Gradski muzej Varaždin ovu godinu zaključuje izložbom „Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju“, koja se uz Dan grada Varaždina otvara u palači Herzer u srijedu, 7. prosinca, u 19 sati.
Projekt je realiziran sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Grada Varaždina i Varaždinske županije.
Na izložbi je predstavljeno oko 500 predmeta iz fundusa GMV-a, koji kroz multidisciplinarni pristup govore o prehrambenim navikama i običajima, proizvodnji, trgovanju, pripremi, pohrani, posluživanju i konzumaciji hrane na varaždinskom prostoru kroz prošlost i sadašnjost, pa i s pogledom i budućnost.
Kako je to jedan od najvećih i najopsežnijih projekata varaždinskoga muzeja u posljednjih nekoliko godina, u čijem su osmišljavanju sudjelovali kustosi i restauratori svih odjela GMV-a, kao i više vanjskih suradnika, izložba će biti postavljena za razgled gotovo cijelu iduću godinu.
Drugi dio izložbe s temom o ulozi hrane s konzervatorsko-restauratorskog aspekta otvara se u Starom gradu u siječnju 2023. godine. Tijekom trajanja izložbe bit će objavljen i prateći katalog.
Više o izložbi
Kroz priču o hrani i odnosu prema njoj možda najlakše možemo razumjeti svjetonazor ljudi u nekom povijesnom razdoblju ili geografskom području.
Hrana i prehrambene navike prožeti su kulturološkim značenjem i važan su dio identiteta zajednice, te su kao takvi oduvijek sredstvo identifikacije s jednom kulturnom grupom ili diferencijacije od drugih.
Kultura prehrane može se definirati kao kompleksni sustav navika, praksi, stavova, rituala, vjerovanja te običaja i tradicija vezanih uz hranu.
Izložba o kulturi hrane na varaždinskom prostoru podijeljena je u tematske cjeline: Proizvodnja hrane, Trgovina hranom, Tržnica, Kuhinja, Smočnica, Hrana kao likovni motiv, Za stolom i oko stola, Ugostiteljstvo i Hrana budućnosti, kroz koje posjetitelji imaju priliku upoznati Varaždince u vremeplovu njihovih prehrambenih navika i običaja – od prapovijesti sve do sutrašnjice.
Također, izložbom se pokušalo dati i odgovore na pitanja kao što su, primjerice: Jesu li Varaždinci naranču prije vidjeli na slikama starih nizozemskih majstora ili na varaždinskom placu? Znate li da je dabrovo meso nekad bila posna hrana koja se pripremala najčešće petkom i u korizmeno vrijeme? Kakve li neobične recepte čuva njemačka kuharica na gotici pisana rukom jednog gospodina koji je kuhao svoja jela u Varaždinu početkom 19. stoljeća? Kakvog su se bontona pridržavali oni koji su imali čast biti pozvani na večeru u jednu od varaždinskih palača u 17. stoljeću? Hoće li se jednog dana kukci, koje danas možemo vidjeti u stalnom postavu GMV-a Svijet kukaca, preseliti i na dnevnu ponudu restorana preko puta Muzeja?
Izložba Dobar tek! koncipirana je tako da nastoji zaokupiti (gotovo) sva osjetila, pa će posjetitelji imati prilike doživjeti i mirise vezane uz neke namirnice prisutne u svakodnevici obiteljskog doma, kao i zvukovekarakteristične za kuhinju, tržnicu, pčelinjak, lov, večeru, pa čak i futuristički laboratorij za pripremu hrane.
Izložbeni postav bit će upotpunjen i rekonstruiranim prikazima crne i bijele kuhinje, tržnice, trgovine, restorana, polja te raskošne gozbe, što doprinosi ilustrativnosti i zornosti teme, kao i sadržajnijem ugođaju za posjetitelje.
Izložba je postavljena za razgled do 5. studenoga 2023. godine, a tijekom njezina trajanja održavat će se i dodatni programi (predavanja, prezentacije i dr.) u sklopu Srijede u Muzeju te organizirati edukacijski sadržaji za učenike kroz program MIŠ – Muzej i škola.
Autori izložbe: Elizabeta Igrec, Mišel Jelić, Mia Košćak, Davor Kraš, Petra Marincel, Nataša Mihinjač, Petar Nevžala, Jelena Rančić, Daša Suhić Hižak, Lovorka Štimac-Dedić, Spomenka Težak
Koordinacija izložbe: Petra Marincel
Oblikovanje postava izložbe: Lucija Berdin Kokol i Andrija Večenaj
Oblikovanje vizuala: Vjeran Kostović
Obrada i priprema fotografija: Andrej Švoger
Suradnica: Anita Peričić
Edukacijsko-pedagoški program: Jelena Petković
Konzervatorsko-restauratorski radovi i priprema izložaka: Petar Nevžala, Neven Sudec, Daša Suhić Hižak, Marija Rajić, Nina Mertik (Pokrajinski muzej Ptuj – Ormož), Timotej Tomšić, Jelena Rančić, Nevenka Juriša, Romana Kereži
Tehnički postav izložbe: Zlatko Bosak, Josip Cepanec, Ivica Pakrac, Marko Stančin, Dragica Škarica, Štefanija Slunjski
Posuditelji izložaka: Agronomski fakultet u Zagrebu, Ekos holding – Prehrana d.o.o., Alka Horvat, Hrvatski prirodoslovni muzej, Institut za arheologiju, Vladimir Kelemenić, Muzej prehrane „Podravka“, Ljubo Opačić, Uršulinski samostan u Varaždinu, Vindija d. d., Letizia Zadravec – Gift shop Letizia
Sponzori: Gospodarska škola u Varaždinu, Gradska tržnica d.o.o., Hartmann papirna ambalaža d.o.o., Insektarij – tvornica buba, Ireks aroma d.o.o., Magic Net, Muraplast d.o.o., OPG Cafuk, OPG Pocedulić, OPG Tucman, Parkovi d.o.o., “Sandukar” drvna galanterija i pilana, Vindija d.d.
Izložba je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Varaždina i Varaždinske županije.
Predstava Šapat duše autorski je projekt Tamare Kučinović koji se bavi problemom izbjeglištva kao jednim od ključnih političkih i etičkih problema s početka 21. stoljeća.
Namijenjena je odraslima te djeci od 11 godina na više, a pogledati ju možete u nedjelju, 19. svibnja u 17 sati na Sceni Rogoz.
Kako ispričati priču o onima kojima nije dopušteno da imaju svoju egzistenciju, sjećanje i povijest, zaustavljenima na mjestima koja su planirana za brisanje, s namjerom da se unište. Za njih nije predviđeno da imaju povijest i budućnost. Nemaju čak ni sadašnjost, iz vlastitog straha da ikakvo priznanje sadašnjosti ne potkopa njihovo pravo na povratak ili potragu za pripadanjem.
Prepušten osjećaju koji nosi u sebi i nebu nad sobom, devetogodišnji dječak Idris, glavno lice ove priče o ljudskosti, ujedno i narator, posjeduje moć koja je većini odraslih postala nedohvatljiva. Osjećajući da svi oni koji su se našli zaustavljeni na tom mjestu, oduzete vrijednosti moraju stvarati sami, iz dana u dan odraslima nevidljivom etičkom i dječjom upornošću, izvlači i povezuje sve te izgubljene sudbine koje vidi oko sebe u zajedništvo, te malo pomalo iz točaka boli i rasapa izlazi na svjetlo dana potisnuta nutrina i životnost koje su se morali odreći. Idris nekom dječjom otpornošću i intuicijom preokreće plan koji nikad nije ni imao namjeru da čovjeku pruži sreću, odbijajući da takvom mjestu preda svu egzistenciju ljudskosti…
REDATELJICA: Tamara Kučinović
SCENOGRAF: Davor Molnar
KOSTIMOGRAF: Davor Molnar
AUTORICA LUTAKA: Alena Pavlović
KOSTIMOGRAFKINJA LUTAKA: Alena Pavlović
SKLADATELJI: Ivana Đula i Luka Vrbanić
AUTOR VIDEO PROJEKCIJA: Damir Chytil
OBLIKOVATELJICA SVJETLA: Tamara Kučinović
Uloge:
IDRIS: Filip Eldan
BAKA: Sunčana Zelenika Konjević
TATA, SKROMNO MUDAR ČOVJEK S KOZOM: Nikša Eldan
YUSRA, ŽENA S NAJMEKŠIM GLASNOM NA SVIJETU: Sara Ipša
NEIZDRŽIVO USAMLJENI ČOVJEK, ISTETOVIRANI MANGUP: Marinko Leš
Trailer: https://www.youtube.com/watch?v=coLOJSj1AHs
Ulaznice su dostupne putem online prodaje ili na blagajni Kazališta.
Ovogodišnji Međunarodni dan muzeja u Muzeju Grada Preloga slavi se u velikom tonu, uz 85. godina ljubavi prema životu i umjetnosti najvećeg hrvatskog kolekcionara umjetnina Vladimira Malogorskog.
Stoga je u četvrtak, 16. svibnja, u Muzeju Grada Preloga otvorena izložba poznatog naivnog slikara i kipara Slavka Stolnika iz Zbirke Vladimira Malogorskog.
Muzej Croata insulanus Grada Preloga poziva sve zainteresirane da zavire u svijet raskošnih boja zagorskog umjetnika Slavka Stolnika, čije su izložbe u današnjici vrlo rijetke, a ipak omogućene zahvaljujući Zbirci Vladimira Malogorskog.
Izložba se može razgledati do 3. lipnja, a kakva je bila atmosfera na otvaranju pogledajte u galeriji fotografija:
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
