Povežite se s nama

Kultura

Mesek performansom izbio unutarnje glasove

Objavljeno:

- dana

Ivan Mesek, varaždinski performer

Performans može biti umjetnost tijela i brojni umjetnici opisuju svoje aktivnosti kao žive umjetnosti, akcijske umjetnosti ili interpretaciju – piše u Wikipediji. Također piše da u performansu do izražaja dolaze osnovni elementi u igri – vrijeme, prostor, tijelo umjetnika, dramaturgija.

Varaždinskom ravnatelju Galerijskog centra Ivanu Meseku po zanimanju i performeru po vokaciji svejedno je kako se definira performans. Već 20 godina redovito izvodi svoje performanse od kada se, kako veli, inficirao njima na ljetnoj akademiji likovnih umjetnosti u Salzburgu. Tako je Mesek sudjelovao i na riječkom performansu, prva dva dana u veljači, na Festivalu performansa, održanom u organizaciji Muzeja suvremene umjetnosti i multimedijalnog centra.

Voices in head

Performans Voices in head Mesek je izveo tako što je na zid Malog salona na Korzu postavio tri torza muških meneken-lutaka s portretnim karakteristikama. – Svi su bili slični meni. Paralelno se na tri zvučnika čula kakofonija rečenica. Iz svake se glave čuo tekst koji je dočaravao frojdovsku trodiobu ličnosti – id, ego, superego – opisuje nam Mesek svoj riječki performans. Vrhunac predstave je kad Varaždinac maljem razbija glave sve tri lutke. Simbolika? Izbiti im te misli iz glave. Kao i većina performansa i ovaj je imao, laički rečeno, svoju dozu šoka za gledatelje. Brutalnosti. U glavama se, naime, nalazio svinjski mozak pa je živo meso, Mesekovim bjesomučnim udaranjem maljem frcalo na sve strane. – Taj je čin predstavljao i terapijski učinak na samog umjetnika. Izbacivanje negativne energije – govori ležerno Ivan Mesek, koji zaista djeluje kao da je još uvijek pod utjecajem terapije – mirno i flegmatično.Svojim je sugrađanima, Varaždincima, Mesek između ostalih priredio i poznati performans Kratodemija.
Tada je dva mjeseca subotom s balkona Gradske vijećnice transparentima protestirao protiv građana, umjesto obrnuto. Serija je završila natpisom „Ma jebeš, kome to treba“ i skokom s balkona.

Mrtav = slavan

Podsjetili smo Meseka na legendarnog zagrebačkog performera Toma Gotovca koji je s ovoga svijeta otišao jedva preživljavajući da bi se sada njegove izložbe otvarale u svjetskim kulturnim centrima. – To je jako tužno. Dok je bio živ, pao je na razinu ridikula, a sada izložbe u Portugalu, Parizu… – veli. Budući da je to, na žalost, sudbina većine umjetnika – da tek svojom smrću postaju „vrijedni“, Ivan Mesek priredio je performans u zagrebačkoj džamiji – kako veli, mauzoleju hrvatskih umjetnika.

Ležao sam „mrtav“, kako bih osjetio slavu

– Upravo kritika na ovo o čemu pričamo. Ležao sam „mrtav“, kako bih osjetio slavu. U pozadini je svirala Moja domovina, ali usporeno pa je zvučala poput Posmrtnog marša – kaže. Kad smo spmenuli da je to svjetski trend, Mesek nam je odgovorio da je kod nas slučaj o ekstremu. – Navedite mi jednog živućeg umjetnika koji može živjeti od svog umjetničkog rada. Rado bih prodao koji svoj rad. Umjetnici ne očekuju postati bogati, ali bilo bi lijepo živjeti od svog rada. Osnovni problem je nepostojanje tržišta umjetnina, a njega neće niti biti dok se ne promijeni zakon prema kojem će se kao u inozemstvu kupovina umjetničkog djela odbijati od poreza.U svemu tome kriju se i razlozi Mesekovom okretanju performansu. – Kao prvo, riječ je o direktnoj formi – obraćam se publici sada i ovdje. Kao drugo – neimanje novca pa su umjetnici prisiljeni koristiti svoje tijelo kao način izražavanja. Teško je zamisliti da bi si mladi umjetnik mogao priuštiti za kubike mramora da, na primjer, iskleše skulpturu – kaže Ivan Mesek. Sudeći prema svemu, još ćemo se nagledati maljem „razbucanih“ svinjskih mozgova ili živih umjetnika koji na odru glume mrtvaca.

Izvor:
Foto:

Kultura

U Varaždin stiže hrvatski Indiana Jones, arheolog koji je svoje avanture predstavio u 40-ak zemalja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.

Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.

Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.

Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.

Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones. 

Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

Nastavite čitati

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje