Povežite se s nama

U fokusu

INTERVJU Vuk Vuković: Rast cijena vani utječe na rast cijena kod nas, a Vlada mora smanjiti PDV i trošarine!

Objavljeno:

- dana

Još od prošle godine prati nas drastičan rast cijena, a sve više obitelji jedva krpa kraj s krajem. Već je poskupjela hrana, posebice žitarice i kruh, a najavljuje se i poskupljenje mesa, ali i kave.

U nebo su otišle i cijene goriva, povećavaju se računi za smeće, a Hrvatsku čeka i ogroman val poskupljenja svih mogućih usluga. Poskupjet će tako usluge frizera, kozmetičara, automehaničara…

Ono čega se mnogi pribojavaju je poskupljenje plina.

Cijena plina za kućanstva od 1. travnja povećala bi se prosječno 78 % po kilovatsatu kad bi stopa PDV-a ostala na 25 %, pokazuje projekcija krajnje cijene plina za kućanstva koju su izračunali stručnjaci Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA).

Ako PDV bude smanjen na 13 %, poskupljenje će iznositi 60 %, ako PDV bude smanjen na 5 %, poskupljenje će iznositi 49 %, a ako PDV bude potpuno ukinut, povećanje bi iznosilo 42 %.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić komentirao je ovih dana poskupljenje plina te rekao da će Vlada pomoći građanima. No hoće li barem djelomično amortizirati udar na standard građana, ostaje za vidjeti. Poskupljenje plina najavljeno je za travanj, a Vlada planira smanjiti PDV i na taj način preuzeti dio troška. Konkretne mjere pomoći će, najavljuju iz Vlade, predstaviti do kraja veljače.

O aktualnoj situaciji i krizi razgovarali smo s Vukom Vukovićem, glavnim ekonomistom Udruge “Glas poduzetnika” (UGP). Vuk Vuković doktor je ekonomije školovan na Oxfordu, London School of Economics, Berkeleyju i Harvardu.

Svjedočimo rastu cijena, od osnovnih namirnica do goriva, struje, plina… Glavno je pitanje: kako da prosječni radnik u Hrvatskoj sa svojom obitelji preživi? Odnosno, što može učiniti država, na koji način može intervenirati?

Osobno mislim da država tu ne može puno napraviti osim spuštanja PDV-a i trošarina, čemu je Ministarstvo financija nesklono zbog udara na proračunske prihode.

Problem inflacije javlja se u cijelom svijetu zbog krize u lancima nabave, gdje je s jedne strane i dalje ogromna post-COVID potražnja, a s druge limitirana ponuda. Mi smo mala zemlja koja je uvoznik cijena izvana, kako gotovih proizvoda, tako i sirovina, stoga rast cijena vani utječe na rast cijena kod nas. Dok se ta kriza ne riješi na globalnoj razini, mi ćemo i dalje osjećati posljedice.

Država je intervenirala u cijenama goriva. Je li to bilo dobro ili loše?

Loše. To nije toliko naštetilo velikim distributerima (imali su štetu, naravno, ali dovoljnu da je mogu pokriti), dok je male distributere dovelo do ruba propasti. Da se ta intervencija nastavila, došlo bi do nestašica, što je standardni učinak kada država umjetno ograničava cijenu dobara. Slično se pokušalo s maskama čim je počela pandemija jer su cijene zbog ogromne inicijalne potražnje bile visoke. No cijene su same pale jer su tvrtke prepoznale priliku i krenule u masovnu proizvodnju i distribuciju.

Hoće li uvođenje eura biti dodatni teret na leđima građana i gospodarstva? Koje su koristi od uvođenja eura?

Ne nužno. Iako će biti inicijalnog učinka na cijene, on bi se razmjerno brzo trebao izravnati jer će se na sličan način prilagođavati i plaće, pa realni rast troškova ne bi trebao biti velik. Dotad, nadam se da će kriza u lancima nabave jenjavati, tako da ne bismo trebali osjetiti još pojačani inflatorni učinak.

Korist je, prije svega, smanjenje rizika domaćeg gospodarstva, što smanjuje domaće kamatne stope, kako državi, tako i tvrtkama i građanima. To je glavna korist. Bit će uvijek i gubitnika, no neto-efekt bi svakako za nekoliko godina trebao biti pozitivan. Vrlo slično kao i s ulaskom u EU – osjetan rast izvoza tad nas je izvukao iz dugotrajne recesije.

Gospodarstvenici godinama upozoravaju na birokraciju. Koronakriza nas je ipak naučila da možemo bez biljega i papira i da se puno stvari može riješiti online. Ipak, ostali su još brojni nameti i troškovi na leđima gospodarstva, velika razlika između bruto i neto-plaće… Koji bi bili nužni koraci da se inflacija što bezbolnije prebrodi?

Ne utječu ti troškovi toliko na inflaciju koliko na pritisak gospodarstvu. Čak nije problem ni iznos nameta, već regulativa koja onemogućava rad, neučinkoviti sudski procesi i puno drugih prepreka koje destimuliraju investicije i u konačnici tjeraju mlade ljude iz Hrvatske. Uvođenje eura, kao ni NPOO, neće pokriti očigledne strukturalne probleme domaćeg gospodarstva – neučinkovito, nepravedno i koruptivno sudstvo, troma i koruptivna birokracija, ograničavajući regulatorni okvir i slično. Ti problemi ostaju, te će rast ekonomije i dalje prolongirati njihovo rješavanje.

Imamo stalni rast u IT sektoru, ali stječe se dojam da država i dalje sve karte baca na turizam. S druge strane, poljoprivreda je konstantni gubitnik.

IT sektor jako brzo raste i ako tako nastavi, već bi kroz pet do osam godina mogao dostići udio turizma u BDP-u, što je svakako dobro jer strateški drugačije pozicionira našu zemlju.

Poljoprivreda je, nažalost, gubitnik jer mi već dugo ne znamo brendirati i naplatiti naše kvalitetne domaće proizvode. Uzrok tomu dijelom je i mentalitet, i ne vidim da će se to skoro promijeniti.

Godinama govorite o transparentnosti, nedavno se promijenio i zakon koji ipak obvezuje načelnike i gradonačelnike da prikazuju troškove.

Da, to je malen, ali jako važan korak u smjeru da se napokon natjera sve lokalne samouprave da prikažu svaki račun, na što je točno potrošen javni novac. U Zakonu eksplicitno piše da se moraju navesti i izdaci za zaposlene, i to po imenu, prezimenu i OIB-u, što je bio čest kamen spoticanja u našim pregovorima s brojnim lokalnim samoupravama. GDPR ovdje nije primjenjiv jer se radi o javnom interesu građana da znaju na što se troši njihov novac. To je uređeno i Ustavom i Zakonom o pravu na pristup informacija, tako da je pravno to apsolutno čisto. Tko se toga ne bude držao, plaća kaznu osobno od 50.000 kuna. Moram odati priznanje Dariju Hrebaku, koji je progurao takav zakon, bez njega to ne bi bilo moguće. Još se samo čeka ministra Marića da pravilnikom uredi dodatna pravila vezana uz načine objave, što će učiniti do lipnja ove godine, tako da ćemo već za proračune ove godine moći vidjeti što se točno potrošilo. To je mali korak za napredak naše mlade demokracije.

Imamo napokon podatke popisa stanovništva. Jeste li očekivali takve rezultate?

Nažalost jesam, demografi već godinama upozoravaju na negativne trendove, a malo tko obraća pozornost na njih. Rekao bih da nije točna interpretacija da ljudi odlaze van za boljim poslom. Rađena su brojna istraživanja gdje se pokazalo da je plaća tek na 4. ili 5. mjestu razloga. Na prvim mjestima su nepravda i bezakonje koje vlada u državi (primjerice presude moćnicima), nepotizam, gdje moraš biti povezan stranački ili obiteljski kako bi napredovao u karijeri, te korupcija, koja vlada na gotovo svakom koraku. Zato ljudi odlaze. Kad gledate te plaće vani, one jesu veće u apsolutnom iznosu, ali su veći i troškovi stanovanja i života.

U fokusu

Predrag Štromar nastavlja zastupati građansku, civiliziranu i umjerenu politiku

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Konstituiranjem 11. saziva Hrvatskog sabora i polaganjem prisege, saborski zastupnik HNS-a Predrag Štromar započeo je svoj četvrti zastupnički mandat. Djelovat će u Klubu zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika zajedno sa zastupnicima Amirom Hodžićem i Veljkom Kajtazijem.

U svom radu i borbi za još prosperitetniju i uspješniju Hrvatsku i dalje ću biti snažno posvećen interesima i potrebama prije svega našeg Sjevera, kako bi i u narednom periodu ostvarili zacrtane ciljeve u realizaciji programa i projekata koji su pred nama – poručio je Predrag Štromar.

Posebnu pažnju, naglasio je Štromar, posvetit će zaštiti i jačanju liberalnih vrijednosti,  kako bi se  očuvali dostignuti standardi u zaštiti i promicanju ljudskih i manjinskih prava i dodatno ih ojačali.

Zastupajući politike HNS-a, Predrag Štromar i dalje će u Hrvatskom saboru biti glas građanske, civilizirane i umjerene politike kako bi očuvali političku stabilnost i kontinuitet razvojnih programa i reformi.

Nastavite čitati

U fokusu

Ostvarena rekordna izdvajanja Varaždinske županije za udruge civilnog društva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Besplatne radionice za sve koji pružaju palijativnu skrb najteže oboljelim sugrađanima, promocija lokalno proizvedene hrane te proizvoda i usluga OPG-ova, omogućavanje  sportskih aktivnosti osobama s invaliditetom te poticanje mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine – to su četiri od čak 251 programa udruga koji će zahvaljujući potpori Varaždinske županije biti provedeni tijekom ove godine.

Rezultate Javnog natječaja za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Varaždinske županije u 2024. predstavio je danas župan Anđelko Stričak na prigodnoj svečanosti u Županijskoj palači na kojoj je bio predsjednik Županijske skupštine dr. sc. Josip Križanić, kao i županijski pročelnici Renata Skoko, dr. sc. Miroslav Huđek, Ljubica Božić i Darko Majhen.

– Nakon što smo dodijelili sredstva za različite programe u kulturi i sportu, po ovom javnom pozivu dodijeljujemo ukupno 235.425 eura za programe 251 udruge. Provodit će niz programa koji se odnose na gotovo sva područja života, na podršku osobama s invaliditetom, zaštitu zdravlja, socijalnu skrb, zaštu okoliša, na vatrogasce, branitelje, dragovoljce, ribolovce, lovce, poljoprivredne proizvođače,… Iz godine u godinu povećavamo sredstva za rad naših udruga. Često ističem da treba vrednovati trud i angažman svih njihovih članova, jer Županija mora prepoznati i podržati rad i entuzijazam svakoga tko je voljan sudjelovati u radu udruga te dati svoje slobodno vrijeme i novac – istaknuo je župan Stričak.

Podsjetio je da je za programe u kulturi dodijeljeno 206.330 eura, a za sportske udruge 280 tisuća eura.

– Ovo su rekordna izdvajanja Varaždinske županije za civilno društvo. Za programe udruga prijavljene kroz tri natječaja izdvojili smo 721.755 eura ili 15,8 posto više nego prošle godine, koja je tada bila rekordna – naveo je župan Stričak. 

Svečanost je bila prilika da se predstave programi udruga iz različitih područja.

Hrvatsko društvo medicinskih sestara u palijativnoj skrbi osnovano je 2015. godine, a s ciljem osnaživanja i stručnog usavršavanja medicinskih sestara u palijativnoj skrbi. Društvo ima sjedište u Varaždinu, gdje je i osnovano, ali djeluje na području cijele Hrvatske. Podršku Županije dobili su za program „Dostojanstvo palijativne skrbi u kući“.

– Naše Društvo je prije 10 godina osnovano u Domu zdravlja Varaždinske županije, kada je i započelo s intenzivnim zagovaranjem palijativne skrbi na području cijele Hrvatske. Kroz sve te godine članovi našeg društva sudjeluju u razvoju palijativne skrbi u suradnji s nadležnim ministarstvima i komorama, obrazovnim sustavom, radom u službama specijalističke palijative. Svoje znanje i vještine prenose organiziranjem besplatnih radionica za sve koji na bilo koji način pružaju palijativnu skrb. Upravo zbog toga nam je svih ovih godina iznimno važna podrška Varaždinske županije. Ovim projektom, kao i svima prethodnima želja nam je osnažiti sve one koji pružaju palijativnu skrb na području Varaždinske županije putem besplatnih radionica. Poznato je da oko 75 posto bolesnika želi do kraja svoga života ostati kod kuće, a naša dužnost kao zajednice je da im to omogućimo na dostojanstven način, što smo i istaknuli u nazivu ovogodišnjeg projekta – rekla je Nataša Dumbović, tajnica i jedna od osnivača Hrvatskog društva medicinskih sestara u palijativnoj skrbi, koja je prvi koordinator za palijativnu skrb u Hrvatskoj koji je ugovoren s HZZO-om. 

Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad sjedište ima u Lepoglavi, jedan su od 58 LAG-ova u Hrvatskoj, a djeluju na području sjeverozapadnog dijela županije koje obuhvaća 15 gradova i općina. Glavna zadaća LAG-a je promicati ruralni razvoj i pružati direktnu potporu lokalnom stanovništvu, a putem LEADER programa – inicijative Europske unije za potporu projektima koji će oživjeti ruralna područja i stvoriti nova radna mjesta. Potporu Županije dobili su za program „Promocija poljoprivrede i poljoprivrednih proizvoda s područja LAG-a Sjeverozapad“.

– Među 58 lokalne akcijske grupe u Hrvatskoj, LAG Sjeverozapad je sigurno u samom vrhu uspješnosti u provedbi natječaja iz Programa ruralnog razvoja. U proteklom programskom razdoblju dodijelili smo više od 2 milijuna eura bespovratnih sredstava kroz natječaje za male poljoprivrednike te za 14 jedinica lokalne samouprave s našeg područja. Kroz Mjeru 6.3. bespovratnim sredstvima podržali smo naše male poljoprivredne proizvođače, koji su tim sredstvima uglavnom obnovili poljoprivrednu mehanizaciju i tako povećali svoju konkurentnost na tržištu. Zahvaljujući Mjeri 7.4. općine i gradovi na našem području realizirali su projekte koji su prijavili na natječaj LAG-a, a koji su uglavnom bili vezani uz malu društvenu infrastrukturu. Na natječaj Županije javili smo se kako bismo proveli program za koji putem LEADER programa ne možemo dodjeljivati potpore, pa vam zahvaljujem što ste prepoznali naše program. Putem njega ćemo prvenstveno podizati svijest o važnosti lokalno proizvedene hrane, promovirati proizvode i usluge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te organizirati edukacijske radionice za naše poljoprivrednike – rekao je Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik LAG-a Sjeverozapad.

Parasportski savez Varaždinske županije djeluje od 1992. godine, a okuplja osam klubova: Parapikado klub Varaždin, Klub paraviseće kuglane Varaždin, Parašahovski klub Varaždin, Boćarski klub cerebralne i dječje paralize Varaždin, Boćarski klub osoba s invaliditetom Hvidra Varaždin, Plivački klub Vidra, Parastolnoteniski klub osoba s invaliditetom Varaždin i Košarski klub invalida Varaždin. Na natječju su dobili potporu za svoj program „Sport za sve – parasportski program za osobe s invaliditetom u Varaždinskoj županiji“, o čemu je više rekao tajnik Saveza Krunoslav Pavlinec.

– Glavni cilj ovog našeg programa je osigurati pristupačne sportske aktivnosti za osobe s invaliditetom, a time u osam naših klubove uključiti nove članove, pa tako i djecu i mlade s teškoćama u razvoju. Angažirat ćemo stručne trenere i podršku za bavljenje pikadom, šahom, boćanjem, visećom kuglanom i boccijom. Bilo kakva sportska aktivnost ima pozitivne učinke na zdravlje osoba s invaliditetom, no isto tako želimo doprinijeti socijalnoj integraciji te potaknuti zajedništvo, prijateljstvo i druženje među članovima našeg Saveza – rekao je Pavlinec.

Udruga Črni Maček Ludbreški već niz godina brižno čuva tradiciju fašnjakovanja u Ludbregu, staru 511 godina. Do 1998. djeluju kao Ludbreški fašnjanski odbor, a od 1998., dakle već 26 godina, kao udruga Črni Maček Ludbreški. Od Varaždinske županije su dobili potporu za program „Ludbreg – grad proštenište, hodočašća i legendi“. 

– Pod sloganom „Pravo na ponos naslijeđa i njegovanje tradicije običaja kraja i grada“ naša udruga njeguje narodne običaje našega grada i kraja. Ponosni smo što su pronađeni pisani dokumenti koji pokazuju da su se događanja slična fašnjaku u našem kraju odvijala još davne 1411. godine. Danas sudjelujemo u organizaciji raznih kulturnih i društvenih događanja u Ludbregu, kao što su Fašnjak, Rođendan Ludbrege, Ljetni cinkuš ludgreški, Ludbreški jesenski karneval i druge. S obzirom da Ludbreg ima i rimsko naslijeđe, ovim projektom ćemo nastojati animirati što veći broj mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine. Nažalost, u posljednje vrijeme, kao i većina drugih neprofitnih udruga, ”bijemo teški boj s financijama, zbog čega smo se i prijavili na ovaj natječaj. Zahvaljujemo Županiji što je prepoznala naš rad i program te nam dodijelila potporu – rekao je Dražen Filipović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje