Povežite se s nama

Život i društvo

U kriznoj godini na području Grada Lepoglave napravljena su dva vrtića, a nastavljaju se ulaganja u sve sfere života

Objavljeno:

- dana

– Ja kao gradonačelnik moram gledati dobrobit svih građana i ulagati u razvoj gospodarske, komunalne, društvene te demografske infrastrukture. U svakom tom dijelu Grad Lepoglava je puno napravio. Proračun Lepoglave se 2001. godine kretao između 4 i 6 milijuna kuna, a moram istaknuti da je odabirom mene kao gradonačelnika u više mandata proračun za 2020. godinu na razini od 37 milijuna kuna. Za mojih mandata proračun je povećan gotovo osam puta – jasan je Marijan Škvarić, gradonačelnik Lepoglave.

Dodao je da se komunalna naknada i ostala davanja za građane nisu gotovo ništa povećavali te je teret razvoja prebačen na fondove EU-a i resorna ministarstva. Objasnio je da građani Lepoglave godišnje plate oko 800.000 kuna komunalne naknade, a više od toga se godišnje potroši na struju za javnu rasvjetu.

Škvarić ističe da su u Lepoglavi ljudi i ulaganje u njih na prvome mjestu. U tom kontekstu je uspješno realiziran cilj da sva djeca s područja Grada Lepoglave mogu pohađati dječji vrtić. To je postignuto tijekom prošle godine investicijom od gotovo 18 milijuna kuna u adaptaciju i dogradnju vrtića u Lepoglavi te gradnju novog vrtića u Višnjici.

Vrtići

– U naša dva vrtića trenutno imamo 180 djece, a u Višnjici možemo primiti još oko 30 djece. Uveli smo socijalni cenzus, pa roditelji plaćaju vrtić ovisno o svojim primanjima, od 300 do maksimalno 500 kuna. Vrtići imaju i gospodarsku komponentu jer smo zaposlili osam mladih odgajateljica te kuharice, koje će sa svojim obiteljima ostati živjeti ovdje. To je najveća investicija koju smo imali na području Lepoglave. Lepoglavski vrtić smo adaptirali uz pomoć sredstava Europske unije, a drugi dio smo riješili zaduženjem Grada. Vrtić na Višnjici izgrađen je vlastitim proračunskim sredstvima od 4,5 milijuna kuna. Jedini smo u Hrvatskoj koji smo napravili dva vrtića – zadovoljan je gradonačelnik Škvarić.

Novi dječji vrtić u Donjoj Višnjici

Grad se brine i za one tek rođene, pa su obitelji dobile potporu za novorođenčad; 1500 kuna za prvo, 2000 kuna za drugo i 2500 kuna za treće i svako sljedeće dijete. Kada djeca krenu u školu, Lepoglava financira sve izvanškolske i izvannastavne aktivnosti, a gradonačelnik je posebno ponosan na potporu školskim zadrugama koje promoviraju lepoglavsku tradiciju i baštinu. Za školarce Grad financira kupnju radnih bilježnica te se potiče izvrsnost potporama za sudionike natjecanja. Također, sufinancira se produženi boravak za đake. Za studente su osigurane stipendije u iznosu od 700 kuna. Cilj je da mladi ostanu živjeti na području Lepoglave, a onima koji su se odlučili na kupnju ili adaptaciju nekretnine dodijeljene su gradske potpore. Također, uskoro bi u centru Lepoglave trebala početi gradnja POS stanova, dio njih će ići u prodaju, a moći će se i iznajmiti. Nisu zapostavljeni ni stariji sugrađani, pa Grad Lepoglava isplaćuje za umirovljenike s primanjima do 1800 kuna uskrsnicu i božićnicu u ukupnom iznosu od 400 kuna. Napominjemo da 1. ožujka počinje isplata uskrsnica u iznosu od 200 kuna. Za one treće životne dobi brinu se i gerontodomaćice u projektu “Zaželi”, čime su zaposlene žene iz skupine teško zapošljivih, a pomoć su dobili oni kojima je potrebna. Iako je 2020. bila krizna, udrugama je dodijeljeno 400.000 kuna za njihove programe, a gradonačelnik kaže da su to svakako zaslužile jer su udruge najbolji promotori Lepoglave.

– Gradovi ne mogu otvarati tvornice, ali možemo pomoći poduzetnicima da to naprave. Za njih su osigurane bespovratne potpore od 15.000 kuna za osnivanje tvrtke, OPG-a ili ulaganja u proizvodnju. Prošle godine je u to uloženo više od 400.000 kuna. Nastavljaju se i ulaganja u Poslovnu zonu. Sve smo planirali u dogovoru s našim poduzetnicima i interes je velik. Nudimo i pomoć naše Razvojne agencije tako da poduzetnici mogu aplicirati na fondove, a to je za njih besplatno. Tijekom pandemije koronavirusa smo na tri mjeseca gospodarstvenike oslobodili plaćanja komunalne naknade – jasan je Škvarić. Pomoć za svoj rad su dobile udruga pčelara te vinogradara, koji su suočeni s oboljenjima pčela te zlatnom žuticom.

Glavna operativna snaga Lepoglave su vatrogasci, pa su znatna sredstva uložena u kupnju vozila te obnavljanje ili gradnju vatrogasnih domova.

Novo vozilo DVD-a Lepoglava

Grad Lepoglava je izdvojio ili planira, kroz višegodišnje ulaganje, gotovo 15 milijuna kuna za kupnju triju vozila te uređenje vatrogasnih domova. Za DVD Lepoglava je kupljeno novo navalno vozilo, jedno od najmodernijih u Varaždinskoj županiji, vrijedno gotovo 2 milijuna kuna. Za DVD Kamenica je kupljen kombi koji je stajao 250.000 kuna, a za DVD Višnjica kupljeno je navalno vozilo vrijedno 500.000 kuna.
Kada se govori o ulaganju u sport, lani je obnovljeno nogometno igralište u Lepoglavi, a u idućem razdoblju obnovit će se i drugi tereni te objekt na Sportsko-rekreacijskom centru.

Komunalna ulaganja

Ulaganje u razvoj komunalne infrastrukture konstantno je u ovom gradu. Napravljen je kilometar nove ceste, za gotovo 2 milijuna kuna sanirano je veliko klizište u Ulici Gorica, uz potporu Hrvatskih voda od 60 %. Jedna od kapitalnih investicija je i izgradnja društvenih domova, ove će godine tako biti završen Dom u Lepoglavskoj Vesi, a Dom u Kameničkom Podgorju već je završen. Proširenje javne rasvjete također je vrlo važno za Grad Lepoglavu, a uređivana je rijeka Bednja te potoci bujičari. Konstantno je održavanje lokalnih i nerazvrstanih cesta, a zbog elementarnih nepogoda više od 500.000 kuna je neplanirano potrošeno na sanaciju oštećenja.

Od ove godine Grad sufinancira kastraciju i sterilizaciju pasa i mačaka.

Lepoglava se nalazi na prekrasnom području uz Bednju, između Ivanščice i Ravne gore, te je važna i zaštita okoliša, kao i svijest o recikliranju, te je Grad organizirao mobilno reciklažno dvorište, a sufinancira odvoz pelena za obitelji s djecom, ali i za one s inkontinencijom.

Nisu zaboravili ni na kulturu i turizam u Lepoglavi. U razvoju turizma Lepoglava se oslanja na svoje manifestacije poput Lepoglavskih dana i Jailhouse festivala, a o umjetničkim djelima koja krase crkve na području Lepoglave napisane su knjige.

– Poseban fokus u idućem razdoblju bit će uređenje samog centra Lepoglave s naglaskom na budućoj tržnici i kompletnom uređenju Ulice hrvatskih pavlina. Među najvažnije projekte spada i Aglomeracija Lepoglava, za koju je potpisan sporazum s Varkomom vrijedan 2 milijuna kuna, a projektirat će se kanalizacija za šire lepoglavsko područje. Bit će obuhvaćeno oko 5000 priključaka. Radovi bi trebali početi 2022. godine – objasnio je Marijan Škvarić.

Tradicionalni izbor najsportaša Grada Lepoglave ove je godine izostao. Naime, protekle su godine zbog pandemije koronavirusa brojna sportska natjecanja, pa tako i nastupi sportaša, otkazana ili tek djelomično održana. Zbog toga je Zajednica sportskih udruga Grada Lepoglave odlučila da se izbor najsportaša Grada Lepoglave za 2020. godinu ne održi, već da se za tu prigodu dodijele priznanja pojedincima koji su svojim radom zadužili lepoglavski sport. Dodijeljena su dva priznanja za poseban doprinos sportu Grada Lepoglave za promociju lepoglavskog sporta u zemlji i inozemstvu. Primili su ih gradonačelnik Marijan Škvarić i Vladimir Ivanuša, osnivač i prvi trener Karate kluba Lepoglava.
Gradonačelnika je ovo priznanje ugodno iznenadilo.

– Uvažam činjenicu da sport predstavlja osnove razvoja, prepoznatljivosti i vrijednosti Grada Lepoglave. Prigodom donošenja planova razvoja Grada Lepoglave veliku smo brigu vodili o razvoju sporta budući da povezuje građane raznih dobnih skupina. Tako smo u zadnjih 20 godina u njegov razvoj uložili više od 10 milijuna kuna. Izgradili smo sportsku infrastrukturu koja omogućava građanima da se bave sportom rekreativno ili kroz klubove – rekao je.

Život i društvo

Dojavna jedinica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije godišnje primi oko 30.000 poziva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U organizaciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije na središnjem varaždinskom trgu javnozdravstvenom akcijom „Dan kada učimo spašavati živote“ 30. travnja obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe.

Tom prilikom građane se željelo upozoriti na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja, educirati ih o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), te ih upoznati s organizacijom i djelokrugom rada hitne medicinske službe.

Djelatnicima hitne na njihovom danu čestitali su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

– Drago mi je da su danas, kada obilježavaju svoj dan, djelatnici hitne medicinske službe odlučili građanima objasniti rad automatskog vanjskog defibrilatora. Naime, svakog sata jedna osoba u Hrvatskoj umre od iznenadnog srčanog zastoja. Stoga je važno da se naši građani upoznaju s tim javnozdravstvenim problemom, da se educiraju kako ga prepoznati, kako pomoći i koga zvati – rekao je župan Stričak čestitavši djelatnicima hitne medicinske službe njihov dan.

– Koliki je opseg posla za djelatnike našeg Nastavnog zavoda za hitnu medicinu dovoljno govori činjenica da godišnje njihova medicinsko-prijavno-dojavna jedinica primi čak oko 30.000 poziva. Biti u jednoj takvoj službi nije lako. Oni rade jedan od najstresnijih poslova, svakodnevno se suočavajući s kriznim situacijama naših građana, ali sve to odrađuju s puno empatije, požrtvovnosti i stručnosti. I hvala im na tome – poručio je župan Stričak.

Liječnica u Ispostavi Zavoda u Ivancu Margareta Lacković, dr. med. naglasila je kako uporaba automatskog vanjskog defibrilatora dodatno povećava šanse za preživljavanje unesrećene osobe, i smanjuje potencijalna oštećenja.

– Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto. Postoji mreža AVD uređaja u Republici Hrvatskoj, no velik dio građana još nije upoznat gdje se ti uređaji nalaze, kako se koriste, i koliko su važni u spašavanju života. Stoga su od iznimne važnosti ovakve akcije gdje educiramo građane kako prepoznati hitno stanje kada je osoba bez svijesti i ne diše, te kako pozivom Hitnoj, prateći upute naših dispečera koji ih mogu uputiti i gdje se nalazi najbliži AVD, mogu pristupiti reanimaciji osobe i nekome spasiti život – poručila je liječnica Lacković.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec podsjetio je kako svake godine Zavod uoči Nacionalnih dana hitne medicinske službe organizira zajedničku vježbu svih žurnih službi čime provjeravaju svoju spremnost i koordiniranost. Ujedno tijekom godine organiziraju ili sudjeluju u brojnim akcijama kojima žele educirati građane o njihovoj ulozi prilikom pružanja prve pomoći, kao i o radu Hitne. Istaknuo je također kako je Zavod dobro opremljen, te ima dovoljan broj stručnih djelatnika.

Partner javnozdravstvenoj akciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku službu Varaždinske županije bio je Odjel za sestrinstvo Sveučilište Sjever.

– Sveučilište Sjever kao vodeća visokoobrazovna institucija u ovom dijelu regije, a posebice u Varaždinskoj županiji sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika, prije svega medicinskih sestara i tehničara, ali i fizioterapeuta. Od prošle godine započeli smo s provedbom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države. Interes polaznika za ovu specijalizaciju je velik, što daje sigurnost i snagu Varaždinskoj županiji, ali i ovom dijelu regije da ćemo imati dobro opremljene kadrove u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne skrbi – rekla je pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg.

Nastavite čitati

Život i društvo

Međimurska županija proslavila svoj dan, Zoran Milanović poručio: Ponos ste svoje zemlje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svečanom sjednicom u utorak je obilježen Dan Međimurske županije, a prisustvovao je i predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina  pozdravio je uzvanike, naglasivši da su stigli u otvorenu, tolerantnu sredinu koja se svojim gostima iskreno raduje.

– Drago mi je što vas mogu pozdraviti u Međimurskoj županiji, mjestu na kojem se njeguje solidarnost i cijeni rad, a kada je o našoj Skupštini riječ – ona je mjesto gdje se njeguje kultura političke scene. To je vrlina ovdašnjih ljudi, marljivih i predanih radu te zacrtanim ciljevima – rekao je Dragutin Glavina te zahvalio vijećnicima i vijećnicama na posvećenosti razvoju svoga kraja koju su dokazali brojnim – redom jednoglasnim odlukama – kada smo otvarali put izvršnoj vlasti prema novim, velikim ulaganjima. 

– Sjetimo li se povijesnog suđenja Zrinskom i Frankopanu zbog toga što su drugačije mislili, te rečenice Nikole Šubića Zrinskog, izgovorenoj pred juriš u smrt pod Sigetom: ‘Kralj je daleko, a Bog visoko’, vidimo da i danas svjedočimo putu koji je strm i težak. No, težinu našega puta pretvorili smo u izazov i šansu, koju smo iskoristili zahvaljujući upornosti i odlučnosti“, istaknuo je župan Posavec te dodao: „Danas je Međimurje po svim razvojnim parametrima pri vrhu ili na čelu Hrvatske, impresivan je i niz naših novih postignuća i projekata i zbog toga smo ponosni. Naša strast i izvor energije je Međimurje, a naš identitet utemeljen je na istinskim kulturnim vrijednostima – rekao je župan Matija Posavec, poželjevši sretan Dan Županije i Praznik rada svim građankama i građanima Međimurja.

Posebno je pozdravio one koji su Međimurke i Međimurce učinili ponosnima.

– S nama je svjetski šampion u judu Nenad Vrbanec, te Renata Bermanec i Spomenka Tomašić u čijim je rukama nagrada Ponos Hrvatske za predan rad u palijativi. To su također ljudi simboliziraju snagu i vrijednosti Međimurja – rekao je župan.

Da je svečanost imala osobitu energiju, potvrdio je i najviši gost, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

– Ponosni smo na Međimurje! Na čast ste svojoj zemlji i vaša je energija osobita – uporna, a nenasilna. Vrlina Međimurja je da ono što je prava vrlina ne mora biti vidljivo na prvi pogled, ne nameće se, ne gura se u prvi plan. Nije nasilno, ali je uporno, kao tiha voda koja brege dere, kao Mura i Drava – rekao je predsjednik Zoran Milanović, te poručio stanovnicima i vodstvu Međimurske županije da koriste europske fondove jer će uskoro postati prerazvijeni, pa će se morati dovijati kako da dođu do njih.

-Spominjali ste hrvatske povijesne velikane koji su se suprotstavljali u doba kada su drugi naprosto pali pod naletom snažnijeg, a kada iz današnje perspektive pogledamo djela Petra Zrinskog, Frankopana ili Nikole Zrinskog, vidimo da predstavljaju okosnicu hrvatskog državnog prava – istaknuo je predsjednik, uz poruku vodstvu Međimurske županije i njezinim građanima neka im najveći autoritet budu vlastite vrijednosti.

Potom su na pozornicu ponosa u Metalskoj jezgri kročili ljudi koji svojim radom i rezultatima predstavljaju Međimurje na najbolji mogući način.

Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec dodijelili su Povelje Međimurske županije: građevinskom inženjeru Andriji Tekeliju Murskog Središća za izniman doprinos razvoju gospodarstva Međimurja, Dini Vlaheku iz Čukovca za postignuća koja pridonose ugledu hrvatske znanstvene zajednice, Jeleni Tuksar iz Peklenice, neumornoj promotorici tehničkoga znanja i tehničke kulture, Ogranku Mihovljan Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata za predanu brigu o braniteljima i njihovim obiteljima, te Ivanu Sokaču, za pisano stvaralaštvo u kojem predstavlja Međimurje u inozemstvu.

Najviše javno priznanje Međimurske županije – Nagradu Zrinski za 2023. godinu laureatima su predali župan Posavec i predsjednik županijske Skupštine Glavina. Nagradu Zrinski primio je dr. sc. Krunoslav Mikulan, koji je znanstvenoj zajednici ostavio vrijedna dijela, kao i književne naslove o Međimurju, Željko Medved, za promicanje tehničke kulture i prenošenje znanja i vještina novim naraštajima,  Marija Trstenjak za predano njegovanje glazbenog nasljeđa Međimurja, Košarkaški klub Rudar Mursko Središće također je dobitnik Nagrade Zrinski za 2023., za više od 50 godina predanog djelovanja i rada s mladima, kao i Socijalna zadruga Humana Nova za doprinos gospodarstvu te za iznimnu posvećenost radnoj integraciji osoba s invalidnošću i drugih društveno isključenih skupina.

U ime svih nagrađenih zahvalio je Ivan Božić, direktor Humane Nove, ali i predsjednik – također nagrađenog -Košarkaškog kluba Rudar.

– Svi kojima su na ovaj Dan Međimurske županije primili vrijedna javna priznanja trude se svijet oko sebe učiniti boljim. Hvala vam što to prepoznajete i što ste nam dali podršku koja će nas još više motivirati. Hvala vam za vjetar u jedrima! – rekao je Ivan Božić.

O ugledu Međimurske županije svjedoči broj uzvanika koji su do zadnjeg mjesta ispunili veliku aulu Metalske jezgre, među kojima su, uz Predsjednika RH, bili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izaslanik Vlade RH i Hrvatskoga Sabora Ljubomir Kolarek, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, vijećnice i vijećnici županijske Skupštine s potpredsjednikom Ivicom Baksom, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, načelnik Općine Fužine David Bregovac, bivši župani Međimurske županije Marijan Ramušćak, Josip Posavec i Ivica Perhoč, počasni konzul u Mađarskoj Atila Kos, počasni građanin Međimurske županije dr. sc. Antun Mikec, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu Filip Đurđević, saborski zastupnici iz Međimurja, ravnatelji obrazovnih, zdravstvenih i drugih županijskih ustanova, agencija i tvrtki, izaslanici Policijske uprave međimurske te javnih poduzeća, načelnice i načelnici međimurskih općina i brojni drugi uzvanici.

U programu, koji je vodila Aleksandra Ličanin, nastupile su članice Ženske vokalne skupine sv. Marko iz Selnice, mlade članice Seljačke sloge Nedelišće, violinistica Martina Sabljak,  Marijan Belčić koji je govorio Klemenčićeve stihove Fala ti Božek za Međimurje, Zrinska garda Čakovec, te Marija Jambrošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje