Povežite se s nama

U fokusu

Potreban je daljnji razvoj digitalnih vještina za postizanje veće rodne ravnopravnosti u IT industriji

Objavljeno:

- dana

U sklopu projekta ‘Promocija poduzetništva’ održan je okrugli stol na temu položaja žene u digitalnoj ekonomiji i mogućnostima podizanja svijest o doprinosu žena u tom sektoru u Tehnološkom parku grada Varaždina.

Cilj okruglog stola bio je povećanje sudjelovanja, vidljivosti i angažiranosti žena u digitalnoj ekonomiji te osvještavanje važnosti razvoja digitalnih vještina koje mogu potaknuti ekonomski rast i širi društveni napredak. Okrugli stol je moderirala Sanja Ostroški, direktorica HUP- Regionalnog ureda u Varaždinu.

– Potrebno je već tokom studija odabrati kvalitetnu stručnu praksu i usmjeriti se sukladno vlastitim interesima i onom u čemu smo najbolji kako bismo si otvorili prilike i prije nego krenemo u radni odnos. Važno je da imamo uvijek priliku napredovati bez obzira na spol, ovisno o vlastitim kompetencijama, proaktivnosti i životnim planovima – istaknula je Dajana Jeđud iz tvrtke Engagement Lead – IBM iX, ecx.io croatia d.o.o

– U našoj tvrtki svi imaju mogućnost isprobavanja vlastitih kompetencija, bilo da je riječ o developmentu, analizi, sistemskoj podršci – dakle opis poslova u IT-u je zaista širok i svi možemo naći svoje mjesto te graditi rast i razvoj, a uspjeh ovisi o vlastitom zalaganju, ne o spolu. Za sve zaposlenike imamo mentorski program koji je u skladu s područjem rada u koje novi radnik dolazi. Imamo nekoliko primjera u kojima su se kolegice uključile u mentorski rad na volonterskoj bazi, to nam se pokazalo kao lijepa praksa i zahvalni smo im na tome – rekla je Jarmila Pezo, Predsjednica Uprave, IGEA d.o.o.

– Moj tim je iz hobija krenuo u realizaciju naše poduzetničke ideje i u poslu ne radimo razliku muško-žensko, imamo 60% žena i mislim da radimo velik pomak u tom smjeru. Kod nas je fokus rada digitalni marketing koji zahtijeva dosta organizacije i komunikacije, a tu nam je dosta pomogao i FOI koji je zajedno s nama razvijao organizacijske sposobnosti. Trudimo se poboljšati work life balance s time što imamo mogućnost rada od kuće i vjerujem da to uvelike olakšava našim zaposlenicama uskladiti sve obaveze koje imaju – kazala je Martina Stričak, co-founder, Point visible d.o.o.

HUP-ova pravna savjetnica Žana Plazibat osvrnula se na novi Zakon o radu.

– HUP sudjeluje u donošenju novog Zakona o radu i osnovana je interna radna skupina u kojoj naši članovi daju komentare na pojedine odredbe Zakona, uključujući i fleksibilnost radnih odnosa. Najveći izazov rada na daljinu je usklađenje privatnog i radnog vremena te pravo na isključenje radnika. Digitalni alati će nam pri tome biti ključni, kao i razvoj digitalnih vještina za sve zaposlenike – rekla je Žana Plazibat.

– FOI pokušava djelovati već od vrtićkog uzrasta, pozivamo djecu iz vrtića i OŠ da dođu na FOI, pokazujemo im labose i naše učionice, predstavljamo profesorice, IOT lab, dronove i opremu, to im najčešće bude vrlo zanimljivo i s time vide da je uobičajeno da su i žene uključene aktivno u ovom sektoru. Vjerujem da će takvi primjeri i prakse imati najveći učinak – istaknula je prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike

– Ova tema nije aktualna samo u Hrvatskoj, već i u ostatku Europe, svi vodimo bitku za afirmaciju žena u digitalnom svijetu, a s time se očekuje i pozitivan utjecaj na BDP u iznosu većem od 16 milijardi eura. Vidimo pomake u tom smjeru, mi kao Središnji državni ured trudimo se uključiti u sve važne projekte na ovu temu, poput FER-ovog projekta za afirmaciju žena na području IT-a i otvoreni smo za sve takve buduće ideje – kazala je Kristina Posavec, Zamjenica državnog tajnika, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

U fokusu

Iz Varaždinske županije u inozemstvo je od ulaska Hrvatske u EU otišlo 39 liječnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje