Povežite se s nama

U fokusu

Jurica Hamonajec: “U Njemačkoj na ulicama ne teku med i mlijeko, ali u Hrvatskoj nema prosperiteta”

Objavljeno:

- dana

U prosincu je premijer Andrej Plenković najavio novu mjeru usmjerenu na poboljšanje demografske situacije u zemlji.

Radi se o poticaju od 200.000 kuna za povratnike iz inozemstva. Preciznije, riječ je o poticajima za samozapošljavanje koji iznose 110 ili 150 tisuća kuna (što ovisi o području djelatnosti), pri čemu se dodatno može ostvariti još 25 tisuća ako se radi o preseljenju unutar zemlje u manje razvijeno područje, odnosno dvostruko više ako je osoba u zadnje dvije godine barem godinu dana radila u nekoj od zemalja Europske unije.

Mjera pod nazivom “Biram Hrvatsku” nadgradnja je mjere za samozapošljavanje, a njome se nastoji “motivirati povratak iseljenika, novčanim poticajima ohrabriti ih za pokretanje posla u domovini te potaknuti populacijsku obnovu područja s izraženim iseljavanjem”. Paket mjera aktivne politike samozapošljavanja za aktualnu godinu prihvatilo je Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Med i mlijeko?

Jedan od onih koji su Hrvatsku napustili zbog potrage za boljim uvjetima na poslu, boljim radnim mjestom i općenito boljim životom je i Čakovčanin Jurica Hamonajec. U veljači 2015. otišao je u njemački Heilbronn, multikulturalan grad kod Stuttgarta koji ima više stanovnika od Međimurja – oko 126.000. Ovaj 34-godišnji komercijalist u domovini je radio u trgovačkom centru, a u Njemačku je otišao uz pomoć prijateljice. Za Regionalni tjednik komentirao je navedenu mjeru.

Jurica Hamonajec trenutačno je na poziciji menadžera u Amazonu

– Tih 200.000 kuna je za deficitarne poslove te se radi o jednokratnom iznosu, a Hrvatska s ovakvim političarima, bez obzira na to radi li se o HDZ-u ili SDP-u, nema prosperiteta. Svrha je političara u Hrvatskoj ugurati se na visoke pozicije, uhljebiti se i uglaviti da osiguraju svoju budućnost i budućnost svoje djece. Zato smatram da je ta petina milijuna kuna politički trik.

Moja je odluka da se ne bih vraćao, jer sam se borio šest godina da dođem do posla koji sad imam i do pozicije menadžera koju držim u Amazonu. U Njemačkoj ulicama ne teku med i mlijeko te se treba izboriti za normalan život, ali to je u Hrvatskoj gotovo pa nemoguće bez nekakvih veza ili stranačkih aspiracija – smatra Jurica.

“Alat, a ne pomoć!”

Zoran Andročec, direktor poslovnog udruženja Ingra Det koja okuplja tvrtke koje posluju u inozemstvu, a najviše ih je s područja Varaždinske i Međimurske županije, komentirao je novu demografsku mjeru države, poticaj od 200.000 kuna za one koji se vrate u Hrvatsku.

On, među ostalim, smatra da Vlada kasni s mjerama, ali ističe i kako je puno bitnije razmišljati o kadrovskim pitanjima. Država se već dulje vrijeme suočava s nedostatkom radne snage, a gospodarstvenici godinama upozoravaju na preveliki teret birokracije.

– Hrvati koji su otišli, našli su nova radna mjesta. Neki su bez posla pa će se vjerojatno dio njih uhvatiti za ovu mjeru i vratiti. Nama je najbitnije pitanje stručnog, tehničkog, tehnološkog kadra s kojim radimo, efikasnosti koju imamo ne bismo li obnovili zemlju na način na koji ona to zaslužuje, a zaslužuje novi urbanizam i nove tehnologije, a uz to idu odgovornost i novi porezni sustav. Ako mi nemamo projekciju, imaju drugi – rekao je Andročec, a za jednokratnu novčanu pomoć dodao: “To je nešto poput heroina. Dajte ljudima alat, a ne pomoć.”

Kaže da je glavni problem što država nema precizne podatke tko je gdje, tko je otišao, gdje se zadržava, a poglavito se to tiče radnika na sjeveru Hrvatske jer oni nisu odjavljeni, a rade negdje drugdje.

– Teško je reći zašto netko ne bi trebao dobiti nagradu jer je ostao u Hrvatskoj. Problem kod nas se vidi iz aviona, kad slijećete u Zagreb. Vidite da je zemlja neobrađena, kad odete u provinciju vidite šikare oko kuća. Toga nije trebalo biti, trebalo je otvoriti Hrvatsku za strane i domaće investitore i otvoriti im strateške puteve da za 10, 20, 30 godina Hrvatska ima dostojnu ekonomiju i socijalni sustav za svoje stanovnike – rekao je Andročec.

Što se tiče motiva za odlazak iz zemlje, novac je, kaže, tek na trećem, četvrtom mjestu.

– Prvo je struka, napredovanje u struci, socijalno-ekonomski sustav, sigurnost u budućnosti i onda tek novac. Novac u jednoj zemlji ne znači isto kao u drugoj. Uspoređujemo često kruške i jabuke. Njemačka je trebala vodoinstalatere pa ih je privukla svojim socijalnim sustavom – rekao je Andročec.

U fokusu

Varaždin je europski grad stabala: “Ovo smo postigli kao tim”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varaždin, hrvatski grad baroka, glazbe i cvijeća, od sada ponosno nosi i titulu – europski grad stabala 2024.! Varaždin se ovom nagradom pridružio elitnom društvu zelenih europskih metropola, što je veliko priznanje ovom gradu, a posebno gradskoj komunalnoj tvrtki Parkovi, koja brine o održavanju gradskog zelenila.

The European City of the Trees Award (ECTA) je nagrada koju European Arboricultural Council dodjeljuje od 2007. godine onim gradovima koji se sukladno pravilima arborističke struke, ističu po iznimnoj kvaliteti rada s urbanim stablima. Tako se Varaždin našao u društvu Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.

Priznanje

Iako će sama nagrada biti uručena u lipnju na godišnjoj skupštini European Arboricultural Council, ovih je dana na adresu varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja stigla službena potvrda o dodjeli nagrade.

Tim povodom u petak, 26. travnja održana je konferencija za medije u jednom od najmlađih varaždinskih parkova, Parku mladih, kako bi se poslala simbolična poruka da sve što danas činimo u namjeri očuvanja zelene gradske panorame, ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.

– Ovu nagradu ostavljamo u zalog današnjoj djeci, da ih podsjeća kako nikad ne smiju odustati od brige za zeleni okoliš i za stabla jer ona su nam ključan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja istaknula je direktorica Parkova Jelena Sekelj i zahvalila svim zaposlenicima Parkova na angažmanu.

– Ovu nagradu postigli smo zajedno kao tim. Zahvaljujem gradskoj upravi na dijeljenju zajedničke vizije o održivom upravljanju gradskim stablima i zelenom i zdravom gradu, te na njihovoj volji za suradnjom. Zahvaljujem na suradnji i našim cijenjenim partnerima – komunalnim i privatnim poduzećima, fakultetima, institutima, javnim i obrazovnim ustanovama te pojedincima s kojima surađujemo u radu sa stablima. Hvala i našim sugrađanima koji nas podržavaju, kao i onima čije nas konstruktivne kritike potiču da budemo još bolji. Zajedno možemo učiniti puno za naš grad. Ponosimo se što smo Europski grad stabala jer je to potvrda naše stručnosti te predanosti održivosti i stvaranju grada ugodnog za život – dodaje Sekelj.

Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj čestitao je direktorici i svim djelatnicima gradske tvrtke Parkovi na ovom značajnom priznanju koje je još jedan dokaz koliko Varaždin djeluje po pitanju zelenila.

Zahvala

– Prošle je godine ovo priznanje dobio Antwerpen u Belgiji, a ove godine Varaždin. U užoj konkurenciji s nama je bio Zadar. Svečano uručenje bit će u lipnju. Nagrada potvrđuje zelenu agendu koju provodi Gradska uprava zajedno s Parkovima. Zahvaljujem vrijednim djelatnicima Parkova koji svaki dan uređuju naš grad i brinu o urbanom zelenilu. Ovih dana završili smo i nove drvorede, u Ulici Tina Ujevića, na Dravskoj poljani, zatim pored autobusnog kolodvora, u jesen kreće sadnja tisuću stabala iz projekta Varaždin pod krošnjama i možemo reći da je grad Varaždin zaista predvodnik i s razlogom je dobio ovu značajnu europsku titulu – rekao je gradonačelnik.

Podsjetio je na povijesnu činjenicu kako je Varaždin imao zaposlenog gradskog vrtlara tri godine prije Beča, a tridesetak godina prije Zagreba.

– To je kontinuirani rad, nasljeđe koje smo naslijedili od prijašnjih generacija, a projekte koje sada radimo, radimo za buduće generacije. Sve to doprinosi tituli koju Varaždin osvaja u posljednje tri godine – grada s najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj – zaključio je gradonačelnik Neven Bosilj.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Stiglo je prvih šest borbenih aviona Rafale, čuvat će i varaždinsko nebo te grmjeti na aeromitingu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.

Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj. 

Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak. 

– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.

Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje