Povežite se s nama

U fokusu

Gradonačelnik bez većinske podrške, ali vijećnici jednoglasni: đacima po 200 kuna za knjige

Objavljeno:

- dana

GRADSKO VIJEĆE NOVOG MAROFA

Učenici osnovnih škola na području grada Novog Marofa dobit će po 200 kuna pomoći za kupnju udžbenika u novoj školskoj godini.

Vijećnici Gradskog vijeća su jučer poslijepodne jednoglasno prihvatili rebalans ovogodišnjeg proračuna, kojim je za pomoć pri kupnji knjiga učenicima od prvog do osmog razreda osigurano 224.000 kuna.

Ukupni prihodi i rashodi nisu mijenjani, tako da je proračun i dalje „težak“ gotovo 28 milijuna kuna.

No za 520 tisuća kuna smanjeni su rashodi za Centar za nanotehnologiju u Možđencu, a ta sredstva su preusmjerena za kupnju udžbenika, kao i za sanaciju krovišta na zgradi Grada Novog Marofa. Krov je u svibnju srušio olujni vjetar, a za sanaciju je sada osigurano 100 tisuća kuna. S obzirom da su zbog toga štetu pretrpjeli i građani, u proračunu je osigurano i 50.000 kuna za naknadu štete građanima.

„Palo“ izvršenje proračuna za 2013.

Zanimljivo je da je rebalans proračuna usvojen jednoglasno iako od jučer većinu u Gradskom vijeću imaju vijećnici koji ne podržavaju gradonačelnika Darka Hrenića (reformisti). I dosad oporbenom HDZ-u (7 vijećnika) pridružio se Ivica Šantek iz HSS-a, koji dužnost predsjednika Gradskog vijeća obavlja zahvaljujući tome što se nakon lanjskih izbora priključio Klubu vijećnika HNS-a, SDP-a i HSU-a.

Jučer je obznanio da ih napušta i zajedno s vijećnicima HDZ-a formira zajednički klub.  I dok su vijećnici HDZ-a i HSS-a jučer podržali rebalans proračuna, drugi financijski akt, onaj o izvršenju proračuna u prošloj godini nisu podržali.

Na sjednici je jučer bilo prisutno šest vijećnika HDZ-a i jedan HSS-a, koji su bili sudržani, a budući da su suzdržani bili i vijećnik laburista Boris Ravić, kao i jedan nezavisni vijećnik – dakle devet od ukupno 17 vijećnika – izvršenje proračuna u 2013. godini nije usvojeno.

Jenkač (HDZ): Proračun je prenapuhan

Hoće li gradonačelnik Hrenić ubuduće imati sličnih problema s prijedlozima odluka i akata u Gradskom vijeću?

– Rebalans proračuna smo podržali zbog pomoći učenicima pri kupnji knjiga, dok izvršenje proračuna za prošlu godinu nismo podržali zato što taj financijski dokument nismo podržali niti prilikom njegovog donošenja. Do kraja godine će biti održane još dvije sjednice Gradskog vijeća, a na njima ćemo podržati sve projekte koji su na dobrobit građana. Nažalost, ovogodišnji proračun je prenapuhan, pri čemu ponajprije mislim na planiranih 8 milijuna kuna pomoći od države. Bojim se da će proračunski manjak na kraju godine, umjesto planiranih 1,6 milijuna kuna, na kraju biti 400.000 kuna veći – rekao je Siniša Jenkač iz HDZ-a.

Hrenić: Problema ima, ali svi projekti se izvršavaju

Gradonačelnik Darko Hrenić ističe da se radi o politikanskim ocjenama. – Činjenica jest da zbog loše gospodarske situacije ove godine imamo problema s izvršavanjem proračuna. Međutim, proračun je socijalno osjetljiv, što smo potvrdili izdvajanjem sredstava za kupnju udžbenika. Osim toga, izdvajamo tri puta više za socijalne programe, a izvršavamo i sve ostale zacrtane projekte, od gradnje nogostupa do javne rasvjete – navodi Hrenić.

Svjestan je da nova većina u Gradskom vijeću sada ima mogućnost „rušiti“ njegove prijedloge, pa tako i proračun za sljedeću godinu, čime bi bili izazvani prijevremeni izbori.

– Imaju mogućnost rušiti proračun za sljedeću godinu, ali tada će morati dobro objasniti zašto će stvoriti 400.000 kuna troška. Upravo bi toliko koštali prijevremeni izbori. U svakom slučaju, bit ću i na to spreman – poručio je Hrenić, koji je istovremeno istaknuo zadovoljstvo s korektnim odnosom vijećnika HNS-a, njegove bivše stranke.

 

Hrenić: HDZ-ovog kandidata mogu pobijediti i drugi put

Budući da su iz HNS-a i HDZ-a potvrdili da su spremni i koalirati u slučaju prijevremenih izbora, gradonačelnika Hrenića smo pitali je li on spreman koalirati s HDZ-om, strankom koja je najžešći kritičar njegovoga rada.

– U novomarofskom HDZ-u je puno dobrih ljudi s kojima dobro surađujem. Međutim, predsjednik podružnice te stranke u javnost daje priopćenja samostalno, bez znanja drugih članova stranke i neutemeljeno kritizira moj rad. Koalicija zato ne dolazi u obzir. Uostalom, jednom sam ga već pobijedio, pa ću i drugi put – ustvrdio je Hrenić.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje