Povežite se s nama

U fokusu

Lisice šeću po Varaždinskim Toplicama, ulaze u dvorišta, ali se ne smiju dirati?!

Objavljeno:

- dana

ISTRAŽILI SMO

Stanovnici Varaždinskih Toplica već tjednima se suočavaju s neuobičajenim problemom: gotovo svakodnevno po gradskim ulicama, ali i u svojim dvorištima susreću lisice.

S dolaskom niskih temperatura ove divlje životinje dolaze sve bliže kućama u potrazi za hranom, pa njihova pojava u naseljenim mjestima nije ništa neobično, kaže predsjednik Lovačkog društva “Jelen” iz Varaždinskih Toplica Miljenko Ratković.

– Svakodnevno od mještana slušam o tome gdje su viđene lisice, a i sam ih viđam. Ne boje se ljudi, niti pasa, praktički postale su kao domaće životinje! – ogorčen je Ratković.

Začarani krug 

“Lisica mi je bila u dvorištu i ništa nisam mogao učiniti zbog Zakona, a lovac sam. Mogao sam samo čekati da ode.”

To topličko lovačko društvo dosad je zaprimilo nekoliko poziva zabrinutih mještana o lisicama koje su vidjeli na gradskim ulicama, no prva koja je na to upozorila bila je čitateljica iz Varaždinskih Toplica (podaci poznati redakciji) još u studenome prošle godine. Ispričala je da je u samo nekoliko dana imala dva “bliska susreta” s lisicama blizu svoje kuće, a zabrinula se jer je primijetila da se životinje nimalo ne boje.

– Nazvala sam naše lovačko društvo. Tamo su mi rekli da oni ništa ne mogu učiniti jer je njima Zakon “vezao ruke”. Uputili su me na policiju, a oni natrag na lovce. Nisam pobornik ubijanja lisica i drugih divljih životinja, ali zar da u 21. stoljeću zbog lisica koje se šeću po Varaždinskim Toplicama moram strahovati za sigurnost? Mora li lisica nekoga ugristi prije nego netko nešto poduzme? – ogorčena je čitateljica.

Zakonom o lovstvu propisano je da je zabranjeno loviti divljač u pojasu od 300 metara od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 metara u brdsko-planinskim područjima.
– Nekad smo mogli reagirati, no sada zbog Zakona ništa ne možemo učiniti. Što da vam kažem? Lisica mi je bila u dvorištu i ništa nisam mogao učiniti, a lovac sam. Samo sam je mogao gledati i čekati da ode – rekao je Ratković.

Navodi da svima koji ga nazovu zbog lisica kaže da nazovu policiju, no ni oni nisu nadležni. Na pitanje koga građani trebaju obavijestiti ako primijete lisice u blizini svojih kuća za rješavanje ovog problema, iz PU varaždinske su nas uputili natrag na lovce, odnosno nadležnu veterinarsku službu. Međutim, ni veterinari u ovom slučaju ne mogu ništa učiniti!

– Pojavljivanje divljih životinja (lisica) u blizini naselja nije rijetka pojava i u takvih slučajevima Veterinarska stanica nema obvezu postupanja. Koncesijski nadležna veterinarska stanica postupa na svojem području samo u slučaju pojave lisica u ograđenim objektima, u slučaju kontakta s psom ili čovjekom te u slučaju pronalaska uginule lisice. Potrebno je kontaktirati lovačko društvo koje bi, sukladno propisima, moglo izvršiti pregled populacije, odnosno postupiti kako je predviđeno – navodi se u dopisu Veterinarske stanice koji je još 18. studenoga prošle godine upućen Gradu Varaždinskim Toplicama.

Grad je, naime, zatražio stručno mišljenje nakon što im se zbog lisica obratila nekolicina građana. Iako u zadnjih mjesec dana nisu zaprimili nikakve nove dojave o pojavi lisica u gradu, dopis Veterinarske stanice dostupan je građanima putem internetskih stranica Grada.
No, u njemu se ipak građane poziva na oprez.  

– Divlje životinje, pa tako i lisice, ne smije se uznemiravati, tjerati ili na drugi način pokušati udaljiti, jer će same otići. Važno je djeci i kućnim ljubimcima onemogućiti pristup da ne bi došlo do kontakta – navodi se u dopisu. 

ODSTREL LISICA
Predsjednik Lovačkog društva “Jelen” iz Varaždinskih Toplica Miljenko Ratković istaknuo je da ove godine ima dosta lisica.
– Na području Varaždinskih Toplica dosta je zapuštenih neobrađenih zemljišta na rubnim dijelovima grada te divljih odlagališta, pa lisice dolaze sve bliže u potrazi za hranom – rekao je Ratković.
Inače, na području Varaždinske županije lovci  obavljaju i odstrel lisica. Kako smo doznali od tajnika Lovačkog saveza Varaždinske županije Slavka Labaša, prema godišnjem planu odstrela na području naše županije na godinu se odstrijeli oko 2.000 lisica i kuna.

Program zaštite 

S obzirom na to da ispada da lisicama nitko ništa ne može, odgovor koga građani trebaju nazvati ako primijete lisice u naselju i tko je nadležan potražili smo u Ministarstvu poljoprivrede.
– Zakonom o lovstvu je propisano da se divljač na površinama izvan lovišta i na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta zaštićuje i lovi u skladu s Programom zaštite divljači. Njega donosi pravna ili fizička osoba koja koristi ili upravlja zemljištem na kojem se ne ustanovljava lovište, odnosno jedinica lokalne samouprave za naselje, uz suglasnost Ministarstva. Ako se Program zaštite divljači donese za tu površinu, propisat će se, između ostalog, i način zaštite i lova divljači na tim površinama – poručili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Zakonom o lovstvu propisano je da je zabranjeno loviti divljač u pojasu od 300 metara od ruba naselja

Drugim riječima, gradovi i općine dužni su donijeti Programe zaštite divljači kako bi se omogućilo zakonski opravdano uklanjanje divljači, pa tako i lisica u naseljenim područjima, ako za to postoji potreba.

Međutim, prema podacima Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije, Program zaštite divljači trenutno ima samo Općina Vidovec, ponajviše zbog problema s vranama, dok je Grad Varaždin u fazi izrade Programa zaštite divljači.

Dodatne upute

Varaždinske Toplice su na kraju zatražile dodatne upute.  
– Zatražili smo od Ministarstva poljoprivrede, MUP-a i drugih tijela te se razmatra mogućnost podnošenja zahtjeva Ministarstvu da za narednu sezonu izda posebno odobrenje za odstrel divljih životinja i unutar granica naselja, a u kojima inače nije dopuštena upotreba vatrenog oružja – izvijestila nas je Nives Ernoić, pročelica Jedinstvenog upravnog odjela Grada Varaždinskih Toplica.

Varaždinska županija bez bjesnoće već godinama 
– Što se tiče bjesnoće, situacija je zadovoljavajuća: u zadnje dvije godine nemamo potvrđenih slučajeva, te s te strane građani ne moraju biti zabrinuti – poručili su iz Ministartva poljoprivrede. To je potvrdio i tajnik Lovačkog saveza Varaždinske županije Slavko Labaš.
– Prema informacijama s kojima raspolažem, u zadnje dvije godine nije zabilježen nijedan slučaj bjesnoće. To je zbog oralne vakcinacije lisica, koja se već nekoliko godina sustavno provodi u cijeloj Hrvatskoj – rekao je Labaš.
Bjesnoća je smrtonosna zarazna virusna bolest od koje obolijevaju životinje i ljudi (zoonoza), a u Varaždinskoj županiji posljednji slučaj bjesnoće zabilježen je u ožujku 2014. godine, navodi Varaždinska županija.
Iako je neizlječiva, bjesnoća se može spriječiti. Stoga je i pokrenuta oralna vakcinacija lisica u Hrvatskoj, i to još 2011. godine. Riječ je o programu iskorjenjivanja bjesnoće koji je financiran sredstvima iz EU. Oralna vakcinacija provodi se dva puta godišnje: u proljeće i u jesen, a u Ministarstvu poljoprivrede su potvrdili da je u studenome provedena distribucija vakcine za oralno cijepljenje lisica, nakon čega je i provedena oralna vakcinacija. 

Izvor: RT
Foto:

U fokusu

FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 12.000 radnika. Bila su zlatna vremena i tvrtka je hranila mnoge obitelji u Varaždinskoj županiji.

Danas je tvrtka spala na manje od 700 radnika. Ti isti radnici nisu primili pola plaće za veljaču, kao ni cijelu plaću za ožujak.

Zbog toga su se odlučili na štrajk. Tužna, smrknuta lica, suze u očima, očaj i bijes, vidjeli smo u ponedjeljak, 6. svibnja na parkiralištu ispred tvrtke.

– Mi smo želimo svoje plaće za svoj rad – vikali su.

Mnogi radnici cijeli svoj radni vijek provode u istoj tvrtki.

– Ovo je žalosno. Tu sam od 16. godine. I prije smo bili bez plaće, ali imali smo puno posla. Svašta smo prošli s raznim upravama. Sada nemamo posla, situacija je eskalirala. Niti taj minimalac ne dobijemo, a nemamo ni posla. Kako da dođemo na posao, kako da si kupimo nešto za jesti na poslu, od čega? Ne znam možemo li ovo prebroditi. Imam 35 godina staža. Pola obitelji mi je ovdje radilo, sa suprugom sam gradila kuću iz tog minimalca. Sve sam ovdje ostavila – rekla je gotovo kroz suze Rosana Liber.

Ono što sve radnike zanima kad će napokon dobiti svoje plaće. Ističu da će štrajk trajati dok ne dobiju svoje plaće.

– Nije tajna da je Varteks već bio u teškoj situaciji, no ovi radnici neće nastaviti s proizvodnjom dok ne dobiju dio plaće za veljaču i cijelu plaću za ožujak. Radnici Varteksa taoci su vrijednosti imovine Varteksa. Pripadnici krupnog kapitala žele se imovine Varteksa domoći što jeftinije i brže – ističe Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Evo kako napreduje čišćenje jezera u Takošćanu, dnevno se odveze do 2500 metara kubnih sedimenta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čišćenje jezera u Trakošćanu i dalje dobro napreduje, a voda bi se mogla početi puštati već u svibnju.

>> FOTO Radovi u punom jeku, voda će se u jezero Trakošćan početi puštati već u svibnju

Donosimo nove fotografije napretka radova izmuljenja jezera.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković sredinom travnja došao je u Trakošćan provjeriti napredak radova.

– Iz Trakošćanskog jezera do sada je izvađeno više od 60.000 metara kubnih sedimenta koji je deponiran na privremenu deponiju. Uzevši u obzir količine iz prethodnih radova možemo zaključiti da je do sada iz jezera Trakošćanskog jezera izvađeno 106.000 metara kubnih sedimenta. Uskoro bi trebalo započeti punjenje jednog dijela jezera, a od jeseni i trajno zapunjavanje jezera. Rok završetka radova po ugovoru je 30. lipnja 2024. godine, a radovi su ugovoreni za 2,5 milijuna eura. Nakon završetka radova na čišćenju sedimenta iz prvog dijela jezera do Dvora Trakošćan slijedi uklanjanje servisnih putova – objavile su tada Hrvatske vode, koje su investitor.

Također, nakon čišćenja servisnih puteva slijedi punjenje donjeg dijela jezera neposredno ispod dvorca, a višak voda će se ispuštati u rijeku Bednju kako bi se omogućilo daljnje uklanjanje sedimenta iz viših dijelova Trakošćanskog jezera. Na taj način smanjit će se potreba za prepumpavanjem vode.

Paralelno s čišćenjem jezera Hrvatske vode uredit će lijevu obalu u dužini od 120 metara i to kamenom oblogom sa stopom od kamenog nabačaja. Na desnoj obali jezera uredit će se 100 metara klizišta i erodirane obale i to ugradnjom gabiona u visini od 1.5 metara.

U tjednu od 22. travnja Hrvatske vode su objavile da se povećava broj građevinskih strojeva za odvoz sedimenta te očekujemo dnevne odvoze između 2250 do 2500 metara kubnih po danu. Do tada je na gradilištu bilo devet dampera, četiri bagera duge ruke od 24 metra, četiri bagera ruke od 12 metara te buldožer.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje