Rad malih narodnih knjižnica obilježen je izazovima na svakom koraku: od financiranja, prostora, osoblja, programa, ali i senzibilnosti osnivača za knjižničnu djelatnost.
Zbog tih izazova, male knjižnice pokazuju izuzetnu žilavost i sklonost inovaciji, brzim promjenama, prilagodbi i sposobnosti preživljavanja i u najkriznijim situacijama.
Virtualni svijet
– Uvidom u analizu podataka rada Knjižnice i čitaonice Grada Preloga, vidljivo je da je unatoč prekidu u radu, posebnim mjerama ophođenja s građom i članovima te nedostupnošću pojedinih usluga poslovanje Knjižnice relativno stabilno te da je pandemija COVID- a 19 najviše utjecala na kategorije vezane za učenje i korištenje resursa koji su bili potencijalni prenositelji zaraze (računala, igračke, novine) – kažu iz Grada Preloga.
Nakon normalizacije stanja te navikavanja na tzv. nove normalne uvjete rada koje je propisao Hrvatski zavod za javno zdravstvo u Preporukama za rad u knjižnicama i antikvarijatima tijekom epidemije koronavirusa, korisnici su početkom svibnja prošle godine ponovo počeli koristiti sve usluge Knjižnice te u pojačanom broju dolaziti u prostore ustanove.
Plan i program rada za 2020. godinu doživio je minimalne preinake u načinu izvođenja programa koji su iz stvarnog svijeta preseljeni u virtualni te su time ostvarili više virtualnih posjeta nego iste manifestacije u 2019. kada su zabilježeni posjeti bili stvarni/fizički.
– Godina 2021. je proglašena Godinom čitanja pa se nadamo se da ćemo njome kročiti zajedno i hrabro, ali i s potrebnim oprezom. Stoga je važno imati na umu da vrijede protuepidemijske mjere uobičajene za javne prostore koje posjećuje puno ljudi: dezinfekcija ruku, držanje razmaka, nošenje zaštitne maske… Na sve to već smo se i naviknuli, tako da dolazak do omiljenih knjiga možemo smatrati sigurnim i ugodnim. U Knjižnici se jedino možete zaraziti – čitanjem! – poručuju iz Knjižnice i čitaonice Grada Preloga.
Iz povijesti
Preloška knjižnica je osnovana uz pučku školu 25. listopada 1903. u vrijeme mađarizacije i mađarske uprave, ali je osnivanje hrvatske knjižnice i čitaonice povezano uz djelovanje Hrvatske seljačke stranke nakon I. svjetskog rata. Nakon osnivanja, preloška knjižnica koja je djelovala u Hrvatskom narodnom domu bila je jednim od središta društvenoga i političkog života Preloga u međuratnom razdoblju. Knjižnica je nastavila djelovati i nakon II. svjetskog rata. Do 1993. godine radila je u lošim prostornim uvjetima, a tada je preseljena u nove prostore. Godina 2013. bila je prijelomna za rad i razvoj knjižnice jer je preseljena u nove moderno opremljene prostore u centru grada Preloga na adresi Glavna 33 te je postala dostupna i vidljivija svim kategorijama korisnika i članova.
Godina pandemije
U siječnju su objavljeni iznimno zanimljivi podaci povezani s radom Knjižnice tijekom lanjske godine u brojnim područjima. Što se tiče nabave knjižne i neknjižne građe, u 2020. godini tako je kupljeno 730 novih knjiga (85.000 kuna), otkupljena su 44 komada (4998,50 kuna), darovano im je 306 knjiga u vrijednosti od 24.648.40 kuna, a Knjižnica je dobila i 26 igračaka vrijednih 4000 kuna.
Pogledamo li posjete Knjižnici zbog posudbe, ustanova bilježi 6223 posjeta. Što se tiče virtualnoga svijeta, Knjižnica je ubilježila 4968 takvih posjeta. Manifestacijama je prisustvovalo daljnjih 8676, dok je eKatalog pregledan 4683 puta. Drugi zanimljivi podaci pokazuju da je najposjećeniji mjesec prošle godine bila veljača (1671 korisnik), najposjećeniji dan u tjednu četvrtak, a najposjećeniji sat 11 prijepodne. Što se tiče odnosa spolova korisnika, pomalo je razočaravajuć za muški spol, s obzirom na činjenicu da je 83,9 posto korisnika ženskoga, dok je preostalih samo 16,1 posto korisnika u 2020. bio muškoga spola. To je razlika od više od pet puta!
Najposuđenija knjiga bile su “Priče iz davnine” Ivane Brlić-Mažuranić, koju su korisnici odabrali čak 64 puta. U Knjižnicu je vraćeno 12.748 knjiga, dok je iz nje posuđeno 13.120. Najčitaniji naslov među beletristikom tako je bio kriminalistički roman “Nešto je u vodi” Catherine Steadman, dok je u domeni publicistike najčitanija zbirka meditativnih priča “Čarobne svjetiljke” Davida Fontane. “Priče iz davnine”, koje smo već spomenuli, najčitanija su knjiga iz područja dječje književnosti, dok je među književnošću za mlade najčitaniji naslov bio “Harry Potter i kamen mudraca”. Među top knjigama iz zadnjih dvaju područja čitatelji će sigurno prepoznati i “Trojicu u trnju” Pavla Pavličića, “Vlak u snijegu” Mate Lovraka te “Duha u močvari” Ante Gardaša, kao i “Fahrenheit 451” Rayja Bradburyja, “Tajni dnevnik Adriana Molea 13 i 3/4” Sue Townsend te “Mi djeca s Kolodvora ZOO” Christiane F.
Pogledamo li sastav članova Knjižnice po kategorijama, najviše je odraslih (448). Djece je nešto manje (413), a još je manje mladih (193). Zaposlenih članova je 286, nezaposlena su 73, dok je umirovljenika 89. Studijsku učionicu Knjižnice koristilo je 25 korisnika, dok je 110 njih koristilo računalo za učenje. Čak 142 upita postavljena su za pisanje seminara i stručnih radova, dok je unutar same ustanove ostvareno 75 posudbi (korištenja građe). U vezi s drugim uslugama Knjižnice, igračke su korištene 464 puta, novine 13 puta, a zabilježeno je i jedno korištenje usluge “Čekam bus u Knjižnici”, koja se odnosi na kreativno i slobodno vrijeme za učenike Srednje škole Prelog i nacionalne manjine koje se provodi na kvalitetan način u Knjižnici za vrijeme čekanja autobusa. Usluga se provodi u suradnji s navedenom školom.
Visoka aktivnost
Usmjerimo li pozornost na manifestacije, održano je osam izložbi (pet virtualnih i tri uživo), 30 radionica (kvizovi, kreativne radionice, lov na blago, edukacije), deset predavanja (putopisi, projekti, edukacije), a četiri je puta u ustanovi održana i nastava. Posudbeni odjel Knjižnice veličine je od 190 kvadrata, korisnici se mogu koristiti računalima, kojih je osam, a fond Knjižnice uključuje 31.633 knjige. U ustanovi su djelovali i volonteri/volonterke Antonela (online pričaonice za djecu), Dora (dječje radionice i dezinfekcija građe), Dario (izrada ukrasa i drvenih dekorativnih elemenata), Hrvoje i Nina (uređenje Knjižnice). Oni su ukupno ostvarili više od 200 sati volonterskog rada.
Knjižnica surađuje na nekoliko projekata (Erasmus+, NAPLE, Naša mala knjižnica, ICARUS), a djelatnici su sudjelovali na raznim stručnim usavršavanjima (predavanja, webinari, konferencije, sastanci…) Lokalni partneri ustanove uključuju Dječji vrtić “Fijolica” iz Preloga (posjeti Knjižnici, projekti i poticanje čitanja od najranije dobi), OŠ Draškovec i Narodnu knjižnicu Virje (razmjena iskustva, benchmarking, odnosno usporedba učinka i poslovnih procesa), dok Knjižnica surađuje i s partnerima na projektima s međunarodnim predznakom.
Brojke upućuju na visoku aktivnost neovisno o uvjetima rada, no Knjižnici ipak želimo bolje radne uvjete i još bolje rezultate ove godine!
Priča o Enciklopediji
– Zbog čestih seoba i neprikladnih prostora u kojima je djelovala, naša Knjižnica se ne može baš pohvaliti velikom zbirkom starih i vrijednih knjiga. No, čega nemamo u broju, imamo u kvaliteti. Naime, peti svezak Hrvatske enciklopedije je zloglasna knjiga koju su nacisti dolaskom u Zagreb masovno palili. Gotovo je nemoguće naći komplet sa svih pet. Prva četiri sveska su u opticaju, ali peti… Peti je legenda i praktički sveti gral hrvatske enciklopedistike. Peti svezak su sačuvali jedino autori koji su radili na enciklopediji ili bliski suradnici i prijatelji uredništva koji su ga dobili na poklon “preko veze”. Ostali su spaljeni na lomači.
Pričao mi je tu priču gospodin Mate Ujević, koji je dobio ime po svom djedu Mati Ujeviću, uredniku spomenute Enciklopedije. I on se zaprepastio što imamo taj svezak. Naravno, on ima djedovu zbirku s potpisima autora. Baš je kul imati nešto ovakvo u zbirci. Svaka knjiga ima svoju povijest, ali ovo je knjiga koja je tu povijest stvarala. Mnogi ga žele ali samo ga nas nekolicina ima. Tu i tamo koji nikne na aukciji te postiže cijenu od 12.000 kuna nadalje. U trezoru naše knjižnice, u podrumu kojeg nemamo, čuvamo svih pet svezaka koje smo dobili donacijom dr. Matije Berljaka – objašnjava ravnateljica Knjižnice Maja Izabela Lesinger.
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
