Povežite se s nama

U fokusu

Neki hrvatski umirovljenici protive se cijepljenju AstraZenecom

Foto: Ilustracija

Objavljeno:

- dana

Od sljedećeg tjedna u Hrvatskoj će biti dostupno treće cjepivo protiv virusa COVID-19, proizvođača AstraZeneca/Oxford.

Tijekom veljače očekuje se isporuka 150.000 doza cjepiva u Hrvatsku.

Diljem Europe vode se rasprave treba li se ovim cjepivom cijepiti ljude starije od 65 godina. Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je da će se ono u Hrvatskoj davati i onima starijim od 65.

Ipak, neki umirovljenici traže da za njihove dobne skupine ograniči cijepljenje AstraZenecom.

Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske o ovoj su temi uputili otvoreno pismo nadlažnem institucijama.

Pismo prenosimo u cijelosti:

Dvije najveće umirovljeničke udruge Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske neodložno traže od Stožera civilne zaštite RH da do daljnjega ograniči cijepljenje s cjepivom protiv COVID-19 AstraZeneca na populaciju do najviše 65, odnosno 60 ili 55 godina starosti, iz razloga što je do sada tako odlučio velik dio europskih zemalja (Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Švedska, Danska, Norveška, Belgija, Poljska, Mađarska…), dok je Švicarska s njim privremeno otklonila cijepljenje svih dobnih skupina.

I hrvatskim vlastima je poznato da su sve te zemlje naručene i isporučene količine ovog cjepiva odlučile upotrijebiti za mlađu populaciju, osobito za one zaposlene u javnim službama, jer za stariju populaciju ne žele upotrijebiti cjepivo za koje nema dovoljno podataka da je učinkovito za njihovu dob. Rečeno cjepivo je testirano na samo 660 osoba od 65 i više godina, te se ne smatra dovoljno provjerenim glede stope efikasnosti za tu dobnu skupinu.

Dok su u drugim zemljama odgovornost s ciljem osiguranja najboljeg i najučinkovitijeg cjepiva za najranjiviju skupinu starijih građana preuzele njihove vlade i službene institucije, u Hrvatskoj se putem medija odgovornost grubo prebacuje na pojedince, koje se čak zastrašuje kako je pitanje, odbiju li biti cijepljeni AstraZenecom, hoće li uopće i kada doći do provjerenog cjepiva poput Pfizera, Moderne ili Sputnika V., koja sva imaju učinkovitost višu od 90 posto. Starije građane se poziva da uzmu ono što je trenutno dostupno, umjesto da Vlada RH preuzme odgovornost za dobavljanje odgovarajućeg cjepiva.

Točno je da se od korone umire svakodnevno, a žrtve su poglavito stari i bolesni. Istina je da vrijeme označava spašene živote, no neprihvatljivo je kako hrvatski epidemiolozi hladnokrvno priznaju kako je točno da još nema dovoljno podataka o učinkovitosti AstraZenece, ali da će i to cjepivo ipak spriječiti teži oblik bolesti ili smrt, te ih čak upozoravaju da ukoliko odbiju to cjepivo, načekat će se zadnji na listi za drugo cjepivo.

Eksponencijalni rast rizika od smrti iznad dobi od 65 na više daje za pravo starijim osobama da, kao i u drugim europskim zemljama, očekuju posebnu skrb i tretman, a ne da ih se uvjerava da je bolje išta, nego ništa, da to cjepivo nije štetno, ali možda nije niti dovoljno korisno.

U očekivanju da će predsjednik Republike Hrvatske i predsjednik Vlade RH poduzeti žurne mjere kako bi se spriječilo eksperimentiranje s hrvatskim građanima starije dobi, barem dok AstraZeneca provodi dodatna istraživanja o učinkovitosti.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje