PROBLEMI STANARA KOD VTC-a: Nema više smisla čekati, borba se nastavlja pravnim putem
Stanari zgrada oko varaždinskog VTC-a nemaju dovoljno parkirnih mjesta, a ni pristup javnoj cesti. Ovo drugo je potencijalno veći problem...
U fokusu
Optužnica protiv Brumena i Strmečki
Afera Stanoing
Zbog utaje poreza i zlouporaba ovlasti kojima su pribavili nepripadnu koristi veću od pet milijuna kuna za poduzeća koja su vodili, nakon jednogodišnje istrage podignuta je optužnica protiv većinskog vlasnika i bivšeg direktora Stanoinga Eduarda Brumena te bivše direktorice tvrtke kćeri Stanoing nekretnine Ivanke Strmečki. Uz njih, varaždinsko Županijsko državno odvjetništvo optužnicom je obuhvatilo još troje direktora vlasnički povezene tvrtke Zakmardy.
Brumena, bivšeg direktora najvećeg upravitelja zgrada u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, tereti se da je od 2005. do 2011. godine neovlašteno koristio novac zajedničke pričuve 83 stambene zgrade, pri čemu je bez dozvole i znanja predstavnika zgrada prebacio na žiro-račun Stanoinga više od 2,5 milijuna kuna. Istovremeno je godišnjim izvještajima o poslovanju stanarima neistinito prikazivao stanje na žiro-računima njihovih zgrada, navodeći da se na njima nalaze značajnija sredstva, što nije bilo istina.
Brumena, kao i Strmečki, tereti se također da kao direktori Stanoinga nisu obračunali i platili porez za 2010. i 2011. u iznosu većem od 2,3 milijuna kuna, odnosno iznosu većem od 120 tisuća kuna za drugookrivljeno poduzeće. Isto tako tereti ih se da su od rujna 2010. do studenog 2011. godine dopuštali bankama zasnivanje prava zaloga na stanovima i garažama kao sredstva osiguranja povrata kredita koji su bili odobreni Stanoingu, premda ih je poduzeće već ranije prodalo kupcima kojima su zatajili zasnivanje prava zaloga, a oni to sami nisu mogli vidjeti u gruntovnici jer promjena vlasnika nije provedena u zemljišnim knjigama. Upravo zbog toga kupci stanova ni danas ne mogu ostvariti svoja vlasnička prava slobodnog raspolaganja nekretninama, štoviše neke vlasnike banka već iseljava iz stanova koje su uredno platili jer Stanoing ne vraća kredit.
Županijsko državno odvjetništvo tereti i troje bivših direktora Zakmardyja, poduzeća za izvođenje radova čiji su osnivači Brumen i Branko Dretar, i to zbog neprijavljivanja 95 tisuća kuna poreza te zato što su Brumenu pribavili nepripadnu korist veću od 83 tisuće kuna. Naime, oni su od početka 2006. do prosinca 2011. godine na Brumenovo traženje nalagali da se dio računa dobavljača za ugrađeni materijal i izvršene radove na više stambeno-poslovnih objekata u vlasništvu Brumena knjiži kao trošak poslovanja Zakmardyja ili kao trošak drugih gradilišta na kojima je Zakmardy izvodio radove, a ne kao trošak prvookrivljenika.
Uz to, trećeokrivljenog, koji je bio direktor Zakmardyja od početka 2008. do rujna 2009., tereti se da je na Brumenovo traženje naložio da se izda samo dio računa za utrošeni materijal i radove na objektu u vlasništvu tvrtke Stanoing nekretnine, a da se računi u iznosu većem od 208.000 kuna knjiže na teret poslovanja Zakmardya. Njegovog nasljednika na mjestu direktora te tvrtke tereti se da je od početka 2010. do lipnja 2010. godine pribavio nepripadnu korist veću od 33.400 za drugookrivljenu Strmečki. Naime, kako tvrdi državno odvjetništvo, na njezino traženje naložio je da se svi računi za usluge i ugrađeni materijal za dodatne radove na uređenju stanova u njenom vlasništvu knjiže na teret drugih gradilišta Zakmardyja i na teret troškova poslovanja tog društva, a ne na njezin teret
Izvor:
Foto:
U fokusu
Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
U fokusu
Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Život i društvoprije 60 minuta
Ožujak je na varaždinskom području bio iznadprosječno kišan
Život i društvoprije 2 sata
TZ Grada Varaždina jedina iz Hrvatske na Globalnoj konferenciji o održivom turizmu u Stockholmu
Život i društvoprije 4 sata
Na gradskom groblju u Varaždinu položeni vijenci povodom obilježavanja operacije „Bljesak“
U fokusuprije 5 sati
Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika
Crna kronikaprije 6 sati
Kod Turčina teretno vozilo ozlijedilo 18-godišnju pješakinju
Sponzoriraniprije 4 dana
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
