Lucija Vupora u slovenskom parlamentu: Slovenskoj manjini u Hrvatskoj prijeti marginalizacija
Predsjednica Vijeća slovenske nacionalne manjine u Općini Cestica i aktivna članica Slovenskog kulturnog društva Nagelj, Lucija Vupora, imala je zapažen...
U fokusu
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje učenika: nacionalnim ispitima do realnijeg praćenja napretka
Plan je Ministarstva obrazovanja da od iduće školske godine peti i osmi razredi osnovne škole rješavaju univerzalne nacionalne ispite iz matematike i hrvatskog jezika te kompetencije rješavanja problema kako bi se utvrdila objektivna kvaliteta njihova znanja.
Nagađalo se i da bi ispit za osmi razred mogao bi u idućim godinama prerasti u malu maturu i igrati ključnu ulogu pri upisima u srednju školu, što su prenijeli neki mediji. No, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ubrzo je demantirao spominjanje male mature.
Fuchs je dao nalog Nacionalnomu centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO-u), što je središnja ustanova za provedbu državne mature, da pokrene “projekt uvođenja i sustavnog provođenja nacionalnih ispita u osnovnim školama”. Kako je ravnateljica Nacionalnoga centra Ivana Katavić spomenula za Index, ispiti se, barem u početku, ne bi vrednovali klasičnim brojčanim ocjenama, niti pak bi imali utjecaja na konačnu ocjenu iz određenog predmeta, ali bi se dijelovi rezultata mogli upotrijebiti u kontekstu selekcije učenika za upise u srednje škole.
Samim time ispiti bi mogli imati funkciju sličnu onoj državne mature pri upisu na fakultete, no razlika između male mature i nacionalnih testova je u tome što mala matura završava nekom ocjenom i nekim certifikatom, dok nacionalni ispiti ne bi ocjenjivali učenike, pojasnila je Katavić. Ispiti bi se uveli najranije na proljeće 2022. godine.
Ciljevi uvođenja
– U svijetu postoje različiti modeli nacionalnih ispita. Negdje im pristupaju čitave generacije, a negdje uzorci. Hoće li se nacionalni ispit provoditi na uzorku ili na čitavoj populaciji, ovisi o cilju. Ako se kao cilj odredi određivanje postignuća samo na nacionalnoj razini (kao što je to slučaj u međunarodnim istraživanjima PISA, PIRLS i TIMSS), nacionalne je ispite dovoljno provesti samo na uzorku. Ako je cilj nacionalnih ispita dati povratnu informaciju svim učenicima (i njihovim roditeljima i skrbnicima), nastavnicima, školama i osnivačima na lokalnoj razini, tada se nacionalni ispiti provede na čitavoj populaciji.
Nacionalni ispit čine dio sustava vanjskoga vrednovanja škola, koji također razvija NCVVO. Kako bi se ispiti povezali s vanjskom vrednovanjem škola, važno je da se provedu na populaciji, a na samo na uzorku. Time svaka škola može dobiti rezultate na razini škole i napraviti plan poboljšanja u tom području kvalitete rada škole. Nacionalni ispit mogu vrlo objektivno pokazati koliko učenika (na nacionalnoj razini) i koji učenici (na pojedinačnoj razini) nisu dosegli osnovnu razinu postignuća. Odgojno-obrazovni sustava i sama škola treba. takvim učenicima osigurati potporu da dosegnu tu minimalnu razinu postignuća.
Odgojno-obrazovni sustav treba razraditi mjere kojima će se smanjiti broj učenika koji ne dosežu minimalnu razinu postignuća u Hrvatskome jeziku i Matematici, a time i u ostalim nastavnim predmetima i područjima. Nacionalni izvještaji međunarodnoga istraživanja PISA upućuju jasno na taj problem od 2006. godine – dobili smo objašnjenje iz NCVVO-a.
Napominju i da nacionalni ispiti ne mogu biti zamjena za školska ispitivanja znanja.
– Školska ocjena i dalje ostaje iznimno važna. Rezultati nacionalnih ispita iskazuju se kao udio učenika na pojedinoj razini postignuća (za rezultate na nacionalnoj razini). Primarni je cilj nacionalnih ispita da učenik te njegovi roditelji i učitelji dobiju informacije o učenikovu napretku, a nositelji obrazovne politike informacije o kvaliteti sustava. U svijetu, međutim, postoje različiti modeli i iskustva u primjeni rezultata nacionalnih ispita. Tako, primjerice, neki sustavi na osnovu rezultata nacionalnih ispita donose odluke o davanju ili ukidanju novčanih potpora školama ili pak stipendiranju pojedinih učenika. Postoje i primjeri u kojima se nacionalni ispiti koriste za prelazak u više stupnjeve obrazovanja. Ideja da se rezultati nacionalnih ispita u nekom omjeru koriste za upis u srednje škole, prema prvim reakcijama stručne javnosti, naišla je na dobar odjek.
Osnovne i srednje škole u Hrvatskoj već dugo priželjkuju takav model. Stoga je cilj NCVVO-a te Ministarstva znanosti i obrazovanja upravo razviti kvalitetan model koji bi s jedne strane, zadovoljavao specifične potrebe hrvatskog obrazovnog sustava, a s druge bi strane išao ukorak sa suvremenim pristupima u vrednovanju učeničkih znanja i kompetencija. Nacionalni ispiti u većini obrazovnih sustava imaju višestruke uloge jer su prevrijedni da bi se ih koristilo u samo jednu svrhu. Dakle, posve je legitimno i stručno opravdano koristiti nacionalne ispite i kao jedan od kriterija upisa u srednje škole. Pritom MZO određuje u kojoj se mjeri mogu koristiti nacionalni ispiti u svrhu upisa. Istovremeno, srednje škole i dalje samostalno određuju koju razinu postignuća i školskih ocjena očekuju od učenika koje primaju.
Dugoročni gospodarski rast i razvitak, socijalna uključenost i zapošljivost stanovništva neki su od prioritetnih ciljeva EU-a, a osiguranje kvalitete obrazovanja ističe se kao jedan od ključnih čimbenika za postizanje tih ciljeva. Unapređenje kvalitete i učinkovitosti obrazovanja i osposobljavanja navedeni su kao ključni ciljevi EU-a u Strateškom okviru za obrazovanje i osposobljavanje 2020 – dodaju iz Centra.
Promicanje kvalitete
U većini se obrazovnih sustava u Europskoj uniji, ali i šire, sustavno promiče kultura kvalitete obrazovanja te se razvijaju mehanizmi koji omogućavaju nastavnicima, obrazovnim institucijama i obrazovnoj politici da preuzmu odgovornost za svoj rad i da trajno rade na unapređenju kvalitete svih aspekata obrazovnog sustava, smatraju.
– U Hrvatskoj se dosad nisu provodili nacionalni ispiti kao jedan od temeljnih mehanizama za uspostavu i praćenje kvalitete u obrazovanju. Prema podacima iz jednog izvještaja Europske komisije, Hrvatska je jedna od europskih zemalja (uz Grčku, područje Belgije u kojem se govori njemački jezik te BiH) koja nema standardizirane ispite u obvezatnome obrazovanju kojima se sustavno prate postignuća u ključnim sadržajnim područjima. Jedan od temeljnih mehanizama za uspostavu cjelovitog sustava za praćenje kvalitete obrazovanja jesu nacionalni ispiti, odnosno standardizirani vanjski ispiti kojima je cilj utvrditi postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa.
Na taj je način definiran pojam nacionalnih ispita u dokumentima EU-a, ali i u zakonodavstvu RH.
Nepostojanje nacionalnih ispita kao jednog od temeljnih mehanizama za uspostavu i praćenje kvalitete u obrazovanju ima negativan učinak na čitav obrazovni sustav jer učenici, nastavnici te obrazovna politika nemaju nikakav objektivni i pouzdani uvid u postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama. Obrazovna politika bez smjernica utemeljenih u empirijskim rezultatima ne može donositi relevantne odluke koje omogućavaju prije svega jednake obrazovne mogućnosti za sve učenike – zaključuju iz Centra.
Konkretni rezultati
Za mišljenje o potencijalnom uvođenju male mature u nedefiniranoj budućnosti, kao jednoj od mogućih posljedica postojanja nacionalnih ispita, pitali smo i Davora Žerjava, učitelja hrvatskoga jezika u zvanju učitelja savjetnika iz OŠ Strahoninec, s kojim smo nedavno razgovarali i o problemima online nastave.
– Mala matura bila bi potpuni promašaj. Kao praktičar s dosta iskustva mogu reći da ne vjerujem da bi se ona uvodila jer nema stručnog opravdanja za nju. Možda će se u budućnosti vanjsko vrednovanje početi provoditi dublje, češće i redovito – naravno, s nekim konkretnim i javnim rezultatima u obliku obvezujuće ocjene. To bi moglo pomoći u suzbijanju poplave “superodlikaša” i previsokih ocjena. Jedino, u tom slučaju potrebna je i politička hrabrost i dosta ulaganja jer to je velik projekt. A u političku hrabrost i velika ulaganja nemam baš povjerenja – svoje je zaključke sažeo Žerjav.
Kao i s drugim elementima hrvatskoga školstva koji su uvedeni kao noviteti, prosudba o uspješnosti vjerojatno će se moći donijeti tek nakon što budu vidljivi rezultati prvih nekoliko generacija.
U fokusu
Nove Vladine mjere: 102 milijuna eura subvencija za skuplju struju i 35 milijuna za skuplji plin
Što se tiče struje, s obzirom da se mijenjaju okolnosti na europskim i globalnim tržištima, Vlada će nastaviti i dalje subvencionirati kućanstva te javni i neprofitni sektor, mikro, male i srednje poduzetnike, rečeno je u petak u Banskim dvorima.
No, na razini Europske unije postupno se sve države povlače iz politike intervencionizma i potpore građanima i gospodarstvu pa je stoga dogovoreno da dođe do određenog povećanja cijena struje od ukupno deset posto kroz šest mjeseci.
– To povećanje išlo bi u dvije faze – za studeni bi računi bili veći oko 6,5 posto, a ostatak povećanja bi bio početkom iduće godine. Da nema mjera, prosječna zamišljena potrošnja jednog kućanstva je 584 eura, sa mjerama Vlade 482 eura. Godišnja ušteda tako iznosi 102 eura i to je značajno subvencioniranje – pojasnio je premijer te naveo da je vrijednost ove mjere oko 102 milijuna eura.
Kada je riječ o plinu, zahvaljujući mjerama Vlade, na primjeru godišnjeg troška za plin u prosječnom kućanstvu, godišnja ušteda će iznositi 85 eura. Vrijednost mjere za subvencioniranje troška plina je 35,3 milijuna eura, a kada je riječ o javnom i neprofitnom sektoru te malom poduzetništvu, režim i model djelovanja je isti kao što je bio i u proljetnom paketu.
I kod plina ukupno će povećanje biti deset posto kroz šest mjeseci.
Za toplinsku energiju, subvencija za prosječni stan od 60 metara kvadratnih iznosi 62 eura godišnje. Tržišna cijena je 377 eura, a s mjerama Vlade 315 eura godišnje. Vrijednost ove mjere je 2 milijuna eura.
Za ugrožene kupce energenata država će izdvojiti 24 milijuna eura
Drugi dio paketa je ciljan i odnosi se na najranjivije u hrvatskom društvu. Prije svega, radi se o naknadi za ugrožene kupce energenata, a riječ je o 88.500 osoba u statusu ugroženog kupca energenata koje imaju pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije. Ukupan iznos mjesečne naknade je 70 eura u obliku vaučera.
Među mjerama je i naknada za ublažavanje porasta troškova energije za pružatelje socijalnih usluga, a radi se o pružateljima usluga pomoći u kući, smještaja u udomiteljskoj obitelji, organiziranog stanovanja i boravka. Ovisno o broju korisnika riječ je o mjeri koja iznosi od 70 do 540 eura mjesečno. U Hrvatskoj ima više od 500 pružatelja ovakvih usluga i dvije i pol tisuće udomiteljskih obitelji. Ukupna vrijednost mjere za pružatelje socijalnih usluga iznosi 2 milijuna eura.
Među najranjivijim skupinama su i umirovljenici koji će dobiti još jedan krug jednokratnih potpora, deveti po redu, a koji će biti namijenjen onima kojima je mirovina do 840 eura.
U ovoj mjeri riječ je o 760 tisuća umirovljenika s mirovinom do 840 eura, a ukupna vrijednost mjere je 76,5 milijuna eura.
U fokusu
FOTO Drama uoči Plenkovićevog odlaska iz Vinice, pobješnjeli građanin urlao na policiju: “Krv nam pijeju…“
Večeras oko 20.40 sati dogodio se nemili incident uoči odlaska premijera Andreja Plenkovića iz arboretuma Opeka u kojem je prisustvovao svečanoj sjednici Varaždinske županije.
Naime, policijski službenici, vatrogasci i osiguranje premijera uoči njegovog odlaska sa spomenute svečanosti blokirali su glavnu Viničku ulicu za prometovanje.
Međutim, to se nije svidjelo vozaču automobila čakovečkih registarskih oznaka kojem se nije dalo čekati na prolazak kolone vozila sa štićenom osobom prve kategorije. One koje se ne zaustavlja.
– Doma sam 300 metara dalje, zašto me ne puštate? Nemam tolerancije?! Krv nam pijeju, nemojte nas je.ati! – uzvikivao je između ostalog vozač koji se naguravao s osobljem iz Plenkovićevog osiguranja.
Štoviše, policijski službenici su procijenili da konfliktna osoba u afektu može napraviti i veće probleme, pa je pozvano pojačanje koje se brzo sjurilo od novoobnovljenog dvorca grofovske obitelji Bombelles do ulaska u arboretum.
Dodajmo da je verbalni sukob zaustavljenog vozača i osiguranja nastavljen nakon prolaska kolone vozila sa štićenom osobom, a detalje o svemu možda ćemo doznati ovih dana iz priopćenja PU varaždinske.
Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:
U fokusuprije 6 sati
Nove Vladine mjere: 102 milijuna eura subvencija za skuplju struju i 35 milijuna za skuplji plin
Kulturaprije 8 sati
Srijeda u Muzeju donosi nastavak iznimno zanimljivog programa “Prošlost Varaždina u filmskim zapisima“
Crna kronikaprije 10 sati
Nakon incidenta u Vinici 59-godišnji vozač priveden u Policijsku postaju Varaždin na kriminalističko istraživanje
Život i društvoprije 12 sati
Sudionici “Folkofonije“ družili se s varaždinskim gradonačelnikom
Sponzoriraniprije 13 sati
Ne propustite veliki sajam izvanškolskih aktivnosti u Lumini centru
Sponzoriraniprije 13 sati
Ne propustite veliki sajam izvanškolskih aktivnosti u Lumini centru
Vaše dijete je talentirano za driblanje loptom po stanu, ples na zadnjem sjedalu automobila, od svega što mu je nadohvat...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Predstojeći sportski događaji koje ne smijete propustiti
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Sponzoriraniprije 3 mjeseca
Kaufland otvorio nova radna mjesta u logističkom centru u Jastrebarskom
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
