva HRT-a u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Ministarstvo financija vlasnik poludovršenog objekta HRT-a

Ministarstvo financija postalo je vlasnik poludovršenog objekta Hrvatske radiotelevizije u Varaždinu. To bi mogao biti ključan korak prema ukidanju varaždinskog dopisništva HRT-a, pa bi se i Varaždin uskoro mogao pridružiti gradovima koji ostaju bez ispostava javne televizije.

Od jedanaest gradova koji bi prema najavama trebali ostati bez dopisništava HRT-a dva su s područja sjeverozapadne Hrvatske: Krapina i Koprivnica. Nasuprot ovim gradovima, međusobno udaljenim stotinjak kilometara, o sudbini varaždinskog i čakovečkog dopisništva ništa se trenutno ne govori, iako su međusobno udaljena svega petnaestak kilometara. To je i bio glavni razlog raspravama o potrebi njihovog spajanja, osobito žustrim u zadnje dvije godine.
– Spajanje i preseljenje dopisništava provodi se u svrhu poboljšanja uvjeta rada kolega iz varaždinskog i čakovečkog dopisništva te racionalizacije troškova poslovanja. Naime, preseljenjem će se osigurati adekvatan prostor i uvjeti za učinkovit i kvalitetan rad novog studija, riješit će se dugogodišnji problem funkcioniranja i rizičnih uvjeta za rad studija u Varaždinu, kao i problem visoke najamnine i režijskih troškova trošne zgrade u kojoj je trenutačno smješten studio Čakovec – objašnjavali su na HRT-u, koji je htio objediniti dva dopisništva još prije dvije godine.

Perhoč i Habuš

No već najava da bi sjedište objedinjenog dopisništva moglo biti u Čakovcu, gdje već postoji studio, izazvala je nezadovoljstvo u Varaždinu. Tome su se usprotivili gradski vijećnici, pa i gradonačelnik Goran Habuš koji je ustvrdio da je s HRT-om postigao dogovor o useljenju varaždinskog dopisništva u novu zgradu u Preradovićevoj ulici. Riječi koje su pritom izgovorene, međutim, ubrzo su naišle na reakciju u Čakovcu.

HRT: spajanje dopisništava zbog poboljšanja uvjeta

– Uvrijedila me, a vjerujem i sve Međimurce, rasprava na sjednici varaždinskoga Gradskog vijeća kada je govorio gradonačelnik Habuš. To je bilo ponižavanje Međimurja. Ta rasprava išla je za time da ne dolazi u obzir da dopisništvo HRT-a bude u Međimurju. Pitam na osnovu čega? Kojih argumenata? Pa kako se tako može govoriti? Tko je Gradsko vijeće Grada Varaždina da određuje HRT-u gdje će imati dopisništvo? Na osnovu čega ne dolazi u obzir? Jesmo li mi manje vrijedni, a oni puno atraktivniji i sposobniji, važniji… Zapitao se bivši međimurski župan Ivan Perhoč snažno se protiveći ukidanju čakovečkog dopisništva za koje su u Međimurju bili spremni iznajmiti novi prostor, i to u Tehnološko-inovacijskom centru.
Novi ugovor s HRT-om, međutim, nije potpisan jer, kako je rekao međimurski župan, došlo je do prekida svake komunikacije zbog neodgovornog ponašanja ravnatelja HRT-a koji mu se ne javlja mjesecima. S druge strane, naglašavajući da dopisništvo javne televizije baš i nije sadržaj za inovacijske centre, Varaždinci su ukazivali na pomoć koju su pružali HRT-u prilikom kupnje zemljišta za gradnju regionalnog televizijskog centra koji je izgrađen uz Varteks i KTC, ali nije dovršen i stavljen u funkciju.

Država i HRT

– Ne znam koliko je novca uloženo u taj objekt, ali znam da je HRT krenuo u tu investiciju nakon što je za oko tri milijuna prodao svoju zgradu neposredno uz varaždinski Stari grad. Novi objekt već godinama stoji nedovršen, da bi nedavno bio predan Ministarstvu financija na temelju sporazuma o podmirenju poreznog potraživanja koje je država imala prema javnoj televiziji, što ozbiljno otvara pitanje budućnosti varaždinskog dopisništva – veli Zlatko Mehun, direktor Radija Varaždin i bivši glasnogovornik Vlade, kojeg čudi da se u gruntovnici navodi samo oranica, ali ne i objekt.

Kontinentalni dio Hrvatske nije primjereno pokriven

Kao bivši dugogodišnji djelatnik HRT-a, Mehun smatra da nije dobro zatvarati dopisništva, iako se slaže da je racionalizacija na javnoj televiziji neophodna.
– Treba prvo pogledati tko što radi u Zagrebu. Zatvaranje dopisništava je rezanje ušiju i očiju javnoj televiziji – veli Mehun koji smatra da kontinentalni dio Hrvatske nije primjereno pokriven jer sada ima samo zagrebački i osječki centar, za razliku do jadranskog dijela gdje je više centara.

Lokalne vlasti pomogle, ali tražile i usluge

četvrtak je održan sastanak glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana s predstavnicima županija i gradova na kojima djeluju dopisništva HRT-a koja među prvima ulaze u proces restrukturiranja. S područja sjeverozapadne Hrvatske bili su samo predstavnici Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije, odnosno čelnici Koprivnice i Krapine.
HRT želi, kako je rečeno, povećati programsku, tehnološku i produkcijsku efikasnost uz istovremeno smanjivanje troškova, pa je pokrenut velik investicijski ciklus poslije dugo godina neulaganja.
– Zatvaranje dopisništava samo je jedan od formalnih postupaka koji predstoje. Slijedit će raspisivanje natječaja za izbor dopisnika. Izabrani dopisnici osposobit će se za rad na novoj, suvremenoj opremi. Mogući viškovi zaposlenih bit će zbrinuti i riješit će se opterećujuća infrastrukturna pitanja – rekao je Radman dodavši da se planiraju zahtjevne investicije u obnovi centara u Dubrovniku i Zadru koji će biti premješteni na nove lokacije.
HRT ovim promjenama, kako je naglasio, namjerava ojačati dopisničku mrežu i u kadrovskom, tehničkom i infrastrukturnom smislu.
Predstavnici županija izrazili su zabrinutost i nezadovoljstvo planom zatvaranja dopisništava strahujući da bi to moglo dovesti do smanjenja izvještavanja o događajima s područja iz kojih dolaze. Nekoliko predstavnika istaknulo je kako su spremni i financijski pomoći da se dopisništva ne zatvore. Radman je, međutim, objasnio kako to nije moguće zbog pravila o potporama EU, a v. d. rukovoditelja IMS-a Tomislav Špoljar takvu je mogućnost odbacio.
– Hvala vam na ponudama da nam pomognete u troškovima dopisništava, ali iz dugogodišnjeg novinarskog i uredničkog iskustva znam da ništa nije besplatno. Svjedočio sam situacijama kada su nam iz lokalnih vlasti pomogli oko opremanja, a zauzvrat su tražili da se prati gdje god bi išli njihovi gradonačelnici – upozorio je Špoljar.
HRT, očigledno, okreće novu stranicu u svom poslovanju koja bi, osim ušteda, mogla donijeti i drukčije informiranje.

HRT: Odluka idućih dana

Je li odlučeno gdje će biti regionalni televizijski centar za područje sjeverozapadne Hrvatske, jesu li bili preveliki izdaci za dovršetak varaždinskog objekta i kakva je budućnost dopisništva – neka su od pitanja koje smo uputili HRT-u.
– O svim detaljima vezanim uz ova pitanja javnost ćemo izvijestiti kada budu donesene konkretne odluke, budući da se one tiču procesa restrukturiranja, što se očekuje u sljedećim danima. Do tada molimo za strpljenje, odgovorili su nam iz HRT Komunikacija.

 

Izvor:
Foto:

U fokusu

Proglašena prirodna nepogoda mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Anđelko Stričak je danas, 6. svibnja, proglasio prirodnu nepogodu zbog mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća.

U razdoblju od 21. do 24. travnja, u noćnim i jutarnjim satima, mraz je nanio velike štete na poljoprivrednim kulturama i trajnim nasadima.

Odluka je donesena nakon što su iz Grada Lepoglave i Općine Donja Voća zahtjeve za proglašenje prirodne nepogode dostavili Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta.

Prema zaprimljenim zahtjevima, štete na poljoprivrednim kulturama su od 30 do 80 %.

Prva procjena ukupne štete zbog mraza na području dvije jedinice lokalne samouprave iznosi 460.000 eura.

Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju u roku od 8 dana od proglašenja prirodne nepogode prijaviti Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku i na propisanom obrascu. U roku od 15 dana Općinsko povjerenstvo treba izraditi prve procjene šteta, a u roku od 50 dana Županijskom povjerenstvu dostaviti konačnu procijenjenu štetu.

Županijsko povjerenstvo će potom u zakonskom roku prijavljene konačne procjene štete dostaviti Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 12.000 radnika. Bila su zlatna vremena i tvrtka je hranila mnoge obitelji u Varaždinskoj županiji.

Danas je tvrtka spala na manje od 700 radnika. Ti isti radnici nisu primili pola plaće za veljaču, kao ni cijelu plaću za ožujak.

Zbog toga su se odlučili na štrajk. Tužna, smrknuta lica, suze u očima, očaj i bijes, vidjeli smo u ponedjeljak, 6. svibnja na parkiralištu ispred tvrtke.

– Mi smo želimo svoje plaće za svoj rad – vikali su.

Mnogi radnici cijeli svoj radni vijek provode u istoj tvrtki.

– Ovo je žalosno. Tu sam od 16. godine. I prije smo bili bez plaće, ali imali smo puno posla. Svašta smo prošli s raznim upravama. Sada nemamo posla, situacija je eskalirala. Niti taj minimalac ne dobijemo, a nemamo ni posla. Kako da dođemo na posao, kako da si kupimo nešto za jesti na poslu, od čega? Ne znam možemo li ovo prebroditi. Imam 35 godina staža. Pola obitelji mi je ovdje radilo, sa suprugom sam gradila kuću iz tog minimalca. Sve sam ovdje ostavila – rekla je gotovo kroz suze Rosana Liber.

Ono što sve radnike zanima kad će napokon dobiti svoje plaće. Ističu da će štrajk trajati dok ne dobiju svoje plaće.

– Nije tajna da je Varteks već bio u teškoj situaciji, no ovi radnici neće nastaviti s proizvodnjom dok ne dobiju dio plaće za veljaču i cijelu plaću za ožujak. Radnici Varteksa taoci su vrijednosti imovine Varteksa. Pripadnici krupnog kapitala žele se imovine Varteksa domoći što jeftinije i brže – ističe Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje