Povežite se s nama

U fokusu

Pataftin plan za gospodarstvo: Manja komunalna naknada, veće plaće, oživljavanje centra i odjel za investitore

Objavljeno:

- dana

Varaždin može brzo postati bolji grad. Za to mu treba vodstvo koje zna, vodstvo koje ne razmišlja o nikakvim osobnim interesima, vodstvo koje ga neće gledati kao plijen političara, vodstvo koje je nezavisno i bez stranačkih stega i instrukcija političkih centrala iz Zagreba, poručio je gospodarstvenik i nezavisni kandidat za gradonačelnika Davor Patafta.

Prioriteti su mu pokrenuti gospodarski rast, gradsku upravu pretvoriti u servis gospodarstvenicima, ali i svim građanima, stvoriti konkurentnije tržište i time povećati prosjek plaća radnicima te podići standard i kvalitetu svima koji u Varaždinu žive. Zato ima konkretne i izvedive mjere.

Nova radna mjesta

Varaždin i Varaždinci oduvijek se povezuju s vrhunskom proizvodnjom i uslugama u brojnim sektorima od građevinarstva do prehrambene industrije. Ipak, svjedočimo propasti brojnih varaždinskih perjanica.

– Pokrenut ćemo snažan gospodarski rast i postaviti da Grad bude servis gospodarstvu. Na svim ključnim mjestima u Gradu bit će profesionalci, čiji će se rad mjeriti prema učinku. Na taj način ćemo ostvariti rast standarda građana kroz rast prosječnih plaća. Dodatno ćemo razvijati i širiti gospodarske zone, u zoni Brezje će se u novim modernim pogonima otvoriti preko tisuću novih radnih mjesta. Svi gospodarstvenici će u gradskoj upravi imati suradnika koji će im pomagati, a neće postavljati prepreke i nerazumne zahtjeve – kaže Patafta.

Oživljavanje centra

Planira smanjiti komunalnu naknadu i tako oživjeti centar.

– Oživjet ćemo centar – neprihvatljivo je da centar ima zatvorene dućane i papirima oblijepljene izloge. Moramo osigurati povoljne uvjete za razvoj obrtništva i malog poduzetništva. Komunalna naknada za obrtnike u centru grada ne smije biti tako nerazumno visoka. Obrtnici su primorani zatvarati svoje pogone, a građani ostaju bez usluga. Pomagat ćemo poduzetnicima u dobivanju poticajnih sredstava za daljnji gospodarski razvoj – poručio je Patafta.

Odjel za investitore

Varaždin nema vremena za čekanje, Varaždin jednostavno mora odmah postati bolji grad za investitore i razvoj domaćeg, varaždinskog gospodarstva.

– Ne smijemo čekati da investitori dođu k nama. Moramo ići k njima. Moramo im nuditi obostrano prihvatljive uvjete. Otvorit ćemo One Stop Shop, servis „sve na jednom mjestu“ za sve ulagače, ali i za varaždinske poduzetnike. Prostorno-planskim zahvatima kreirat ćemo projekte koje ćemo objediniti na portalu varazdininvest.com, promovirati ih i privući nove atraktivne investicije u iznosu od oko 800 milijuna kuna, radna mjesta, veći prihod za gradski proračun – govori Patafta o ovoj konkretnoj mjeri.

Varaždinski centar za EU fondove

Osnovat će i VEU centar – varaždinski centar za povlačenje novca iz fondova europske unije.

– Cilj je stvoriti jaki tim mladih stručnjaka, kojih u Varaždinu ne manjka, a koji će pripremati aplikacije za fondove Europske unije. Novac nam je na raspolaganju, a ne koristimo ga zbog neznanja i neorganiziranosti politike koja vlada Varaždinom. Naš centar bit će na raspolaganju ne samo Gradu, već i svim gospodarstvenicima i građanima s idejom. VEU tim stručnjaka bit će na raspolaganju građanima za sve upite o mogućnostima financiranja projekata. Bit će dovoljno da postavite upit postoji li mjera, na primjer, za turističku namjenu za zemljište koje vam je u vlasništvu, i dobit ćete veoma konkretan odgovor, zahtjev za dostavu dokumenata, a VEU centar će vam izraditi poslovni plan i aplikaciju – ističe Patafta.

Davor Patafta je jedini kandidat koji ne živi od politike, odreći će se službenog auta i plaće gradonačelnika, a ta sredstva utrošit će kako bi osigurao besplatne vrtiće svima.

– Naš grad mora biti bolji, mora biti grad sretnih ljudi sa sigurnim radnim mjestom, mora biti bolji za svaku obitelj, za svakog čovjeka. Grad u kojem su ljudi na prvom mjestu, bolji grad u koji se doseljava, a ne iseljava, grad koji brine o mladim obiteljima i našim starijim sugrađanima. To je Varaždin kakav vidim – grad spovoljnijom komunalnom naknadom za građane i poduzetnike, grad bez prireza, grad s besplatnim vrtićima, grad koji raste i koristi prednosti velikog tržišta Europske unije za stvaranje jakog gospodarstva. To je moja vizija Varaždina – poručio je Patafta.

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje