Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Grada Varaždina i saborski zastupnik Damir Habijan te dekanica Fakulteta organizacije i informatike prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep održali su jučer, 29. prosinca, konferenciju za novinare na temu realizacije obnove fasade Vile Oršić.
Naime, na sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina održanoj u ponedjeljak, 28. prosinca, većinom glasova prihvaćen je Proračun za 2021. godinu, kao i amandman HDZ-a Grada Varaždina da se 600.000 kuna, umjesto za održavanje fontana, prenamijeni za obnovu fasade Vile Oršić koja će Fakultetu organizacije i informatike omogućiti dodatni prostor za aktivnosti fakulteta i održavanje nastave, sve do realizacije druge faze projekta sveučilišnog kampusa.
– Vila Oršić je došla u ruke FOI-ja nakon dosta godina problematike s nedostatnim prostornim kapacitetima koje FOI ima. Odlukom Gradskog vijeća dobili smo pravo građenja na 30 godina nad Vilom Oršić. Svim snagama zadnjih nekoliko mjeseci trudimo se pronaći izvore financiranja za obnovu i trenutno smo uspjeli pokrenuti radove: obnavljamo krov zahvaljujući sredstvima MZO-a iz prošlog mandata. Otprilike je financijska konstrukcija takva da će nam za obnovu trebati sedam do osam milijuna kuna. Uspjeli smo amandmanom doći do 600.000 kuna, što će se utrošiti na dio fasade. Računamo i na 2.5 milijuna kuna iz proračuna Ministarstva znanosti i obrazovanja za iduću godinu. FOI će također uložiti jako puno svojih sredstva u obnovu koja će trajati oko godinu i pol. Gledamo to i kao društveni doprinos gradu u smislu izgradnje urbanog kampusa grada Varaždina – naglasila je dekanica Nina Begičević Ređep.
U Vili Oršić će se urediti pet laboratorijskih dvorana za nastavu, laboratorijske dvorane s računalima te četiri istraživačka laboratorija i nekoliko kabineta za nastavno i nenastavno osoblje. U planu je i uređenje okolnog parka te postoji mogućnost i za učionicama na otvorenom.
– Vjerujemo da će Vlada RH podržati projekt Sveučilišnog kampusa – faza II i nadamo se da ćemo time dugoročno riješiti problem prostornih kapaciteta za FOI, ali i druge visokoobrazovne institucije u gradu Varaždinu – poručila je dekanica.
Damir Habijan čestitao je vodstvu fakulteta na upornosti.
– Čestitam dekanici Fakulteta organizacije i informatike Nini Begičević Ređep, Fakultetskom vijeću i stručnim službama na fakultetu koji se doslovno bore za dobrobit ovog fakultet. FOI u Varaždinu djeluje već desetljećima i ima ogromno značenje za ovaj grad – naglasio je Habijan, također istaknuvši da se na Vilu Oršić gleda kao na prijelazno rješenje dok se napokon ne realizira faza II kampusa FOI.
– Ovu vilu koja je, po meni, uz Vilu Bedeković, najreprezentativniji objekt u Varaždinu, napokon ćemo dovesti svrsi. Rekao bi da je u ovih 15, 20 godina, bilo previše lutanja što se tiče pronalaženja svrhe za ovaj objekt i ovu lokaciju. Napokon smo pronašli rješenje koje će joj udahnuti novi život – rekao je Habijan, koji vjeruje da će pomoć stići i iz državnog proračuna.
– Iznos od 600.000 kuna samo je dio sredstava, ostatak je za obnovu fasade iznašao Fakultet organizacije i informatike. Od Ministarstva znanosti i obrazovanja postoji obećanje da će se u proračunu za 2021. godinu realizirati dodatna sredstva za obnovu Vile Oršić u iznosu od 2.500.000 kuna za što čekam još i pisani odgovor. Žao mi je što od 2012. godine, kada je FOI i sam uložio svoja sredstva, tadašnja Vlada nije ispregovarala financijski okvir i osigurala izgradnju i financiranje studentskog kampusa iz EU fondova. Siguran sam da će u narednom razdoblju ova Vlada osigurati da se projekt kampusa realizira. Sve više trgovačkih društava kojima je ICT primarna djelatnost dolazi u grad Varaždin, a ovdje imamo veliki „rasadnik“ upravo takvog kadra – zaključio je Damir Habijan.
Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).
Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.
U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.
– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.
– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.
Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.
Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.
– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.
U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).
Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.
Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.
ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.
Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.
Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?
To su ključne stvari – sve ostalo je magla.
Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
