Povežite se s nama

Život i društvo

Lijepa brineta iz Sv. Ilije Jelka Pogorelec bila je i ostala nenadmašna hrvatska Mata Hari!

Objavljeno:

- dana

Najstrože čuvane tajne ustaške emigracije, koje će između ostalog teško naštetiti diplomatskim odnosima bivše Kraljevine Jugoslavije i Mađarske, svijetu je prije 90 godina razotkrila špijunka Jelka Pogorelec.

Ova hrvatska Mata Hari rođena je 1911. godine u Sv. Iliji kod Varaždina, najvjerojatnije u skromnoj zemljoradničkoj obitelji Mihalja i Agate Pogorelec.

Izludila budućeg poglavnika NDH

Jelka Pogorelec je bila ljubavnica Gustava Perčeca, ustaškog dužnosnika i urednika lista Hrvat, koji je kao bivši časnik Austro-ugarske vojske 30-tih godina prošlog stoljeća bio zadužen za vojnu izobrazbu ustaških emigranata u bazi Janka-puszta (Jankovac). Da je junakinja naše priče zapravo bila jugoslavenski agent, doznalo se nakon što je novinarima zagrebačkog dnevnika Novosti 1933. godine povjerila nevjerojatne detalje o djelatnosti Perčeca i pristaša Ante Pavelića u spomenutom vježbovnom logoru. Štoviše, u rekordnom roku je pod dirigentskom palicom tajnih službi Kraljevine u Zagrebu publicirana “njezina” autorska brošura “Tajne emigrantskih zločinaca. Ispovijest Jelke Pogorelec”. Spomenuta će autobiografska knjižica toliko kompromitirati Perčeca da je ovaj potpuno izgubio povjerenje Pavelića. Stoga je Jelkin ljubavnik na kraju od ustaša mučki ubijen. Naime, likvidacije onih ustaša koji su se zbog političkih greški ili povrede discipline zamjerili budućem poglavniku NDH, u emigraciji se brzo i okrutno  kažnjavala. Tako publicist Teodoro Sala u svojem djelu Italijanske baze hrvatskog separatizma (1929-1940) navodi da su Perčec i njegova supruga te pomoćnik identificirani od talijanskih vlasti u općini Sila gdje su i pogubljeni te pokopani pod lažnim imenima Mario Furlan i Maria Furlan! Jelka Pogorelec nakon potpuno razotkrivene afere s Perčecom i ustašama nije šutjela, već je i beogradskim novinarima u pero izdiktirala još puno pikanterija. U nastavku donosimo fragmente njezine priče iz listopada 1934. godine, u kojoj otkriva i kako su provođene terorističke akcije protiv Kraljevine Jugoslavije. Jelku su u njezinom stanu u to vrijeme opsjedali domaći i strani novinari kojima nije promaklo da njihova sugovornica na prstu ima skupocjen prsten, pa i sat optočen briljantima iznad kamina. Navodno su to sve bili pokloni od njezinog bivšeg ljubavnika.

Zaveo je očev prijatelj

– Rano sam ostala bez majke, još tijekom Velikog rata, a otac je bio zarobljen u Rusiji. Vratio se u naše selo (Sv. Ilija) tek 1921. godine. Bio je mrzovoljan i ogorčen jer od zemljoradnje nas nije mogao prehranjivati ni plaćati svoje dugove po krčmama. Uskoro se oženio, a maćeha je bila tek nekoliko godina starija od mene. Kao dvanaestogodišnjakinju uzeo me od obitelji Perčec radi posvajanja. Tada je još bio u Zagrebu i kao novinar uređivao je Hrvatsko pravo. Taj veliki očev prijatelj tada je mogao imati 43 godine – prisjeća se Pogorelec vremena kada je bila učenica trećeg razreda gimnazije.
Iako se njezin neoženjen staratelj trudio da je utješi, jako je tugovala za svojom obitelji.
– Sve se odjednom promijenilo nakon mojeg 15 rođendana. Zabranio mi je druženje s kolegama iz Trgovačke akademije i nekakvu roditeljsku brigu zamijenio je ljubavnim izjavama. Bila sam još dijete te me uspio zavesti. Smatrala sam da on, kao ozbiljan muškarac, zna što radi i obećao je da će me vjenčati. Pisao mi je ljubavna pisma iz emigracije i 1928. godine odlazim – bez vanbračno rođenog djeteta kojem je kumovao barun Perčević – u Sušak i Rijeku bez putovnice … – objasnila je Pogorelec kako se našla s ustašama u emigraciji.
U Zagreb se vratila 1930. godine, a pitanjima tko je Jelku zapravo vrbovao da špijunira Pavelićevog bliskog suradnika i tko ju je uveo u tajne takvog zanata, trebali bi se pozabaviti povjesničari. Naime, ozbiljnih kandidata je nekoliko, a u praksi ispada da ga je ispekla u mjeri da postane jedan od najvažnijih izvora u špijuniranju i podrivanju ustaškog pokreta početkom tridesetih godina prošlog stoljeća. Jer Jelka je kasnije živjela s Perčecem u Beču, zatim u logoru Janka-puszta, i napokon u Budimpešti. Imala je hrpu lažnih putovnica, te je bila njegova obožavana zaručnica i “povjerljiva” tajnica koja je neko vrijeme u Mađarskoj radila kao plesačica u kabaretu. Njezini pravi poslodavci iz Beograda tako su znali da se Perčec sastaje s novinarima i časnicima mađarske vojno – obavještajne službe, koji su bili njegova veza s mađarskom Vladom koja je podupirala ustaške aktivnosti… Jelka je sve to pratila, pamtila i bilježila informacije sa sastanaka. Potom ih je dostavljala agentima jugoslavenske službe. U ulozi špijuna našla se najkasnije u trenutku kada doznaje da je Perčec vara s drugim ženama i da mu je ona samo sredstvo za razonodu. To joj nije ni najmanje imponiralo te u jednom trenutku bježi od njega i odlazi sestri u Beč… Zadnja zadaća Jelke Pogorelec bila je objava spomenutih memoara koji su brzopotezno prevedeni i diplomatskom poštom poslani na brojne adrese zemalja članica Lige naroda. Bizarno je da su pošiljke s memoarima upućivane uz popratno signirano pismo Jelke Pogorelec na stranim jezicima, pa ispada da je ona uz sve nabrojano bila i nenadmašni poliglot!

U zatvoru s Bombellesom

Memoari će masovno kružiti i na glasovitom procesu ustaškim atentatorima nakon ubojstva kralja Aleksandra Karađorđevića u Marseilleu (Le Procès des “Oustachis”, u Aix-en-Provence). Nažalost, Jelka Pogorelec doživjela je sudbinu svojeg ljubavnika Gustava Perčeca najkasnije 1942. godine. Ustaše su je navodno pronašle u Sarajevu, jer je bivši poslodavci iz tajnih službi Kraljevine nisu sklonili na sigurno u Švicarsku ili drugdje. Bila je neko vrijeme zatočena u istražnom zatvoru u Zagrebu, u ćeliji odmah do one u koju je strpan i vinički grof Josip Bombelles. Mučena je i potom likvidirana na nepoznatoj lokaciji.

Život i društvo

Grad Lepoglava dodijelio ugovore udrugama civilnog društva vrijedne 55.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U čitaonici Gradske knjižnice Ivana Belostenca u Lepoglavi, gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić potpisao je 6. svibnja ugovore s udrugama civilnog društva koje su na temelju natječaja ostvarile financijsku potporu Grada za svoje projekte i programe u 2024. godini.

Grad Lepoglava za udruge izdvaja više sredstava nego neka veći gradovi pa je tako ove godine za udruge civilnog društva u proračunu predviđeno 55.000 eura.

Gradonačelnik Marijan Škvarić rekao je kako su udruge civilnog društva jako bitan segment razvoja grada, a to potvrđuje i činjenica da se na natječaj svake godine javi velik broj udruga.

– Ove godine potpisani je Ugovor s 34 udruga koje su dobile sredstva u iznosima od 200 do 5100 eura. Ono što je specifičnost Grada Lepoglave je da se na natječaj ne javljaju samo udruge s područja grada Lepoglave, već i iz Varaždina i Ivanca. Tako nam se ove godine prijavilo pet udruga s područja grada Ivanca koje su dobile sredstva. Uvjeti za prijavu su da su članovi udruga s područja grada Lepoglave i da se većina projekata i programa odvija na području grada Lepoglave – istaknuo je Škvarić.

Gradonačelnik vjeruje kako će te 34 udruge koje će dobiti sredstva i koja će im biti uplaćena kroz dva tjedna, svojim aktivnostima i sadržajima, ne samo obogatiti cjelokupni sadržaj grada, nego i njihove interese koje su programima definirali.

Treba napomenuti kako Grad Lepoglava osim za udruge civilnog društva, izdvaja sredstva i za sportske udruge u iznosu od 250.000 eura te za vatrogastvo 120.000 eura. Naglasilo se je i nastojanje za osiguravanje prostora za rad udruga, što bi se riješilo dobivanjem nekoliko zgrada koje su u državnom vlasništvu.

Na dodijeli ugovora prisutan je bio i predsjednik Gradskog vijeća Grada Lepoglave Robert Dukarić koji je naglasio kako se u odabiru gledalo da sve udruge dobiju dio sredstava.

– Grad Lepoglava je i dalje vodeći što se tiče udruga i donacije sredstava, ali ćemo iduće godine pokušati podići kriterij kako bi bili i zadovoljniji. Nadam se da ćete dobivena sredstva iskoristiti i najbolje prezentirati vaše udruge na najbolji mogući način – rekao je Dukarić.

Predsjednik udruge HVIDRA Ivanec Vjekoslav Špac kazao je kako su na natječaj prijavili memorijalni turnir koji već godinama traje u Žarovnici i Jerovcu te je zahvalio gradonačelniku na dugogodišnjoj suradnji, jer osim na ovome s Gradom Lepoglavom surađuju i na otvaranju Muzeja Domovinskog rata u Ivancu.

Gradu Lepoglavi i gradonačelniku Marijanu Škvariću zahvalila se na odobrenim sredstvima i predsjednica Udruge umirovljenika Lepoglava Marija Varović koja je istaknula kako će im ova sredstva omogućiti održavanje radionica u školi, ali i zajedničkom druženju mladih i starih kao i na samom radu udruge.

Nastavite čitati

Život i društvo

Varaždinci danas sve do podneva u centru grada mogu doznati sve o reanimaciji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, obilježava se 08. svibnja u čast Henryju Dunantu, utemeljitelju Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, a proslavom ovoga dana u Republici Hrvatskoj započinje i obilježavanje Tjedna Crvenog križa  8.-15. svibnja.

 Društvo Crvenog križa Varaždinske županije tim povodom organizira niz aktivnosti. Jedno od događanja bit će prezentacija pružanja Prve pomoći unesrećenim osobama, odnosno upoznavanje sa pravilnim postupkom reanimacije. Tom prigodom, građani će se moći upoznati sa aktivnostima, radom i djelovanjem Crvenog križa.

Prisutnima će biti dostupno besplatno mjerenje vrijednosti šećera u krvi i krvnog tlaka.

 Svrha obilježavanja Tjedna Crvenog križa je promicanje djelatnosti Crvenog križa i na taj način približavanje svih oblika pomoći našim korisnicima i osobama u potrebi te ovim putem svim djelatnicima, volonterima, članovima, korisnicima, simpatizerima i prijateljima Crvenog križa čestitamo Svjetski dan crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

 Pozivamo sve građane da dođu 08.05.2024.godine na Franjevački trg, ispred Grgura Ninskog u vremenu od 9,00 do 12,00 sati, na druženje uz kavu i sokove.

Očuvajmo humanost, spoznajmo važnost solidarnosti i zamislimo koliko bi svijet bio bolji kada bi svatko od nas dao svoj doprinos.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje