Povežite se s nama

Kultura

FOTO Spomen dom rudarstva Cimper prvi put na Noći muzeja, svoja bogatstva pokazali Ludbreg i V. Toplice

Objavljeno:

- dana

Noć muzeja obilježena je u nizu gradova Varaždinske i Međimurske županije.

Spomen dom rudarstva Cimper ove se godine po prvi put priključio manifestaciji Noć muzeja. Postav je bio službeno otvoren od 17 do 23 sati, iako su prvi znatiželjnici pušteni u separator i prije navedenog termina.

Noć muzeja službeno je otvorio gradonačelnik Murskog Središća, Dražen Srpak, a posjetiteljima se obratio i ravnatelj Centra za kulturu „Rudar“, Zoran Turk. Samo otvoranje uveličali su predstavnici dviju udruga usko povezanih s rudarstvom na području Murskog Središća – Rudarski zbor i Društvo žena Mursko Središće u svojoj tradicijskoj maski Cimeri, koja predstavlja patuljke iz rudnika.

Već na samom startu je Spomen dom bio prepun posjetitelja, a broj nije nastavio padati sve do 21 sat, kada se intenzitet nešto smanjio, a posjetitelja je bilo i do samog kraja. Ukupan broj pobrojanih posjetitelja je 1082, a većina njih sudjelovala je i u nagradnoj igri u kojoj su se mogle dobiti rudarske hoodice, torbe i kratke majce. Posjetitelji, barem oni pristigli do 20 sati mogli su uživati i u kuhanom vinu, čaju i pecivima.

Bio je ovo više nego uspješan početak ove muzejske manifestacije koja se u Republici Hrvatskoj održava 18. put, a sigurni smo da će i svake sljedeće biti još uspješnija, s novim sadržajima.

Ludbreg

Svadba je jedan od najvažnijih životnih događaja i kao takva neiscrpan je izvor sjećanja, emocija i doživljaja. Svadbeni običaji nerijetko se razlikuju od sela do sela, od mjesta do mjesta, a mijenjaju se i nadopunjuju gotovo iz godine u godinu.

Potaknut time, etnolog Robert Kapeš zaposlen u Muzeju grada Ludbrega odlučio je istražiti svadbene običaje ludbreške Podravine i to iz razdoblja 50-ih, 60-ih, 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća. Istraživanje je ujedno bilo dio njegovog stručnog rada “Tradicijski običaji ludbreškog kraja”, a rezultiralo je izložbom “Neseju robaču, nesu se spuntali” koja je danas u sklopu Noći muzeja otvorena u izložbenom prostoru dvorca Batthyany.

Cilj izložbe je sačuvati tradicijske svadbene običaje koji su već gotovo iskorijenjeni, a dio su bogate kulturne baštine ludbreškoga kraja.

– Izložba je nastala kao produkt stručnog rada koji se temelji na analizi stručne literature i obavljenih intervjua s kazivačima iz okolnih mjesta. Predmeti izloženi na izložbi su plod višegodišnjeg, aktivnog skupljanja predmeta, dokumenata i fotografija od strane članica udruge žena ‘Žene iz centra svijeta’ koje predano prikupljaju i brinu o predmetima. Također, neki predmeti, dokumenti i fotografije su privatne donacije mještana za potrebe izložbe – objasnio je Robert.

Zahvaljujući suradnji mještana i udruzi žena, fundus Muzeja grada Ludbrega bogatiji je tako za nekoliko desetaka svadbenih predmeta koji su izloženi u sklopu ove izložbe.
Uz prepoznatljive lance ispletene od krep papira, asparagus, nezaobilazne prfkače, vjenčanice, vjenčane rukavice, obuću, oglavlja udanih žena, svadbene zastave, vjenčano prstenje jedan od najzanimljivijih izloženih predmeta je spavaćica iz prve bračne noći koja je u muzej stigla kao privatna donacija.

Osim o predmetima, na otvorenju izložbe pričalo se i o svadbenim običajima, od kojih se mnogi danas više ne prakticiraju. Jedan takav je primjerice nošenje košulje mladoženji.

– Naziv izložbe zapravo je uzrečica koju su izgovarali susjedi i mještani iz mjesta iz kojeg je bio mladoženja kada bi vidjeli i čuli da dolazi skupina ljudi u mladoženjinu kuću i da mu nose košulju (robaču). Nevjesta je večer prije svadbe kumovima, prijateljima, bratu/sestri, šogoru/šogorici predala košulju za mladoženju koju je onda nekolicina njih pjevajući nosila do mladoženjine kuće. U prvoj polovici 20. st. mlada je šivala tu košulju, no već oko 50-ih godina se ta košulja kupovala. Kada bi ljudi vidjeli da mu donose košulju večer prije svadbe, znači da se nisu predomislili (nesu se spuntali) i da će vjenčanja biti – objasnio je etnolog Robert.

Izložbu je otvorio ravnatelj Centra za kulturu i informiranje ‘D. Novak’ Branko Dijanošić, a programa otvorenja vodila je voditeljica Muzeja grada Ludbrega, arheologinja i kustosica Jelena Koprek.

Ako ste propustili otvorenje izložbu možete razgledati sve od 9. veljače i to radnim danom od 8 do 14 sati uz prethodnu najavu na 042 421 512.

Varaždinske Toplice

Već 18. godinu zaredom, Zavičajni muzej Varaždinske Toplice uključio se u jednu od najpoznatijih kulturnih manifestacija u Hrvatskoj – Noć muzeja koja se održava još od 2005. godine. Brojni posjetitelji i ove su godine imali priliku razgledati atraktivnu kulturnu baštinu koju krije jedno od najpoznatijih europskih antičkih središta i upoznati se s duhom starog Rima.

Svi građani i posjetitelji besplatno su mogli razgledati stalni arheološki postav lokaliteta Aquae Iasae te obići izložbu iz fundusa u Galeriji Toplissa, a kako bi odgovorio na brojne upite zainteresiranih, Zavičajni muzej Varaždinske Toplice osigurao im je i stručno vodstvo.

– Posljednje dvije godine, u periodu korone održavali smo digitalnu Noć muzeja, kao i većina muzeja, a budući da se covid situacija smirila, ove smo se godile vratili klasičnom obliku obilježavanja. Potaknuti prekrasnim međunarodnim stručnim skupom na temu termalne vode i interesom posjetitelja Grada, ove godine pripremili smo zanimljivo predavanje o upotrebi vode u antičkoj kulturi i civilizaciji – pojasnila je Spomenka Vlahović, ravnateljica Zavičajnog muzeja Varaždinske Toplice.

Da je interes ogroman potvrđuje i činjenica da telefon Zavičajnog muzeja ne prestaje zvoniti, a zovu i posjetitelji iz Zagrebačke, Koprivničko-križevačke i Međimurske županije koje je ovogodišnji bogat i za ljubitelje starog Rima zanimljiv program privukao.

Naime, u Kino dvorani Ljubelj održano je predavanje pod nazivom „O rimskim žrtvama i ritualima” na kojem su posjetiteljima na zanimljiv način prikazani razni podaci i nalazi iz antičke povijesti vezani uz rimske žrtvene običaje, a poseban je dio odnosio se na upotrebu i ulogu vode, soli, vatre, ljekovitog bilja, cvijeća i drugih elemenata koje su koristili u žrtvenom obredu.

– Prije pandemije, 2019. godine zabilježili smo jako dobru posjećenost. Iznenadilo me koliko zajednica pokazuje interesa za kulturnom baštinom. U ubrzanom načinu života gubimo svoju baštinu, no raduje činjenica da postajemo svjesni da je kultura identitet naroda – zaključila je ravnateljica Vlahović.

Gradonačelnica Dragica Ratković istaknula je zadovoljstvo što se njihov Zavičajni muzej i ove godine uključio u manifestaciju Noć muzeja.

– Noć muzeja u Hrvatskoj u svojih je 18 godina postala jedna od nezaobilaznih i najomiljenijih kulturnih manifestacija, a Zavičajni muzej Varaždinske Toplice u nju je uključen od samog početka zbog čega smo ponosni. Drago mi je što ni pandemija nije uništila kulturni i društveni život našeg Grada, bez obzira što je u posljednje dvije godine pomalo stagnirao. No, i ovogodišnji odaziv, kao i interes građana za ostala kulturna zbivanja u našem Gradu pokazuju da su oni itekako željni ovakvih i sličnih manifestacija te da straha za očuvanje naše bogate kulturne baštine nema – rekla je gradonačelnica Ratković.

Direktorica gradske Turističke zajednice Lana Husnjak istaknula je kako Varaždinske Toplice svoju turističku priču temelje na tradiciji lječilišnog i zdravstvenog turizma te iznimno bogatoj kulturno-povijesnoj baštini.

– Noć muzeja prilika je da dio te baštine prezentiramo svojim građanima i gostima, a zbog starorimskih termi, odnosno arheološkog lokaliteta Aquae Iasae velik dio tema bazira se upravo na antici. Mistika starih kultura i zanimljiva i intrigantna tema predavanja koje je održala ravnateljica Zavičajnog muzeja, arheologinja Spomenka Vlahović svakako je bila mamac za brojne posjetitelje koji se danas okupili na Noći muzeja u Varaždinskim Toplicama – rekla je Husnjak.

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje