Povjerenstvo za sestrinstvo pri Ministarstvu zdravstva (MIZ), čiji je Hrvatska komora medicinskih sestara član, je krajem prošle godine pokrenula pripremu izrade planova i programa specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara.
Komora je pozvala sestrinska stručna društva da joj do početka ožujka dostave prijedloge programa specijalizacija i prijenosa kompetencija i 24 stručna društva su se odazvala pozivu.
Na temelju prijedloga MIZ će pripremiti plan i program specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara i tehničara. Za uvođenje medicinskih sestara specijalista bit će, uz donošenje Programa specijalizacija, potrebno izmijeniti i odgovarajuće zakonske i podzakonske akte.
Priprema se 20-ak sestrinskih specijalizacija
Ovaj proces će u zdravstvo uvesti medicinske sestre – napredne stručnjake u sestrinskoj njezi koje će biti formalno obrazovane i praktično osposobljene iznad razine sestre s općom edukacijom te imati i specijalističke licence za rad.
Te sestre, sukladno svojim kompetencijama, preuzet će niz kompetencija i postupaka od liječnika (tzv. task shifting). Razvoj sestrinskih specijalnosti je iznimno važan u poticanju razvoja sestrinskog znanja i stručnosti, kao i za poboljšanje kvalitete skrbi za pacijente.
Slična praksa postoji u europskim državama poput Danske, Nizozemske, Švedske i drugih. Ovaj proces je već pokrenut za područje hitne medicine te je početkom 2023. raspisan natječaj za 300-tinjak specijalizacija iz hitne medicine, za što su sredstva osigurana Nacionalnim planom oporavka i otpornosti.
To znači da će tijekom 2023. prvostupnici i magistri sestrinstva moći specijalizirati hitnu medicinu u trajanju od godinu dana. Radi se o specijalističkom usavršavanju prvostupnika sestrinstva koji rade u Timu 2 već i sada bez liječnika, ali bez ikakvih samostalnih ovlasti.
Specijalizirat će se na visokoobrazovnim ustanovama, a praktični dio će se održavati u zdravstvenim ustanovama. Ovom specijalizacijom kroz godinu dana u sustav će ući prve medicinske sestre educirane za rad u hitnoj, koje će ići na teren u Timu 2 u vozilima hitne pomoći umjesto liječnika.
Sada se planira novih dvadesetak specijalizacija, među kojima i one iz onkologije, kardiologije, hematologije i drugih.
Zakonska regulacija sestrinskih kompetencija i povećanje koeficijenata
Kompetencije medicinskih sestara uređene su člankom 16.a. Zakona o sestrinstvu te se razlikuju ovisno o razini obrazovanja medicinske sestre.
– Stručna društva pripremit će prijedloge programa o potrebnim sestrinskim specijalizacijama, kojih za sada planiramo dvadesetak. Ključno je nakon prihvaćanja programa, učinkovito promijeniti nužne zakonske i podzakonske propise. Jasno da će povećanje odgovornosti i kompetencija medicinskih sestara morati biti praćeno i usklađivanjem koeficijenata, tj. povećanjem plaća tih medicinskih sestara – rekao je predsjednik HKMS-a, mag. med. techn. Mario Gazić, dodajući da je cilj i da medicinske sestre same ne plaćaju specijalizaciju.
Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.
>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”
Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.
– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.
Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.
Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?
To su ključne stvari – sve ostalo je magla.
Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.
Župan Anđelko Stričak je danas, 6. svibnja, proglasio prirodnu nepogodu zbog mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća.
U razdoblju od 21. do 24. travnja, u noćnim i jutarnjim satima, mraz je nanio velike štete na poljoprivrednim kulturama i trajnim nasadima.
Odluka je donesena nakon što su iz Grada Lepoglave i Općine Donja Voća zahtjeve za proglašenje prirodne nepogode dostavili Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta.
Prema zaprimljenim zahtjevima, štete na poljoprivrednim kulturama su od 30 do 80 %.
Prva procjena ukupne štete zbog mraza na području dvije jedinice lokalne samouprave iznosi 460.000 eura.
Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju u roku od 8 dana od proglašenja prirodne nepogode prijaviti Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku i na propisanom obrascu. U roku od 15 dana Općinsko povjerenstvo treba izraditi prve procjene šteta, a u roku od 50 dana Županijskom povjerenstvu dostaviti konačnu procijenjenu štetu.
Županijsko povjerenstvo će potom u zakonskom roku prijavljene konačne procjene štete dostaviti Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
