Povežite se s nama

U fokusu

Smije li gradonačelnik Varaždina Bosilj na godišnji službenim autom?

Objavljeno:

- dana

U široj javnosti posljednjih dana se raspravlja o tome smije li gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj koristiti službeni automobil za odlazak na godišnji odmor.

Naime, ljudi bliski bivšem gradonačelniku Čehoku prozvali su Bosilja da je auto koristio u privatne svrhe jer su vozilo snimili s krovnom kutijom na krovu.

Objava o autu osvanula je 23. kolovoza na Facebook stranici “Varaždinci za Čehoka”.

– Krovna kutija, tzv. thula, na službenom autu grada! Čak i Bandić, kad je vozio u Hercegovinu po pajceka nije to radio. Dakle, ovo je valjda jedinstveni slučaj da gradonačelnik namontira škatulu na službeni auto. Upućeni vele da se to dogodilo prije odlaska na godišnji (drugi godišnji), susjedi da se Bosilj vratio u četvrtak ali je njegov privatni automobil bio stalno doma.Taj auto je inače bio stalno korišten tijekom lockdowna za civilnu zaštitu, prevezao tisuće i tisuće kutija robe za vrtiće, škole, mjesne odbore, liječnike, sve koje je Stožer opskrbljivao. Sve bez kutije za privatne potrebe! Inače, takva vozila iz sigurnosnih razloga nemaju thulu, što je i bedaku jasno. To je čuveno SDP-ovo strogo odvajanje privatnog od javnog. Predlažemo da se svi zmečemo pa kupimo službenu prikolicu ili wohnwagen Bosilju.Čehok je napravio glazbenu kampicu, Bosilj namontirao thulu, i to tak veliku da nutra stane Grbin i još ima mjesta za Luku Zrinskog – piše na navedenoj stranici.

Radi se o autu marke Peugot.

Auto kojeg vozi Neven Bosilj, Foto: Facebook/Varaždinci za Čehoka

O svemu se oglasio i Grad Varaždin priopćenjem koje u cijelosti prenosimo u nastavku:

Glede navedenog vozila, izvještavamo Vas da je gradonačelnik Bosilj vozilo preuzeo 10. lipnja 2021. godine. Vozilo je u najmu koji je sklopio bivši gradonačelnik. Cijena mjesečnog najma je 5.000,00 kuna, a ugovor ističe 1.3.2022. godine. U trenutku preuzimanja imalo je 140.000 kilometara, a vozilom se koristio bivši gradonačelnik Čehok. Uvidom u evidenciju isplate plaća nije vidljivo da je to korištenje smatrao dohotkom od nesamostalnog rada u naravi.

Prava iz rada i radnog odnosa gradonačelnika se sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne mogu poistovjetiti s pravima službenika, a ni s pravima radnika iz radnog odnosa. Na lokalne dužnosnike ne mogu se primjenjivati pravila o trajanju radnog vremena, dnevnom odmoru, obvezi prisutnosti na radu, korištenju godišnjeg odmora, plaćenog i neplaćenog dopusta te ostalim materijalnim pravima, kao ni stručnom usavršavanju, jer sama priroda dužnosti koju obnašaju ne može se poistovjetiti sa službeničkim i radnopravnim odnosom i fiksno određenim radnim vremenom.

Lokalni dužnosnici ne mogu ostvarivati druga materijalna prava (regres za korištenje godišnjeg odmora, pravo na novčanu pomoć, kolektivno osiguranje, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu) s obzirom da navedeno mora biti propisano Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Korištenje službenog automobila dozvoljeno je 24 sata te to pravo koristi i gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj.

Gradonačelnik Bosilj službeni automobil koristi primjenjujući i članak 14. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak i članak 15. stavak 1. točka 1. Pravilnika o porezu na dohodak kojim je propisano da se primitkom po osnovi nesamostalnog rada u naravi, između ostalog smatra i primitak od korištenja prometnih sredstava.

Vrijednost primitka u naravi po toj osnovi utvrđuje se u skladu s člankom 16. stavak 1. i stavak 3. točka 5. Pravilnika o porezu na dohodak.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje