U hotelu Minerva 28. veljače koncert „Domovinu ljubim pjesmom”
U srijedu, 28. veljače, u 19 sati u Kongresnoj dvorani hotela Minerva u Varaždinskim Toplicama bit će održan koncert "Domovinu...
Prije nešto manje od triju godina razgovarali smo s mladim filmašem Marinom Cvetkom iz Goričana.
S prijateljem Ivanom Lisjakom suvlasnik je zajedničkog obrta pod nazivom Cvetko & Lisjak koji se bavi filmskom i videoprodukcijom. Nedavno je s drugim prijateljem, bratom suvlasnika obrta Antonom Lisjakom, o kojem smo također već pisali, ušao u novi obećavajući projekt – snimanje velike povijesne serije o Slavenima.
– Do ideje smo došli prije otprilike dviju godina tako što nas je glumac iz moga filma “Tri”, Feđa Zahirović, pitao ne bismo li bili zainteresirani za snimanje serije o Slavenima, s obzirom na to da takvih uradaka nema previše, dok su serije o Germanima, Rimljanima, Vikinzima i drugim narodima polučile uspjeh – objašnjava Marin.
Anton “Rastislav” Lisjak je, naime, poliglot koji govori 25 jezika, većinom slavenskih, a ovaj jezikoslovac, povjesničar i teolog o slavenskim temama i govori u videozapisima na svom YouTube kanalu. Upravo je taj sadržaj tuzlanskoga glumca Feđu, inače unuka poznatoga pokojnog glumca Ilije Ivezića, potaknuo na spomenuti prijedlog.
– Bavim se rekonstrukcijom praslavenskog jezika i istraživanjem slavenske povijesti i međuodnosa, tako da su se kod mene odlično povezale struka i ljubav prema slavistici – kaže panslavist Anton. Pridodajmo tomu Marinovo tehničko znanje i u ovome međimurskom dvojcu dobivamo izvrstan spoj.
– Najprije smo napisali priču, koja se s vremenom pretvorila u scenarij. Kad smo bili zadovoljni sa scenarijem, krenuli smo u produkciju, s tim da smo još uvijek na početku. Planiramo napraviti “crowdfunding” kampanju, a zasad nam je u cilju raspiriti interes – ističe Marin. Dečki su seriju nazvali “Dunav” (“Dōnāwi”), s obzirom na činjenicu da će se radnja najvećim dijelom odvijati na području širega Podunavlja. Prvu su najavu za seriju već objavili na YouTubeu, a komentari su isključivo pozitivni.
– U stvaranje projekta uključen je i poznati ruski jutjuber poznat pod nadimkom “Mikitko syn Alekseev”, koji na tom video servisu ima gotovo 300.000 pretplatnika. On je glavni savjetnik za praslavenski jezik. Radnju serije smjestili smo u šesto stoljeće, dok se u slavističkoj struci obično rekonstruira praslavenski iz devetoga, odnosno tri stoljeća kasnije!
Namjeravamo da serija bude povijesno autentična – osim jezika, to uključuje i vjeran prikaz oblačenja, vjerovanja, društvenih odnosa i drugih elemenata važnih za priču – naglašava Lisjak i dodaje da za navedenu tematiku postoji veliki interes u svim slavenskim zemljama – od Rusije do Poljske, od Češke do Bugarske.
Umjetnici bi na projektu voljeli uspostaviti suradnju i s lokalnom zajednicom, s obzirom na to da je Međimurje među prvim lokalitetima na kojima su utvrđeni neki slavenski arheološki nalazi
– Trenutačno smo u fazi prevođenja scenarija na praslavenski i druge autentične jezike koji će se koristiti u seriji. Predviđeno je da jedna epizoda traje između 50 i 70 minuta, dok bi sezone imale po 12 epizoda – o strukturi nam je rekao Cvetko. Na njega se nadovezuje Lisjak, koji nadodaje da će se nastojati držati izvora u najvećoj mogućoj mjeri, no da im je dio zadatka i dati duha likovima, što će zahtijevati određenu dramatizaciju. Među lokalitetima koji će se pojavljivati u seriji isticat će se slavensko selo i neke bizantske utvrde, za koje bi mogle poslužiti postojeće utvrde u Istri te Hrvatskom primorju.
– Zasad smo oduševljeni smjerom u kojem projekt ide i zainteresiranošću pojedinaca i grupa koji bi se htjeli uključiti. No, bez podrške potencijalnih gledatelja sigurno nećemo daleko stići pa pozivamo sve da nas podupru na društvenim mrežama, podijele najavni video sa svojim prijateljima i svima koji bi željeli gledati seriju.
Nakon snimanja postoji mogućnost i da se slavensko naselje koje će se koristiti za potrebe serije trajno ostavi i konvertira u, primjerice, etno selo s muzejom u kojem bi se turistima i gostima predstavio taj dio međimurske povijesti, što bi potencijalno moglo privući i ulagače za daljnja arheološka istraživanja!
Možete nam slati i svoja mišljenja ili komentare – važno je da naše objave vidi što više ljudi. Ova je serija zajednički rad vas i nas: radi se o svima nama – Slavenima! Bez vas ne možemo uspjeti, stoga ne propustite priliku biti dijelom velikog projekta! – za kraj poručuje dvojac. Njihov najavni video dostupan vam je u nastavku.
Nakon brojnih pjesama različite tematike koje dosad kao autor snimio Dražena Popijač Pupi, na red je stigla i nova himna Vatrenih.
Podsjećamo, lani je realiziran projekt himne NK Varaždina u suradnji s Udrugom veterana 7. gardijska brigada „PUMA“, čiji je član i spomenuti glazbenik.
– Ta himna bila je dobro prihvaćena i potakla me da napravim i jednu originalnu pjesmu za hrvatsku repku. I sam sam bio u ratu kao branitelj pa imam „filing“ kakav drugi autori nemaju – veli naš sugovornik koji potpisuje tekst i glazbu.
Na njega se nadovezao Robert Puja, predsjednik UV 7. gbr „PUMA“, koji se osvrnuo na dugogodišnju suradnju s Pupijem.
– Od ideje do realizacije novog projekta prošlo je kratko razdoblje i prošlog tjedna imali smo radni sastanak na kojem je odlučeno da u snimanju spota i pjesme sudjeluju branitelji. To je bio logičan potez jer su „provučeni“ kroz stihove. Pjesma je prava – navijačka, a danas su na snimanju sudjelovali veterani Roda, 104. brigade, Tigrova i Puma. Iz svake spomenute postrojbe sudjelovalo je po 10 branitelja koji pjevaju refrene u navijačkom stilu. Ideja je bila da mora zvučati moćno – objasnio je Robert Puja.
Dodajmo da je pjesma melodična i zasigurno će biti izvođena tijekom predstojećeg Europskog nogometnog prvenstva i onih natjecanja koja slijede.
Kako je to sve skupa danas izgledalo na stadionu NK Varaždina pogledajte u galeriji fotografija:
Nesvakidašnji glazbeno-scenski događaj, autorski projekt koji potpisuju Tim Hrvaćanin i Damir Martinović Mrle na Veliku scenu varaždinskog HNK dolazi u subotu, 4. svibnja s početkom u 19,30 sati.
Predstavu izvode plesači i svirači Varaždinskog folklornog ansambla u režiji Tima Hrvaćanina, dok glazbu potpisuje Mrle. Ovom inovativnom umjetničkom suradnjom preispituju se koreografske i dramaturške konvencije glazbeno-scenske izvedbe folklora te se istražuju potencijali novih koreografskih i glazbenih ostvarenja u folkloru.
Klasična folklorna izvedba uvijek teži izvornom predlošku u svakom segmentu izvedbe, od plesa i glazbe do nošnje i prikaza narodnih običaja. U predstavi Tichek se oženil folklorni ples izlazi izvan granica folklornog okvira te ulazi u dijalog s Mrletovim glazbenim opusom, od hitova i manje eksploatiranih pjesama grupe Let 3 do kazališnih i filmskih brojeva koje Mrle potpisuje s Ivankom Mazurkijević. Zakoračite u vikend uz etno tehno.
Za najmlađu publiku u nedjelju, 5. svibnja u 17 sati stiže predstava BASNE iz Kazališta Virovitica. Pet poznatih basni (Cvrčak i mrav, Lisica i gavran, Lisica i roda, Kornjača i zec, Miš i lav) u kojima “životinje zbore k’o ljudi i svaka neku pouku nudi” u ovoj je predstavi prikazano na vedar i komičan način.
Dinamična igra i brza izmjena scena odvija se u prepoznatljivoj maniri animiranih filmova pa garantira prijemčivost dječje publike. Kroz veselu igru, dopadljive likove, domišljatu režiju, maštovite kostime i šaroliku scenografiju, edukativan karakter predstave progovara na zabavan način.
Pa tako autor ove vesele i duhovite dramatizacije i adaptacije u stihovima, Draško Zidar, poručuje: “Slušajte, djeco, mudrosti basne I mnoge stvari bit će vam jasne. Slušajte basne mudru notu Mudrosti nam svima treba u životu.”