Povežite se s nama

U fokusu

Vugrin predložio sjednicu Skupštine bez maska: šest vijećnika je testirano prije sjednice

Objavljeno:

- dana

Robert Vugrin, bivši načelnik Stožera civilne zaštite Varaždinske županije iz redova Reformista, postavio je županu Anđelku Stričaku na današnjoj sjednici Županijske skupštine pitanje vezano uz COVID potvrde vijećnika.

– Koliko vijećnika ima COVID potvrdu? Testiranje je organizirano ispred dvorane za sve koji to žele, vijećnike i novinare. 2. srpnja je Stožer donio odluku o nužnoj epidemiološkoj mjeri za korištenje maski na javnim okupljanjima, napominje se da se maske ne moraju nositi kada je osigurano da se u prostoriji nalaze osobe s EU digitalnom potvrdom. Imaju li svi važeću COVID potvrdu pa da radimo bez maska? – zanimalo je Vugrina.

Odgovorio mu je Josip Križanić, predsjednik Županijske skupštine.

 – Šest vijećnika se testiralo i svi su negativni. Ostali imaju COVID potvrde. Ovo je zbog čuvanja svih nas zajedno koji su negativni. Malo je preskučeni prostor i razmak premali. Maska ipak smanjuje rizik od zaraze. Možda je netko u inkubaciji pa se možemo zaraziti – objasnio je Križanić, predsjednik Županijske skupštine.

Vugrin je potom nadodao: – Jasno da pozdravljam svaki nadstandard, ali mi smo ovdje uzor i jedini pravi nadstandard je potvrda da smo cijepljeni. Niska je cijepljenost, moramo biti uzor i skrivanjem iza maski šaljemo lošu poruku”.

Križanić je odgovorio na tu temu: – Poslao sam apel za procjepljenost. Tko se nije cijepio, njemu na dušu. Bio bih sretan da smo procijepljeni.”

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje