Povežite se s nama

U fokusu

Kako rano identificirati darovitu djecu moglo se doznati u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

– Očito je da su pogledi iz cijelog svijeta danas upereni u Varaždinsku županiju i da u cijelom svijetu znaju da se ovdje održava konferencija o radu s darovitom djecom – istaknula je danas u Varaždinu, uoči 3. Međunarodne konferencije „Rana identifikacija darovite djece“, prof. Lianne Hoogeveen sa Sveučilišta Radboud iz Nizozemske, predsjednica Europskog vijeća za darovite (ECHA).  

Treću po redu i dosad najveću međurodnu konferenciju posvećenu radu s darovitom djecom u Areni Varaždin organiziraju Europski talent centar Hrvatska – Centri izvrsnosti Varaždinske županije u suradnji s Ustanovom za obrazovanje odraslih i Sveučilištem Radboud iz Nizozemske.

– Ovogodišnja tema, rana identifikacija darovite djece, te eminentni predavači pobudili su veliko zanimanje tako da na našoj konferenciji uživo ili online sudjeluje više od 700 sudionika iz čak 31 države s četiri kontinenta. Predavači na konferenciji redom su vrhunski stručnjaci, a dolaze iz sedam zemalja: Australije, Hrvatske, Nizozemske, Njemačke, Škotske, Slovenije i Mađarske. Zahvaljujem im što su se odazvali, kao i svim sudionicima – istaknuo je pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr. sc. Miroslav Huđek.

Predavanja su pratili sudionici iz Argentine, Australije, SAD-a, Brazila, Čilea, Izraela, Irske, Indije, Kine, Velike Britanije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Danske, Njemačke, Španjolske, susjednih Slovenije, Mađarske, BiH i Srbije te niza drugih zemalja, kao i brojni uzvanici iz hrvatskih županija te susjednih zemalja.

Ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja Momir Karin je napomenuo da iskustva i rad s darovitim učenicima u Varaždinskoj županiji žele prenijeti na cijeli sustav. – Darovita djeca i učenici su budućnost svakog naroda, pa tako i našeg, a svako ulaganje u darovite je ulaganje u našu budućnost. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je objavilo smjernice rada s darovitom djecom i učenicima, a iz samog naziva je vidljivo da se smjernice odnose i na predškolski odgoj. Današnja tema, a to je rana identifikacija darovite djece, vrlo je bitna tako da će Ministarstvo i kroz zakonodavni okvir svakako otvoriti prostor što kvalitetnijeg rada s darovitom djecom – rekao je Karin.

Prof. Lianne Hoogeveen sa Sveučilišta Radboud, predsjednica Europskog vijeća za darovite (ECHA), istaknula je da je sretna i ponosna što je dio ove međunarodne konferencije. – Prvi put sam u Varaždinskoj županiji bila prije pet godina i već tada sam bila impresionirana kako je u Centrima izvrsnosti organiziran rad s darovitom djecom. Tada smo počeli s provođenjem edukacija u sklopu Programa usavršavanja za rad s darovitima RITHA, a s ponosom mogu reći da pet polaznika te prve edukacije danas rade kao mentori u našem RITHA programu, uz što su dobili i titulu ECHA specijalista. Svake godine sam sve više impresionirana time kako je u Varaždinskoj županiji organiziran rad s darovitom i visokomotiviranom djecom. Činjenica da danas cijeli svijet prati ovu konferenciju znači da svi znaju što se ovdje događa, a uvjerena sam da će se sve i dalje razvijati – istaknula je prof. Hoogeveen.  

Uz nju i Zvjezdanu Prohasku iz AZOO-a, predavači na 3. međunarodnoj konferenciji su: prof. David Cropley sa Sveučilišta Južne Australije, prof. Albert Ziegler i Johanna Pfeuffer sa Sveučilišta Erlangen-Nuremberg, Nürnberg, Njemačka, dr. Szilvia Fodor sa Sveučilišta Eötvös Loránd u Budimpešti, Mađarska, prof. Margaret Sutherland sa Sveučilišta u Glasgowu, Škotska, Velika Britanija, prof. Mojca Juriševič sa Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija, dr. Balazs Klein, ravnatelj Testara LLC, Mađarska te gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.  

Konferencija je bila i prilika za promociju treće generacije polaznika programa usavršavanja za rad s darovitima RITHA Hrvatska. Program je uspješno završila i Ana Detoni, nastavnica u Srednjoj strukovnoj školi Varaždin. 

– Budući da radim i kao mentorica u Centru izvrsnosti za likovnu umjetnost, potrebno je bilo proći ovakvu edukaciju koja je uistinu kvalitetna. Da biste mogli raditi s nadarenom djecom, morate biti itekako za to spremni. Ova edukacija dala nam je uvid u svijet darovite djece, koja su različita. Nisu to samo djeca koja su izvrsna u svemu, nego i djeca koja imaju teškoća što se tiče, primjerice, samopouzdanja i socijalizacije. U ovom programu usavršavanja dobili smo strategije i metode koje će nam pomoći u radu s njima – rekla je Ana Detoni. 

U fokusu

Pada broj nezaposlenih, evo u kojim županijama najviše ljudi ne radi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Krajem travnja ove godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 98.820 nezaposlenih, što je 6.530 ili 6,2 posto manje nego u travnju 2023. godine te je prvi puta od lipnja prošle godine broj nezaposlenih pao ispod 100 tisuća.

U odnosu na ožujak ove godine broj nezaposlenih smanjen je za 9,4 posto ili 10.272 osobe.

Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno je na Zavodu registrirano 92.787 nezaposlenih, a oglašeno je 26.208 slobodnih radnih mjesta, piše Poslovni.hr.

Tijekom travnja u HZZ-ovu evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 9.018 osoba, što je 19,1 posto manje nego u travnju lani. Pritom su 75,8 posto ili 6.832 osobe došle izravno iz radnoga odnosa. U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 2.011 osoba (22,3 posto) iz neaktivnosti te 175 osoba (1,9 posto) iz redovitoga školovanja.

Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih izašla je 19.291 osoba, što je 8,5 posto više nego u travnju 2023. godine. Od toga je zaposleno 15.400 osoba, i to 14.450 osoba ili 93,8 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 950 osoba ili 6,2 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane – 3.746 osoba ili 25,9 posto od ukupnog broja zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s 1.650 osoba ili 11,4 posto, prerađivačka industrija s 1.312 osoba ili 9,1 posto te javna uprava i obrana s 1.305 osoba ili devet posto.

U travnju je 3.891 osoba izašla iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Među županijama,  u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija (2.952 osobe ili 20,4 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Osječko-baranjska županija (1.373 osobe ili 9,5 posto), Dubrovačko-neretvanska županija (987 osoba ili 6,8 posto) te Grad Zagreb (986 osoba ili 6,8 posto).

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 17.357 (17,6 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (13.115 ili 13,3 posto) i Gradu Zagrebu (10.890 ili 11 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.152 ili 1,2 posto).

U travnju ove godine 17.415 osoba ili 17,6 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristile su novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom lani za 11,1 posto ili 2.178 osoba.

Nastavite čitati

U fokusu

Slovenci prosvjedovali protiv centra za azilante na graničnom prijelazu s Hrvatskom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mještani slovenskih Brežica su se u subotu okupili na graničnom prijelazu Bregana kako bi prosvjedovali protiv centra za azilante koji vlada tamo želi otvoriti.

Prema procjeni organizatora, oko 250 ljudi se okupilo na platou neposredno uz granični prijelaz Bregana/Obrežje između Slovenije i Hrvatske, na mjestu gdje bi trebali biti postavljeni kontejneri centra za azilante, piše N1.

-Stambeni kontejneri trebali bi stajati na dijelu parkirališta namijenjenom kamionima, na vrućem asfaltu i bez ikakvog hlada. Bili bi postavljeni neposredno uz terminal, odnosno cestu kojom voze kamioni – upozorio je Slavko Bizjak, potpredsjednik mjesne zajednice Jesenice, dodavši da takvi uvjeti nisu humani.

Bizjak smatra da lokacija nije prikladna ni iz sigurnosne perspektive jer je vjerojatno da će se migranti, čije kretanje u centru nije ograničeno, pokušati popeti na kamione i njima se probiti dublje u Europsku uniju. Također, napuštat će centar i prolaziti kroz okolna mjesta, što je sporno iz perspektive sigurnosti mještana, a nema ni infrastrukture potrebne za boravak na predviđenoj lokaciji centra, drži Bizjak.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje