Još nije do kraja sanirana šteta koju je krajem svibnja uzrokovalo strašno nevrijeme praćeno tučom u nekim krajevima Varaždinske županije, a već se pojavio novi problem, koji ponovno u prvom redu pogađa poljoprivrednike, a to je nedostatak oborina, odnosno izrazito sušno vrijeme, koje nikako ne pogoduje kulturama poput kukuruza, bundeva, rajčica, paprike i sličnih.

– Vrlo skoro doći će do toga da ćemo morati navodnjavati polja kukuruza – govore nam poljoprivrednici negodujući jer, s obzirom na to da većih količina oborina u većini krajeva Hrvatske nije bilo duže vrijeme, sve više su vidljive posljedice suše u prirodi, najviše na biljkama i niskim vodostajima rijeka, pa posljedično i na oranicama, u vrtovima, plastenicima…

Srpanj – bez kiše

Naime, nepovoljni vremenski uvjeti koji vladaju još od svibnja znatno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, a smanjenim prinosima najviše pridonosi suša, i to u cijeloj Hrvatskoj – na područjima uzduž Jadrana te u gorju i istočnim i sjevernim predjelima. Kako ističu iz Državnoga hidrometeorološkog zavoda, sušom su najviše pogođene Dalmacija i Istra, gdje na ponekim mjestima kiša nije pala tijekom cijelog srpnja.

– U proteklom razdoblju evapotranspiracija s biljaka je povećana zbog visokih temperatura, niske relativne vlažnosti zraka i vjetra. Uz dodatni nedostatak vode u tlu, biljkama je vrlo teško držati svoj puni potencijal te su prisiljene smanjivati svoju lisnu masu i odbacivati plodove – objašnjavaju državni prognostičari, navodeći da suša nanosi štete u maslinarstvu i nepovoljno se odražava na punjenje ploda maslina, koje su ove godine obilno rodile.

U kontinentalnim su pak krajevima izvjesni smanjeni prinosi kukuruza zbog ubrzanog nalijevanja zrna i sazrijevanja uslijed vodnog stresa.

– Uz smanjene prinose, troškove proizvodnje, posebice u povrćarstvu, povećavaju potrebe za navodnjavanjem te dodatnom prihranom kako bi biljke lakše podnijele toplinski i vodni stres. Mladim nasadima voćaka potrebna je dodatna pažnja. Suša utječe i na drugi otkos trave, u kojem je smanjen volumen suhe tvari te se povećavaju troškovi prikupljanja hrane za stoku. Osim za biljke, velik stres je i za životinje, koje traže zaklon i pitku vodu. Divlje životinje prilaze naseljima u Istri u potrazi za vodom, koju im stanovništvo organizirano osigurava putem napajališta – objašnjavaju iz DHMZ-a.

Da suša uzrokuje značajne poremećaje u poljoprivrednoj proizvodnji, te nažalost, zbog sve izraženijih klimatskih promjena, sve češće pogađa i hrvatske poljoprivrednike, svjesni su i u Ministarstvu poljoprivrede. Rješenje nalaze u navodnjavanju, odnosno ističu da navodnjavanje poljoprivrednih kultura štetne posljedice suše može znatno ili u potpunosti umanjiti, stoga i ulažu u javne sustave navodnjavanja te sufinanciraju opremu za navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima.

– Kako u cilju smanjenja negativnog učinka suša, tako i osiguranja stabilnosti te povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, dosad su objavljena tri natječaja za investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja (operacija 4.3.1), kojima su stavljena na raspolaganje ukupno 852 milijuna kuna. Dosad je odobreno 666 milijuna kuna potpore za 17 projekata sustava navodnjavanja koji obuhvaćaju površinu od 7000 hektara, pri čemu je predviđeno priključivanje 555 poljoprivrednika – istaknuli su iz resornog ministarstva.

Uzimajući u obzir važnost navodnjavanja u poljoprivrednoj proizvodnji, u rujnu je, dodaju, u planu objava novog natječaja za tip operacije 4.1.1, koji će se odnositi isključivo na ulaganja u sustave i opremu za navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima, a prednost će imati ulaganja u sektoru voćarstva (osim vinove loze i maslina) i povrćarstva (uključujući krumpir).

– Valja istaknuti da su na posljednjim natječajima u sklopu tipa operacije 4.1.1, koji su se odnosili na podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada odnosno vinograda, bili prihvatljivi troškovi sustava za navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima te oprema za navodnjavanje, a projekti koji su uključivali navodnjavanje imali su prednost pri odabiru. Ukupno je dosad za projekte koji uključuju troškove navodnjavanja u sklopu operacije 4.1.1 odobrena potpora u iznosu od gotovo 86 milijuna kuna. Također, u cilju poboljšanja praksi koje doprinose prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena, kroz Strateški plan RH do 2027. definirane su intervencije usmjerene navodnjavanju poljoprivrednih površina, za što je iz europskih fondova osigurano 65,8 milijuna eura – dodatno su objasnili iz Ministarstva poljoprivrede.

Dodajmo kako su iz Varaždinske županije poručili da još nisu zaprimili nijedan zahtjev za proglašenje prirodne nepogode suše. Prošle je godine, podsjetimo, proglašena prirodna nepogoda suše samo na području Općine Breznički Hum, gdje je utvrđeno da su zbog visokih temperatura i izostanka potrebnih količina oborina tijekom srpnja, kolovoza i rujna nanesene štete od suše na ratarskim, krmnim i povrtlarskim kulturama, što se odrazilo na visinu prinosa, a time prouzročilo i daljnje probleme poljoprivrednim proizvođačima. Čeka li nas i ove jeseni isti scenarij, u još više općina? Vjerojatno da, osvrnemo li se samo malo bolje oko sebe, gledajući sušna polja kukuruza, ali i promatrajući stanje u vlastitom voćnjaku ili povrtnjaku, u kojima biljke tako očajnički traže kap vode.