Povežite se s nama

Život i društvo

Počinje nastava: bilježnice i školski pribor skuplji nego lani, veliko je to opterećenje za kućni budžet

Objavljeno:

- dana

Gotovo svakom roditelju koji ima dijete ili djecu osnovnoškolske ili srednjoškolske dobi, razdoblje od kolovoza do početka rujna predstavlja određeni stres u pogledu dodatnog opterećenja kućnog budžeta.

Kako dalje?

Naime, školarcima je, među ostalim, potrebno kupiti bilježnice, knjige (ako ih ne sufinanciraju Županija ili Grad) i školski pribor, a ponuda je ove godine podjednako bogata i u trgovačkim centrima i u školskim knjižarama. No, “bogate” su i cijene proizvoda, odnosno uočljivo je znatno poskupljenje cijena svega onoga što je danas potrebno učeniku kako bi mogao pratiti nastavu.

– S obzirom na poskupljenja energenata, papira, transporta i ostalih troškova na globalnoj razini, koji utječu na cijenu proizvodnje, dobavljači školskog pribora su povisili svoje cijene. Posljedično, cijene su narasle i u maloprodaji. U formiranju cijena trudili smo se što više amortizirati veće cijene dobavljača, pa je tako školski pribor prosječno skuplji tek 15-ak posto u odnosnu na lani. Cijene nismo povisili uoči školske godine nego je većina cijena formirana još u proljetnim mjesecima. Bez obzira na nastavak nepovoljnih globalnih i domaćih kretanja cijena, Narodne novine d.d. neće povisivati cijene školskog pribora uoči školske sezone. Štoviše, 19. kolovoza smo pokrenuli veliku akciju uz 30 % popusta na više od 200 artikala školskog pribora, koja traje sve do 17. rujna – naveli su iz Narodnih novina, čije se poslovnice nalaze i u Varaždinu i Čakovcu.

Cijene papira globalno su više gotovo 100 %, dodatno nam pojašnjavaju, što se moralo odraziti na cijenu bilježnica, a i neki su dobavljači povisili svoje cijene i iznad 50 %. Međutim, navode da je asortiman bilježnica u Narodnim novinama vrlo raznolik i nude ih po cijeni već od 3,20 kuna, a što se cijena udžbenika tiče, one su određene i Narodne novine ih ne formiraju.

– S obzirom na to da prodavaonice i web shop Narodnih novina nude najveći i najbolji izbor školskog pribora, uz najkorektnije cijene u smislu odnosa cijene i kvalitete, kupci nas prepoznaju kao mjesto u kojem rado kupuju školski (i uredski) pribor. Nismo primijetili značajnije razlike u broju kupaca u odnosu na prethodne godine. S obzirom na naš široki asortiman i različite cjenovne razrede školskog pribora, naši kupci imaju veliki izbor i uvijek nađu nešto što im odgovara, po cijeni koja im je prihvatljiva – dodatno su pojasnili.

A da će unazad mjesec dana na školski pribor te kupovinu nove odjeće i obuće za svoje dijete potrošiti iznos i do jedne prosječne plaće u Hrvatskoj, potvrdile su dvije naše sugovornice, majke čija djeca pohađaju jednu od gradskih osnovnih škola.

– Naša učiteljica ima pristup da bilježnice koje su ostale od prošle godine, a ima mjesta u njima, djeca nastave koristiti i dalje. Tako da smo kupili samo par novih bilježnica, sada su po sedam kuna, a prošle su školske godine bile po četiri kune. Za likovni smo kupili kreativni set, a cijene se kreću oko 200 kuna. Naručila sam i tri radne bilježnice koje koštaju sveukupno oko 170 kuna s omotima. A sve ostalo kupujemo putem škole – mapu, listiće i radne bilježnice će učiteljica “riješiti”. Uzeli smo još i novu pernicu, tehničke olovke… Dakle, sve će me to koštati oko 500 kuna na više, s time da ima još stvari koje treba kupiti. Torbu, na primjer, nismo kupili jer imamo od prošle školske godine, kao i patike za tjelesni koje sam kupila dva tjedna prije završetka stare školske godine. Uzele smo još dvije nove pernice, jednu smo napunile bojicama i flomasterima, a drugu tehničkom olovkom, gumicom, šiljilom za olovke… – priča nam majka 10-godišnje djevojčice koja je većinu odjeće prerasla pa će tako trebati obnoviti i gotovo svu njezinu jesensku i zimsku garderobu.

– Moramo kupiti gotovo svu odjeću jer je postojeću prerasla. Dio smo kupili po sniženjima kao što su majice s kapuljačom, a još moramo pronaći hlače, čarapice, jaknu, čizmice… Veliko je to opterećenje za moj budžet. I začas će, odmah prvi tjedan nastave, morati platiti osiguranje, školsku kuhinju, listiće, odnosno testove, i sigurno još nešto dodatno – kazala je majka osnovnoškolke, učenice četvrtog razreda.

Stotine kuna na školski pribor i odjeću izdvojit će i naša druga sugovornica, majka 9-godišnjeg dječaka, koju će samo kupnja radnih bilježnica za izborni predmet i radnih listića koštati oko 450 kuna, a još će trebati kupiti i gotovo sav školski pribor čije se cijene kreću – ovisno o tome što dijete treba.

– Ako se kupuje neka bolja kvaliteta olovaka, bojica, flomastera, na primjer od tvrtke Faber-Castell, bojice tada koštaju od 60 do 150 kuna, flomasteri od 70 do 120 kuna, a tempere su od 60 kuna na dalje. Školska torba s nogometnim motivima i sa pernicom je na sniženju od 400 do 500 kuna, srećom pa sam je kupila još prošle godine. Pernicu sam baš jučer kupila za 60 kuna, a treba je nadopuniti. Tu je i još i kupnja omota… – objašnjava nam majka dječaka koji će ove godine krenuti u treći razred.

Navodi da bilježnice kupuje s motivima nogometa jer tako voli njezin dječak, tako da one s motivom nogometnih klubova koštaju od 9 do 12 kuna, a ima i jeftinijih, no one kraće traju. Oko 12 kuna je i gumica za brisanje, a trebat će i tuš za crtanje.

– U odnosu na prošlu godinu povećanje cijena vidim po jednoj običnoj Faber-Castell olovci, koja je prije koštala osam kuna, a jučer sam je platila 11 kuna. Gumica za brisanje je 12 kuna, a bila je devet kuna. I cijena flomastera je porasla za 10 kuna, kao i svog ostalog školskog pribora, i to neovisno o proizvođaču, pa tako i cijena varira ovisno o kvaliteti i o tome što djeca žele. Iako imam samo jedno dijete, s obzirom na nisku plaću i sve životne troškove koji su porasli, rujan me uvijek najviše “košta”, a poslije je sve lakše. Kada u startu kupim pribor koji je možda cjenovno skuplji, ali kvalitetniji, tada kroz godinu ne moram kupiti novi, već samo nadopunim olovke i gumicu, što već djeca najviše koriste – izjavila je naša sugovornica, koja će značajan iznos izdvojiti i za odjeću svog školarca.

– Trebamo mu kupiti patike za tjelesni i patike za razred. S obzirom na to da dječaci igraju nogomet, treba paziti da su patike baš namijenjene za tjelesni, a te patike možemo naći u dućanima od 200 do 400 kuna, ovisi o uzrastu djeteta, naravno da je cijena viša što dijete ima veći broj obuće. Patike za razred mogu se naći i jeftinije, ali nekako gledam na udobnost jer je dijete u tim tenisicama osam sati na dan, tako da uzimam neke s memorijskim uloškom, za što je raspon cijena od 200 kuna na dalje. Kupujem i najmanje tri bijele majice, i troje hlačice, bijele čarape. Treba i najmanje par donjih i gornjih dijelova trenirke, traperice, dvije jakne, još jedne tenisice za jesen, a to kupujem najviše putem interneta. Sigurno će se ukupna cijena odjeće popeti na 2000 kuna i više, odnosno rekla bih da se na opremanje školarca potroši iznos jedne prosječne plaće – navela je majka koja svoje dijete upisuje i na izvannastavnu aktivnost, što također predstavlja opterećenje na obiteljski budžet.

Hoće li učenici, zbog štednje na energentima, nastavu pohađati online?

Hoće li učenici, zbog štednje na energentima, nastavu pohađati online? Naime, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić izjavio je prošlog tjedna u Varaždinu da online nastava “nije nemoguća” i to ne zbog pojave koronavirusa, nego zbog uštede na energentima. Što o tome misli majka 9-godišnjeg dječaka, polaznika jedne od gradskih osnovnih škola?

– Ja sam uvijek za to da bi djeca trebala ići u školu prvobitno zbog svog psihičkog zdravlja. Jer, djeca se trebaju socijalizirati, družiti, u školi uvijek više nauče nego kod kuće. Mislim da je djetetu mjesto u školi, uz njegove vršnjake, učiteljicu, da se socijalizira, uči, druži, smije, plače… Svom djetetu uvijek pričam da nije škola kao što je nekad bila, s obzirom na pojavu korone. Oni, na primjer, nemaju taj osjećaj da se ide u školsku kuhinju s praznim, gladnim trbuščićima, da čekaju na red, drže one metalne šalice i tanjure. Oni sada jedu u razredima, nema ni one vike i grake po hodnicima… Najžalosnije mi je što više nema školskih priredaba. Sjećam se iz svog djetinjstva božićnih priredaba koje smo vježbali, veselili se… Danas toga, na žalost, nema. Tako da, radije bih mjesečno izdvojila jedan iznos i platila tu struju i sve ostale energente u školi, samo da dijete ide u školu, tamo je ipak najsigurniji i najsretniji – navodi naša sugovornica, koja pomalo ljuto i rezolutno reagira na mogućnost ponovnog uvođenja online nastave.

– Smatram da bi županije trebale misliti u tom smjeru da bi djeca trebala ići u školu, a ne biti online. Jer, ako županije nemaju za režije, onda nemaju ni roditelji. Ja imam jedno dijete, a što s roditeljima koji imaju više djece, i rade dvije, tri smjene? Oni trebaju dva do tri laptopa, a veze na njima pucaju, znam po pričama drugih roditelja u periodu kada smo dva tjedna bili online. To je bilo jako mukotrpno za djecu, bili su psihički umorni – objašnjava majka osnovnoškolca čije bi dijete, navodi, jako rastužila odluka o online nastavi jer je vrlo društveni te jedva čeka druženje sa vršnjacima.

Slično mišljenje ima i majka 10-godišnje djevojčice, koja također vjeruje da neće doći do uvođenja online nastave.

– I mi u svojim kućama trošimo struju za laptop, kao i grijanje, uz sve ostalo. Tko će to plaćati? Mislim, čemu djeca onda uopće idu u školu? Jer, doma sigurno neće učiti kao u školi. Imali su dva tjedna online nastavu i to, iskreno, nije baš bilo za pohvalu. Učenici se nisu vidjeli ni čuli s učiteljicom koja im je samo poslala što treba napraviti, a ostalo su odrađivali roditelji. Nadam se da do toga neće doći jer to nema smisla – poručuje majka učenice četvrtog razreda.

Život i društvo

Dojavna jedinica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije godišnje primi oko 30.000 poziva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U organizaciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije na središnjem varaždinskom trgu javnozdravstvenom akcijom „Dan kada učimo spašavati živote“ 30. travnja obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe.

Tom prilikom građane se željelo upozoriti na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja, educirati ih o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), te ih upoznati s organizacijom i djelokrugom rada hitne medicinske službe.

Djelatnicima hitne na njihovom danu čestitali su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

– Drago mi je da su danas, kada obilježavaju svoj dan, djelatnici hitne medicinske službe odlučili građanima objasniti rad automatskog vanjskog defibrilatora. Naime, svakog sata jedna osoba u Hrvatskoj umre od iznenadnog srčanog zastoja. Stoga je važno da se naši građani upoznaju s tim javnozdravstvenim problemom, da se educiraju kako ga prepoznati, kako pomoći i koga zvati – rekao je župan Stričak čestitavši djelatnicima hitne medicinske službe njihov dan.

– Koliki je opseg posla za djelatnike našeg Nastavnog zavoda za hitnu medicinu dovoljno govori činjenica da godišnje njihova medicinsko-prijavno-dojavna jedinica primi čak oko 30.000 poziva. Biti u jednoj takvoj službi nije lako. Oni rade jedan od najstresnijih poslova, svakodnevno se suočavajući s kriznim situacijama naših građana, ali sve to odrađuju s puno empatije, požrtvovnosti i stručnosti. I hvala im na tome – poručio je župan Stričak.

Liječnica u Ispostavi Zavoda u Ivancu Margareta Lacković, dr. med. naglasila je kako uporaba automatskog vanjskog defibrilatora dodatno povećava šanse za preživljavanje unesrećene osobe, i smanjuje potencijalna oštećenja.

– Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto. Postoji mreža AVD uređaja u Republici Hrvatskoj, no velik dio građana još nije upoznat gdje se ti uređaji nalaze, kako se koriste, i koliko su važni u spašavanju života. Stoga su od iznimne važnosti ovakve akcije gdje educiramo građane kako prepoznati hitno stanje kada je osoba bez svijesti i ne diše, te kako pozivom Hitnoj, prateći upute naših dispečera koji ih mogu uputiti i gdje se nalazi najbliži AVD, mogu pristupiti reanimaciji osobe i nekome spasiti život – poručila je liječnica Lacković.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec podsjetio je kako svake godine Zavod uoči Nacionalnih dana hitne medicinske službe organizira zajedničku vježbu svih žurnih službi čime provjeravaju svoju spremnost i koordiniranost. Ujedno tijekom godine organiziraju ili sudjeluju u brojnim akcijama kojima žele educirati građane o njihovoj ulozi prilikom pružanja prve pomoći, kao i o radu Hitne. Istaknuo je također kako je Zavod dobro opremljen, te ima dovoljan broj stručnih djelatnika.

Partner javnozdravstvenoj akciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku službu Varaždinske županije bio je Odjel za sestrinstvo Sveučilište Sjever.

– Sveučilište Sjever kao vodeća visokoobrazovna institucija u ovom dijelu regije, a posebice u Varaždinskoj županiji sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika, prije svega medicinskih sestara i tehničara, ali i fizioterapeuta. Od prošle godine započeli smo s provedbom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države. Interes polaznika za ovu specijalizaciju je velik, što daje sigurnost i snagu Varaždinskoj županiji, ali i ovom dijelu regije da ćemo imati dobro opremljene kadrove u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne skrbi – rekla je pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg.

Nastavite čitati

Život i društvo

Međimurska županija proslavila svoj dan, Zoran Milanović poručio: Ponos ste svoje zemlje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svečanom sjednicom u utorak je obilježen Dan Međimurske županije, a prisustvovao je i predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina  pozdravio je uzvanike, naglasivši da su stigli u otvorenu, tolerantnu sredinu koja se svojim gostima iskreno raduje.

– Drago mi je što vas mogu pozdraviti u Međimurskoj županiji, mjestu na kojem se njeguje solidarnost i cijeni rad, a kada je o našoj Skupštini riječ – ona je mjesto gdje se njeguje kultura političke scene. To je vrlina ovdašnjih ljudi, marljivih i predanih radu te zacrtanim ciljevima – rekao je Dragutin Glavina te zahvalio vijećnicima i vijećnicama na posvećenosti razvoju svoga kraja koju su dokazali brojnim – redom jednoglasnim odlukama – kada smo otvarali put izvršnoj vlasti prema novim, velikim ulaganjima. 

– Sjetimo li se povijesnog suđenja Zrinskom i Frankopanu zbog toga što su drugačije mislili, te rečenice Nikole Šubića Zrinskog, izgovorenoj pred juriš u smrt pod Sigetom: ‘Kralj je daleko, a Bog visoko’, vidimo da i danas svjedočimo putu koji je strm i težak. No, težinu našega puta pretvorili smo u izazov i šansu, koju smo iskoristili zahvaljujući upornosti i odlučnosti“, istaknuo je župan Posavec te dodao: „Danas je Međimurje po svim razvojnim parametrima pri vrhu ili na čelu Hrvatske, impresivan je i niz naših novih postignuća i projekata i zbog toga smo ponosni. Naša strast i izvor energije je Međimurje, a naš identitet utemeljen je na istinskim kulturnim vrijednostima – rekao je župan Matija Posavec, poželjevši sretan Dan Županije i Praznik rada svim građankama i građanima Međimurja.

Posebno je pozdravio one koji su Međimurke i Međimurce učinili ponosnima.

– S nama je svjetski šampion u judu Nenad Vrbanec, te Renata Bermanec i Spomenka Tomašić u čijim je rukama nagrada Ponos Hrvatske za predan rad u palijativi. To su također ljudi simboliziraju snagu i vrijednosti Međimurja – rekao je župan.

Da je svečanost imala osobitu energiju, potvrdio je i najviši gost, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

– Ponosni smo na Međimurje! Na čast ste svojoj zemlji i vaša je energija osobita – uporna, a nenasilna. Vrlina Međimurja je da ono što je prava vrlina ne mora biti vidljivo na prvi pogled, ne nameće se, ne gura se u prvi plan. Nije nasilno, ali je uporno, kao tiha voda koja brege dere, kao Mura i Drava – rekao je predsjednik Zoran Milanović, te poručio stanovnicima i vodstvu Međimurske županije da koriste europske fondove jer će uskoro postati prerazvijeni, pa će se morati dovijati kako da dođu do njih.

-Spominjali ste hrvatske povijesne velikane koji su se suprotstavljali u doba kada su drugi naprosto pali pod naletom snažnijeg, a kada iz današnje perspektive pogledamo djela Petra Zrinskog, Frankopana ili Nikole Zrinskog, vidimo da predstavljaju okosnicu hrvatskog državnog prava – istaknuo je predsjednik, uz poruku vodstvu Međimurske županije i njezinim građanima neka im najveći autoritet budu vlastite vrijednosti.

Potom su na pozornicu ponosa u Metalskoj jezgri kročili ljudi koji svojim radom i rezultatima predstavljaju Međimurje na najbolji mogući način.

Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec dodijelili su Povelje Međimurske županije: građevinskom inženjeru Andriji Tekeliju Murskog Središća za izniman doprinos razvoju gospodarstva Međimurja, Dini Vlaheku iz Čukovca za postignuća koja pridonose ugledu hrvatske znanstvene zajednice, Jeleni Tuksar iz Peklenice, neumornoj promotorici tehničkoga znanja i tehničke kulture, Ogranku Mihovljan Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata za predanu brigu o braniteljima i njihovim obiteljima, te Ivanu Sokaču, za pisano stvaralaštvo u kojem predstavlja Međimurje u inozemstvu.

Najviše javno priznanje Međimurske županije – Nagradu Zrinski za 2023. godinu laureatima su predali župan Posavec i predsjednik županijske Skupštine Glavina. Nagradu Zrinski primio je dr. sc. Krunoslav Mikulan, koji je znanstvenoj zajednici ostavio vrijedna dijela, kao i književne naslove o Međimurju, Željko Medved, za promicanje tehničke kulture i prenošenje znanja i vještina novim naraštajima,  Marija Trstenjak za predano njegovanje glazbenog nasljeđa Međimurja, Košarkaški klub Rudar Mursko Središće također je dobitnik Nagrade Zrinski za 2023., za više od 50 godina predanog djelovanja i rada s mladima, kao i Socijalna zadruga Humana Nova za doprinos gospodarstvu te za iznimnu posvećenost radnoj integraciji osoba s invalidnošću i drugih društveno isključenih skupina.

U ime svih nagrađenih zahvalio je Ivan Božić, direktor Humane Nove, ali i predsjednik – također nagrađenog -Košarkaškog kluba Rudar.

– Svi kojima su na ovaj Dan Međimurske županije primili vrijedna javna priznanja trude se svijet oko sebe učiniti boljim. Hvala vam što to prepoznajete i što ste nam dali podršku koja će nas još više motivirati. Hvala vam za vjetar u jedrima! – rekao je Ivan Božić.

O ugledu Međimurske županije svjedoči broj uzvanika koji su do zadnjeg mjesta ispunili veliku aulu Metalske jezgre, među kojima su, uz Predsjednika RH, bili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izaslanik Vlade RH i Hrvatskoga Sabora Ljubomir Kolarek, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, vijećnice i vijećnici županijske Skupštine s potpredsjednikom Ivicom Baksom, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, načelnik Općine Fužine David Bregovac, bivši župani Međimurske županije Marijan Ramušćak, Josip Posavec i Ivica Perhoč, počasni konzul u Mađarskoj Atila Kos, počasni građanin Međimurske županije dr. sc. Antun Mikec, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu Filip Đurđević, saborski zastupnici iz Međimurja, ravnatelji obrazovnih, zdravstvenih i drugih županijskih ustanova, agencija i tvrtki, izaslanici Policijske uprave međimurske te javnih poduzeća, načelnice i načelnici međimurskih općina i brojni drugi uzvanici.

U programu, koji je vodila Aleksandra Ličanin, nastupile su članice Ženske vokalne skupine sv. Marko iz Selnice, mlade članice Seljačke sloge Nedelišće, violinistica Martina Sabljak,  Marijan Belčić koji je govorio Klemenčićeve stihove Fala ti Božek za Međimurje, Zrinska garda Čakovec, te Marija Jambrošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje