Povežite se s nama

U fokusu

Vlašić po ovrhama dužan više od 100.000 kuna, Habuš: Pa tko nema nepodmirenih obveza?!

Objavljeno:

- dana

NEĆE SMIJENITI DIREKTORA VARKOMA

Bankovni račun direktora Varkoma Vlade Vlašića je, kao što je poznato od ovog tjedna, blokiran zbog ovrha, pa ima otvoreni zaštićeni račun.

Ovrha koju je Čistoća protiv njega pokrenula zbog devet neplaćenih računa za smeće u iznosu od 590 kuna, prava je sitnica u odnosu na ostale nepodmirene obveze.

<< Ima plaću 16.000 kuna, a ne plaća račune: ovo je tekst o ovrsi Vlašića zbog kojeg su političari na nogama

Koliko je dužan, direktor Varkoma nije želio reći kako se „javnost ne bi zabavljala“. Međutim, jednostavnom računicom se dolazi do podatka da je Vlašić dužan najmanje 100.000 kuna po ovrhama.

Mjesečno mu “skidaju” više od 12.000 kuna?

Naime, u slučaju ovrhe radnika čija je plaća veća od prosječne plaće u Hrvatskoj, na zaštićeni račun idu dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj. To znači da bi Varkom na Vlašićev zaštićeni račun trebao uplaćivati oko 3.800 kuna, a ostatak ide na redovni račun s kojeg se onda plaćaju dugovi koje ima po ovrhama.

Ako je Vlašićeva plaća 16.000 kuna neto (pretpostavlja se da je viša), a račun mu je blokiran, tada mjesečno za dugove odlazi oko 12.000 kuna.

S obzirom da je rekao da očekuje da će dugove otplatiti tijekom sljedeće godine, a račun mu nije u blokadi od jučer, dolazi se do podatka da po ovrhama duguje više od 100.000 kuna.

<< Vlašić stjeran u kut priznao: Moj račun je blokiran, protiv mene je pokrenuto više ovrha

Gradonačelnik Goran Habuš smatra da Vlašić, unatoč problemima s privatnim financijama, može uspješno voditi projekt Aglomeracije Varaždin vrijedan više od 800 milijuna kuna. – Mislim da zbog duga od 590 kuna zaista nema razloga mijenjati direktora – ustvrdio je danas.

– Interesiralo me je li podmirio račun prema Čistoći, podmirio ga je, a u ostalo zaista ne ulazim. Ostale ovrhe su njegove privatne stvari. Dogodilo se ovo s Čistoćom, Vlado se javno ispričao. Ne radi se o dugu astronomske cifre, platio je 590 kuna i ja ga zbog toga mijenjati neću, tim više Varkom nikad dosad nije imao ovakav projekt, Aglomeraciju Varaždin koja rješava problem kanalizacije grada Varaždina i cijele Varaždinske županije – rekao je Habuš.

<< Vlašić: Nisam pod ovrhom, možda nisam platio pokoji račun za smeće

Na pitanje da dug ne iznosi 590 kuna, nego je riječ o više ovrha, Habuš je uzvratio protupitanjima.

– Ali kakve to veze ima?! Možete mi objasniti? Pa tko danas nema nepodmirenih obveza?! – pitao je gradonačelnik Varaždina.

HDZ traži opoziv NO-a Varkoma, SDP-ovci se još nisu konzultirali

Klub vijećnika HDZ-a je već uputio prijedlog za dopunu dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća u ponedjeljak, a traže da gradonačelnik prvo da izvješće o projektu Aglomeracije i natječajima koji su poništeni, a potom da se ovlasti gradonačelnika da sazove Glavnu skupštinu i predloži opoziv članova Nadzornog odbora i predloži nove (koji bi onda smijenili direktora Vlašića).

<< Habijan: Prvo treba smijeniti cijeli Nadzorni odbor Varkoma, a onda i direktora Vlašića!

Predsjednik Gradskog vijeća Josip Hehet (SDP) je potvrdio da je prijedlog primio, pri čemu je napomenuo da sad o gradskim vijećnicima ovisi hoće li ga prihvatiti i uvrstiti na dnevni red.

Hoće li vijećnici SDP-a podržati taj prijedlog ili će dati neki drugi s obzirom da je predsjednik gradskog SDP-a Alen Kišić također zatražio ostavku ili smjenu Vlašića zbog ovrha i poništenih natječaja za Aglomeraciju?

– Ne mogu vam to reći, jer se s gospodinom Kišićem još nisam konzultirao – rekao je Hehet.

Nije isključen sličan scenarij kao u slučaju Termoplin: Kišić je javno zatražio raspravu na Gradskom vijeću, a onda na to „zaboravio“. Hoće li SDP-ovci „zaboraviti“ i da je njihov šef tražio ostavku direktora Varkoma, vidjet će se već u ponedjeljak.

<< SDP traži smjenu ili ostavku direktora Varkoma Vlade Vlašića jer je pod ovhom zbog neplaćanja računa

Kad je u pitanju stav Habuša i HNS-a, iznenađenja nema. – Gospodin Vlašić će u okviru svojih ovlasti sam sazvati Nadzorni odbor i Glavnu skupštinu, te informirati skupštinare o cijeloj situaciji. Varkom nije nikakav slučaj, osobno smatram da se cijela hajka digla zbog nečega što je u Hrvatskoj uobičajeno, a to je da javne nabave ovakve vrijednosti padaju – rekao je gradonačelnik i napomenuo da nema potrebe da sazivanje NO-a i Glavne skupštine inicira HDZ,  jer će to učiniti Vlašić.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Plenković kaže da nikad nismo živjeli bolje. Podaci govore da više od 70 posto radnika ima plaću ispod prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.

Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.

U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.

Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.

Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.

Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.

Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!

Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.

Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.

Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.

Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.

U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.

Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.

Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Jedan je trgovački lanac opet povisio plaće svojih zaposlenika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon velikog povećanja bruto plaća od 12,5 % u prosjeku početkom ove godine, Kaufland Hrvatska k.d svojim će zaposlenicima od 1. listopada još jednom povećati plaće, i to svim zaposlenicima na nerukovodećim radnim mjestima u trgovinama za 7 % u prosjeku te u logističko-distributivnom centru za 6 % u prosjeku, što uključuje i povećanje neto dodatka za prehranu koji će od 1. listopada za sve zaposlenike Kauflanda iznositi 100 eura.

– Ljetna sezona za naše je zaposlenike bila izuzetno zahtjevna, ali u konačnici i uspješna. U Kauflandu smatramo da samo zadovoljan zaposlenik može ostvariti pozitivne rezultate, stoga smo donijeli odluku o povećanju plaća i dodataka kojom zaposlenicima želimo pružiti podršku u ionako dovoljno izazovnim vremenima. Osim toga redovito ulažemo u stvaranje poticajnog radnog okruženja u kojem se cijeni trud i predanost naših zaposlenika – pojasnio je Hrvoje Bulić, direktor Sektora ljudskih potencijala Kauflanda. Podsjećamo kako se Kaufland prema istraživanju portala MojPosao već godinama nalazi u Top 10 najpoželjnijih poslodavaca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje