Povežite se s nama

U fokusu

INTERVJU Ravnatelj Poljak: OB Varaždin ima tradiciju i kvalitetu, a predstoji joj znanstveni i istraživački razvoj

Objavljeno:

- dana

Ravnatelj Poljak: “Unatoč lošim koronabrojkama, zahvaljujući dobroj organizaciji OB Varaždin i dalje normalno funkcionira!”

U idućem razdoblju jedan od važnijih ciljeva je i da se varaždinskoj bolnici omogući otvaranje Centra za zračenje

Novoizabrani ravnatelj Opće bolnice Varaždin Damir Poljak istaknuo je da je kroz nepunih 30 godina rada u bolničkom sustavu prošao kroz sve njegove razine, zbog čega ga detaljno poznaje. Kako je rekao, Opća bolnica Varaždin ima tradiciju i kvalitetu, a u razgovoru za Regionalni tjednik iznio je i svoje viđenje rada i daljnjeg funkcioniranja bolničkog sustava te se osvrnuo i na sve goru epidemiološku situaciju, istaknuvši da, unatoč lošim brojkama, hladni pogon varaždinske bolnice i dalje funkcionira.

Nedavno ste izabrani za ravnatelja Opće bolnice Varaždin. S obzirom na Vaš dugogodišnji rad i poznavanje bolničkog sustava, kakva je Vaša vizija daljnjeg rada i funkcioniranja varaždinske bolnice?

– Opća bolnica Varaždin ima tradiciju i kvalitetu koju je potrebno podići na višu razinu, a to je znanstveni i istraživački razvoj. Posljednjih godina u varaždinsku bolnicu dolaze mladi, kvalitetni i iznimno educirani ljudi, a kao jedan od mogućih smjerova razvoja vidim znanstvenu akreditaciju, otvaranje kliničkih zavoda, odjela i klinika. Uz to, vjerujem da je vrlo važno razvijati one grane medicine koje su se pokazale kao centri izvrsnosti gdje imamo vrsne stručnjake. Kao primjer, Opća bolnica Varaždin je među prvima u Hrvatskoj krenula s laparoskopskom dijagnostikom i jedna je od rijetkih koje imaju multidisciplinarni tim u liječenju onkoloških pacijenata, a u tom ju je pravcu potrebno razvijati i dalje.

Novi odjeli

Koje su ključne stvari na čijem ćete razvoju inzistirati?

– Dvije ključne stvari koje je potrebno razvijati su kvalitetna edukacija i holistički pristup zbrinjavanju pacijenata. Uz kvalitetnu uslugu koju možemo pružiti, vrlo su važni odnos i pristup pacijentu, što je potrebno razvijati i dalje. S ciljem standardiziranja kvalitetne komunikacije i usluga pokrenuli smo postupak akreditacije kako bi se varaždinska bolnica u hrvatskom i europskom zdravstvenom sustavu pozicionirala kao akreditirana i znanstveno-stručna ustanova. Jedna od glavnih ideja je i da se varaždinskoj bolnici omogući otvaranje Odjela za medicinsko zračenje kako bismo mogli daleko kvalitetnije pružati zdravstvene usluge i u tom segmentu.

Predavači i mentori

Varaždinska bolnica je prema svom kapacitetu, ali i broju zaposlenih, jedna od većih u Hrvatskoj. Na koje ćete načine poticati daljnji stručni razvoj kadra?

– Varaždinska bolnica ima više od 1800 zaposlenika i kapacitet od 934 kreveta, a specifična je po tome što ima i akutne, kronične i palijativne krevete, što nema nijedna bolnica u Hrvatskoj. Uz to, izravno smo povezani sa zagrebačkim Medicinskim fakultetom i Sveučilištem Sjever, kojima smo i nastavna baza, a mnogi naši liječnici i medicinske sestre involvirani su kao stručni nastavnici, predavači i mentori u obrazovanju studenata. Otkako sam preuzeo vođenje Bolnice, javilo se puno liječnika koji su zainteresirani za nastavak svoje karijere ovdje, pa mi je drago da ljudi koji su radili u klinikama vide mogućnost ostvarivanja profesionalnog rada u našoj bolnici.

Jedan od načina privlačenja radne snage i kvalitetnoga stručnoga kadra je i projekt povoljnijih stanova.

– Zahvaljujući suradnji s Varaždinskom županijom i Gradom Varaždinom, našim stručnjacima i liječnicima koji odluče razvijati karijeru ovdje riješeno je stambeno pitanje, a s tim projektom nastavljamo i dalje. Zahvaljujući županijskim sredstvima, svojim zaposlenicima omogućavamo i znanstveni razvoj karijere kroz doktorsku razinu obrazovanja, a osim stvaranja maksimalno dobrih uvjeta za rad, nastojimo promovirati i Varaždin kao jedan od najpoželjnijih hrvatskih gradova za život.

U krugu varaždinske Opće bolnice u tijeku su brojni radovi. Uz jedan od najvažnijih projekata, izgradnju hitnoga bolničkog prijema, koji se sve projekti realiziraju?

– U varaždinskoj su bolnici završeni gotovo svi projekti energetske obnove, a završavaju se i građevinski radovi na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu, dnevnoj bolnici i jednodnevnoj kirurgiji. U tijeku je ishođenje građevinske dozvole za Centralni operacijski blok. Riječ je o velikom objektu koji će na svom krovu imati helidrom, a naša bolnica će upravo po tome biti jedinstvena u Hrvatskoj. S obzirom na to da imamo razvijenu transplantacijsku medicinu, na taj način poboljšat ćemo uslugu i kvalitetu. U tijeku je i projektiranje solarnih elektrana na krovovima zgrada u Varaždinu, gdje ćemo aplicirati na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kako bismo uštedjeli energiju i doprinijeli očuvanju prirode.

Riječ je o milijunskim projektima, a ulaganja u krugu Bolnice nikad nisu bila veća…

– Ulaganja u uspostavu Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, kao i izgradnju dnevne bolnice/jednodnevne kirurgije, iznose oko 74,5 milijuna kuna, dok će se za Centralni operacijski blok izdvojiti više od 400 milijuna kuna. Energetski su obnovljene i zgrade Psihijatrije i Poliklinike te zgrada Mikrobiologije i rendgena, sveukupne vrijednosti od oko 22 milijuna kuna. Svakako vrijedi istaknuti i projekte energetske učinkovitosti u Klenovniku, vrijedne više od 7,5 milijuna kuna, te izgradnju spojnog objekta u Novom Marofu, vrijednu više od 50 milijuna kuna. Naša je bolnica jedno veliko gradilište, a u budućnosti ćemo objediniti sve okolne zgrade i spojiti laboratorijsku djelatnost, što će unaprijediti kvalitetu usluge.

Rasteretili Kirurgiju i Internu

Aktualna epidemiološka situacija kako u Hrvatskoj, tako i u Varaždinskoj županiji nije dobra. Kakvo je stanje u Bolnici? – Nastojimo što duže održati hladni pogon i funkcioniranje cjelokupnog bolničkog sustava kako bi svi pacijenti imali kvalitetnu zdravstvenu skrb. Glavninu COVID-19 pacijenata smjestili smo na lokaciju u Klenovnik, a na bolničkom se liječenju trenutno nalazi 131 COVID-19 pozitivni pacijent. U Varaždinu na Odjelu za infektologiju raspolažemo s 24 kreveta, dok se u Jedinicu intenzivnog liječenja smještaju pacijenti na respiratoru, kojih je trenutno devet. Na taj način smo rasteretili Kirurgiju i Internu, a Bolnica nastavlja normalno funkcionirati. Vrlo je važno da i dalje sačuvamo funkcioniranje hladnog pogona, kao i sve one grane važne za pružanje zdravstvene zaštite.

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje