Povežite se s nama

U fokusu

Vlašić po ovrhama dužan više od 100.000 kuna, Habuš: Pa tko nema nepodmirenih obveza?!

Objavljeno:

- dana

NEĆE SMIJENITI DIREKTORA VARKOMA

Bankovni račun direktora Varkoma Vlade Vlašića je, kao što je poznato od ovog tjedna, blokiran zbog ovrha, pa ima otvoreni zaštićeni račun.

Ovrha koju je Čistoća protiv njega pokrenula zbog devet neplaćenih računa za smeće u iznosu od 590 kuna, prava je sitnica u odnosu na ostale nepodmirene obveze.

<< Ima plaću 16.000 kuna, a ne plaća račune: ovo je tekst o ovrsi Vlašića zbog kojeg su političari na nogama

Koliko je dužan, direktor Varkoma nije želio reći kako se „javnost ne bi zabavljala“. Međutim, jednostavnom računicom se dolazi do podatka da je Vlašić dužan najmanje 100.000 kuna po ovrhama.

Mjesečno mu “skidaju” više od 12.000 kuna?

Naime, u slučaju ovrhe radnika čija je plaća veća od prosječne plaće u Hrvatskoj, na zaštićeni račun idu dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj. To znači da bi Varkom na Vlašićev zaštićeni račun trebao uplaćivati oko 3.800 kuna, a ostatak ide na redovni račun s kojeg se onda plaćaju dugovi koje ima po ovrhama.

Ako je Vlašićeva plaća 16.000 kuna neto (pretpostavlja se da je viša), a račun mu je blokiran, tada mjesečno za dugove odlazi oko 12.000 kuna.

S obzirom da je rekao da očekuje da će dugove otplatiti tijekom sljedeće godine, a račun mu nije u blokadi od jučer, dolazi se do podatka da po ovrhama duguje više od 100.000 kuna.

<< Vlašić stjeran u kut priznao: Moj račun je blokiran, protiv mene je pokrenuto više ovrha

Gradonačelnik Goran Habuš smatra da Vlašić, unatoč problemima s privatnim financijama, može uspješno voditi projekt Aglomeracije Varaždin vrijedan više od 800 milijuna kuna. – Mislim da zbog duga od 590 kuna zaista nema razloga mijenjati direktora – ustvrdio je danas.

– Interesiralo me je li podmirio račun prema Čistoći, podmirio ga je, a u ostalo zaista ne ulazim. Ostale ovrhe su njegove privatne stvari. Dogodilo se ovo s Čistoćom, Vlado se javno ispričao. Ne radi se o dugu astronomske cifre, platio je 590 kuna i ja ga zbog toga mijenjati neću, tim više Varkom nikad dosad nije imao ovakav projekt, Aglomeraciju Varaždin koja rješava problem kanalizacije grada Varaždina i cijele Varaždinske županije – rekao je Habuš.

<< Vlašić: Nisam pod ovrhom, možda nisam platio pokoji račun za smeće

Na pitanje da dug ne iznosi 590 kuna, nego je riječ o više ovrha, Habuš je uzvratio protupitanjima.

– Ali kakve to veze ima?! Možete mi objasniti? Pa tko danas nema nepodmirenih obveza?! – pitao je gradonačelnik Varaždina.

HDZ traži opoziv NO-a Varkoma, SDP-ovci se još nisu konzultirali

Klub vijećnika HDZ-a je već uputio prijedlog za dopunu dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća u ponedjeljak, a traže da gradonačelnik prvo da izvješće o projektu Aglomeracije i natječajima koji su poništeni, a potom da se ovlasti gradonačelnika da sazove Glavnu skupštinu i predloži opoziv članova Nadzornog odbora i predloži nove (koji bi onda smijenili direktora Vlašića).

<< Habijan: Prvo treba smijeniti cijeli Nadzorni odbor Varkoma, a onda i direktora Vlašića!

Predsjednik Gradskog vijeća Josip Hehet (SDP) je potvrdio da je prijedlog primio, pri čemu je napomenuo da sad o gradskim vijećnicima ovisi hoće li ga prihvatiti i uvrstiti na dnevni red.

Hoće li vijećnici SDP-a podržati taj prijedlog ili će dati neki drugi s obzirom da je predsjednik gradskog SDP-a Alen Kišić također zatražio ostavku ili smjenu Vlašića zbog ovrha i poništenih natječaja za Aglomeraciju?

– Ne mogu vam to reći, jer se s gospodinom Kišićem još nisam konzultirao – rekao je Hehet.

Nije isključen sličan scenarij kao u slučaju Termoplin: Kišić je javno zatražio raspravu na Gradskom vijeću, a onda na to „zaboravio“. Hoće li SDP-ovci „zaboraviti“ i da je njihov šef tražio ostavku direktora Varkoma, vidjet će se već u ponedjeljak.

<< SDP traži smjenu ili ostavku direktora Varkoma Vlade Vlašića jer je pod ovhom zbog neplaćanja računa

Kad je u pitanju stav Habuša i HNS-a, iznenađenja nema. – Gospodin Vlašić će u okviru svojih ovlasti sam sazvati Nadzorni odbor i Glavnu skupštinu, te informirati skupštinare o cijeloj situaciji. Varkom nije nikakav slučaj, osobno smatram da se cijela hajka digla zbog nečega što je u Hrvatskoj uobičajeno, a to je da javne nabave ovakve vrijednosti padaju – rekao je gradonačelnik i napomenuo da nema potrebe da sazivanje NO-a i Glavne skupštine inicira HDZ,  jer će to učiniti Vlašić.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Provjerili smo isplati li se u šoping u Mađarsku: Ulje stoji 10 kuna, mlijeko 5 kuna, kilogram pilećih prsa 28 kuna…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Za 250 kuna napunili smo kolica, jeftinije su tjestenine, instant-kave, sokovi, pivo, mineralna voda, slatkiši, grickalice te konzervirana hrana

Opet se isplati kupovati u Mađarskoj. S rastom inflacije rastu i cijene hrane i ostalih potrepština, a dok se u Hrvatskoj vodi rasprava hoće li litra ulja skočiti na 40 kuna, u mađarskim trgovinama i dalje se prodaje po 10 kuna.

Varaždinci, Međimurci i Podravci već neko vrijeme prelaze granicu u namjeri da uštede, kako tvrde. Za 250 kuna iz mađarskih trgovina izađu s punim kolicima namirnica. Isplati se, kažu, po ulje, mlijeko, meso, sokove… Odlučili smo provjeriti te tvrdnje, pa smo se u subotu zaputili u Mađarsku.

Iako je hrvatska Vlada od 1. travnja smanjila PDV na neke prehrambene i neprehrambene proizvode, građani to gotovo i ne osjete, učinka nema, a cijene i dalje rastu.

Nažalost, u Hrvatskoj je malo proizvoda koji su zbog nižeg PDV-a minimalno pojeftinili, a mnogo je više onih koji su zbog toga (minimalno) manje poskupjeli.

S druge strane, u Mađarskoj su redovne cijene velikog broja prehrambenih artikala otprilike na onoj razini na kojoj su u hrvatskim trgovinama kada su ti artikli na akciji, ili čak i niže od toga.

Na prijelazu Goričan u popodnevnim satima bila je poprilična gužva, a kolonu vozila stvorili su većinom Mađari, Česi i Poljaci koji su se vraćali s neke od hrvatskih turističkih destinacija. Trgovine subotom u Mađarskoj rade do 21 ili čak 22 sata, ali ako želite izbjeći gužve na granici, bolje je krenuti u jutarnjim satima.

Gužve na granici

Nakon malo dužeg čekanja i prelaska granice zaputili smo se prema Nagykanizsi (Velika Kaniža), gradu udaljenom dvadesetak kilometara od Goričana.

Ondje je zaista velik izbor trgovina, a hrvatskim kupcima najdraži su trgovački lanci Penny, Tesco i Lidl.

Spomenimo i da svi ti trgovački lanci imaju svoje online kataloge, pa cijene možete provjeriti i prije polaska. Cijene su, naravno, istaknute u forintama, ali može se plaćati karticama. Oni iskusniji su nas prethodno upozorili da se ne isplati mijenjati kune ili eure u forinte, posebno ne na ulici ili u manjim mjenjačnicama. Inače, prema srednjem tečaju HNB-a, 1000 mađarskih forinta je 18,78 kuna.

Ulje za 10 kuna, mlijeko za 5 kuna

Što se cijena u trgovinama tiče, zaista ugodno iznenađenje. Izdvojili smo ono što se najviše isplati. Primjerice, za litru suncokretovog ulja trebate izdvojiti 10,31 kunu, litra mlijeka s 2,8 % mliječne masti stoji 5,05 kuna, a kilogram pilećih prsa bez kostiju 28,15 kuna. Jeftinije su i tjestenine, instant-kave, sokovi, pivo, mineralna voda, slatkiši, grickalice te konzervirana hrana, a ono što posebno iznenađuje je da se na policama mađarskih trgovina za manju cijenu nude i prehrambeni artikli koji se proizvode u Hrvatskoj (tuna, sol, začini…).

Jeftinija kava, sokovi, pivo…

Za pakiranje instant-kave Nescafé 3u1 u Hrvatskoj plaćamo između 18 i 20 kuna, na akciji od 10 do 14 kuna. U Mađarskoj ista ta instant-kava bez akcije stoji 8,81 kunu. Pola litre mineralne vode u Mađarskoj možete kupiti za 1,22 kune, a dvije litre za svega 1,86 kuna.

Imamo dobre vijesti i za ljubitelje piva. Limenku od pola litre svijetlog piva možete pronaći već za svega 2,5 kuna, a najviše do 5 kuna. Što se pak sokova tiče, može se naći gaziranih za 3,74 kune za dvije i pol litre, a ako ste malo izbirljiviji, i Coca-Cola je jeftinija. Primjerice, pakiranje od četiri boce po dvije litre u Mađarskoj se može kupiti za 28 kuna.

Jezična barijera

Kao nedostatak, osim gužve na granici, izdvojili bismo jezičnu barijeru. Većina ljudi ondje ne govori ni engleski, a većina proizvoda ima natpise samo na mađarskom. Međutim, kalkulator na mobitelu će vam ionako trebati jer su cijene istaknute u forintama, pa usput možete uključiti i online prevoditelj. Spomenimo i da pojedine trgovine imaju ograničenja pa, primjerice, ne možete kupiti više od pet litara ulja po osobi ili pak pet kilograma mesa. No, kad sve zbrojimo i oduzmemo, zaključak je da se zaista isplati u Mađarsku u šoping.

Mađari imaju jeftinije gorivo, ali je MOL uveo ograničenja

Mađari znatno manje plaćaju gorivo, ali MOL je u petak objavio da će građanima ograničiti kupnju goriva na 50 litara dnevno kako bi se osiguralo dovoljno benzina i dizela u razdoblju pojačane potražnje zbog turističke sezone i žetve.

Podsjetimo, Vlada je zamrznula cijene benzina i dizela na 480 forinta po litri. Prema srednjem tečaju HNB-a, to je oko 9 kuna. Ta cijena vrijedi isključivo za državljane Mađarske.

Prošlog tjedna i hrvatska Vlada ponovno je fiksirala cijene goriva.

– Izmijenili smo uredbu, fiksirali najviše maloprodajne cijene na benzinskim postajama koje se ne nalaze na autocestama na postojećih 13,50 za benzin, na 13,08 za dizel te na 9,45 za plavi dizel – rekao je prošlog tjedna premijer Andrej Plenković.

U Sloveniji ulje skuplje, ali jeftinija hrana za pse, mineralna, pivo…

Prema informacijama koje smo dobili, isplati se u šoping i u Sloveniju. Prema riječima ludbreškog novinara Nevena Jerbića, ako ništa drugo, isplati se tamo otići po hranu za kućne ljubimce.

– Isti trgovački lanac, druga država, druge cijene – govori nam Jerbić. On se, naime, zaputio u slovenski Spar, gdje je za hranu za pse izdvojio manje od eura. Konkretnije, ista konzerva hrane u slovenskom Sparu stoji 6,70 kuna, a kod nas je na akciji 11 kuna. Jeftinija je, kaže, i Jamnica te pojedine vrste piva i neki prehrambeni artikli. S druge strane, ulje je ondje skuplje.

– Jamnica je u Sloveniji 3,5 kuna, ovdje je 6 kuna, a Lino Lada je čak upola jeftinija u Sloveniji.

– Kako su neki proizvodi iste trgovine uz dvostruko skuplju radnu snagu gotovo upola jeftiniji? – zapitao se Jerbić. Na isti takav slučaj naišli smo i u mađarskim trgovinama. Isti trgovački lanci, ali velika razlika u cijenama.

Gužva na graničnom prijelazu Goričan
Cijena ulja u Hrvatskoj iznosi 18,99 kuna, u Mađarskoj 10,31 kunu
Litra mlijeka u Mađarskoj se može naći za 5 kuna
U Mađarskoj je instant-kava čak 10 kuna jeftinija
Cijena pilećih prsa bez kostiju u Mađarskoj iznosi 28,15 kuna, a u nekim našim trgovinama prodaje se za čak 84,99 kuna
Dvije litre gazirane vode stoje manje od 2 kune
Limenka od pola litre piva može se naći za nešto više od 2 kune

Nastavite čitati

U fokusu

Nova imenovanja: evo tko će sjediti u Upravi i Nadzornom odboru Koke

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu redovite Glavne skupštine varaždinske peradarsko prehrambene kompanije KOKA d.d. imenovani su novi članovi Uprave te Nadzornog odbora.

Novoimenovani članovi Nadzornog odbora su Tamara Drk-Vojnović, Alan Mravlinčić i Zvonimir Buterin, koji su izabrani na razdoblje od godinu dana.

Uz navedeno, u vođenju kompanije dosadašnjem predsjedniku Uprave Stjepanu Sabljaku i članu Uprave Nenadu Klepaču pridružio se novi član Uprave Janko Štefanek, javili su iz Koke.

Predstavnici Skupštine ujedno su prihvatili godišnji financijski izvještaj Društva za 2021. godinu, u kojoj su prihodi kompanije iznosili 1,38 milijarde kuna te je ostvarena dobit u iznosu od 6,99 milijuna kuna, koji će prema odluci skupštinara biti raspoređenu u zadržanu dobit u cilju daljnjeg investiranja u razvoj poslovanja te podizanje kvalitete proizvodnih procesa.

Među odlukama Glavne skupštine navodi se i ona o povlačenju, odnosno delistingu dionica društva KOKA d.d. sa Zagrebačke burze, kojih je u trenutku odluke 97,09 posto u vlasništvu Vindije d.d. Tvrtka KOKA d.d. obvezuje se od svih dioničara koji glasuju protiv odluke otkupiti dionice u roku tri mjeseca od dana upisa oluke u sudski registar Trgovačkog suda u Varaždinu uz pravičnu naknadu koja će iznositi prosječnu cijenu na burzi tijekom protekla tri mjeseca.

KOKA d.d. vodeća je hrvatska peradarsko prehrambena kompanija, s više od 60 godina tradicija, koja zapošljava više od 1540 ljudi te je njezin vodeći brend Cekin pilećih proizvoda dugogodišnji lider na domaćem tržištu i broj 1 po izboru potrošača. KOKA d.d. jedna je od 12 tvrtki članica Grupe Vidnija, jedne od najvećih domaćih i regionalnih prehrambenih industrija koja zapošljava više od 4200 ljudi od kojih preko 3600 u Hrvatskoj, a koja svoje proizvode trenutačno izvozi u 19 zemalja, primarno na tržišta Europske unije i osobito u zemlje poput Italije, Belgije, Velike Britanije, Austrije, Švedske i u zemlje regije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje