Povežite se s nama

Kultura

Četiri zbirke s tisućama fotografija varaždinske i hrvatske kulturne baštine dostupne online

Objavljeno:

- dana

Najnoviji potez Ministarstva kulture, koje je objavilo mrežni katalog Zbirke fotografske dokumentacije Uprave za zaštitu kulturne baštine (MK UZKB), zavređuje svaku pohvalu.

Naime, zaljubljenicima u povijest su prvi put na poveznici http://fototeka.min-kulture.hr dostupne tisuće fotografija kulturne baštine Hrvatske, od kojih su mnoge zabilježene na području Varaždinske županije. Bogat vizualni materijal, koji se ovim projektom prvi put cjelovito predstavlja široj javnosti, podijeljen je u četiri zbirke – Zbirka riznica zagrebačke katedrale, Zbirka Većeslava Henneberga, Zbirka Vladimira Horvata i Orgulje u Hrvatskoj.

Prašnjavi pozitiv snimljen u depou GMV-a danas je izložen u stalnom postavu

Samo fotografska baza orguljaške baštine Hrvatske obuhvaća ukupno 5462 fotografije, a nastala je tijekom akcije „Zaštita glazbenog instrumentarija“. Podsjećamo, akciju je od 1972. do 1975. godine provodio tadašnji Republički zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, pod budnim okom cijenjenoga lepoglavskoga i ivanečkog muzikologa Ladislava Šabana. Ostali članovi njegova radnog tima bili su konzervatori Anđela Horvat i Ferdinand Meder te muzikolozi Izak Špralja i Emin Armano. Terenski fotodokumentarist bio je Nino Vranić, jedno od najistaknutijih imena naše fotografije, a ovaj pomno odabran Šabanov tim je na kraju napravio jedinstven registar povijesnih orgulja i orguljskih pozitiva.

Vrijedna ostavština

Najstariji arhivski podaci o našim orguljama sežu u 14. stoljeće, kad se spominju na Gradecu u Zagrebu te u Dubrovniku, ističe mr. sc. Sanja Grković, dugogodišnja voditeljica Službe fotografske dokumentacije Ministarstva kulture.

– U to doba orgulje dobiva i crkva sv. Stošije u Zadru. Fra Urban, graditelj orgulja u bazilici sv. Marka u Veneciji, gradi orgulje za trogirsku stolnu crkvu, od kojih su se do danas sačuvale samo oslikane vratnice, djelo Gentilea Bellinija iz 1489. Oko 1480. orgulje dobiva i zagrebačka katedrala, u Puli se spominju 1417. godine, dok 1649. zagrebačka katedrala nabavlja orgulje graditelja Gregora Štrukla – podsjeća Grković, koja u svom osvrtu na fotografa Ninu Vranića posebno naglašava da najstarije do danas sačuvane orgulje u Hrvatskoj potječu s početka 17. stoljeća.

Proštenjarsku crkvu s vrtuljkom u Mariji Bistrici je 1931. godine snimio Vladimir Horvat

Riječ je o skupini od šest malih orgulja i pozitiva iz Lepoglave, Varaždina, Zlogonja (Lepoglava) i Vukovja kod Garešnice. Nažalost, iako ih trenutno nećete pronaći među osam izdvojenih predmeta, daljnjim pretraživanjem baze fotografija nastalih u varaždinskom kraju nailazimo na iznimno vrijednu građu, odnosno na fotografije orgulja i pozitiva snimljene u crkvi uršulinskog samostana (1972.), franjevačkoj crkvi, Gradskome muzeju, kapeli sv. Florijana, kapucinskoj i pavlinskoj crkvi, župnoj crkvi sv. Martina u Varaždinskim Toplicama, kapeli sv. Jurja (Purga Lepoglavska), župnoj crkvi Sv. Trojstva u Ludbregu, viničkoj crkvi sv. Marka i drugdje.

5462 fotografije obuhvaća fotografska baza orguljaške baštine Hrvatske. Nastala je tijekom akcije „Zaštita glazbenog instrumentarija“, koju je predvodio ivanečki muzikolog Ladislav Šaban.

Inače, primarna zadaća fotodokumentacijske službe je fotodokumentiranje nacionalnih kulturnih dobara za potrebe obavljanja poslova zaštite i očuvanja kulturne baštine. Fotografije pružaju uvid u stanje spomenika prije, za vrijeme i nakon zaštitnih radova te prikazuju razne faze konzervatorsko-restauratorskih zahvata na spomenicima, ali donose i dragocjene zabilješke onih spomenika koji su u međuvremenu, zbog starosti, društvene nebrige, ratnih razaranja ili drugih uzroka propadanja, oštećeni ili u potpunosti nestali. Fotografska zbirka MK UZKB uglavnom sadrži fotografije arhitekture, odnosno nepokretnih kulturnih dobara, kao i ambijenata u kojima se oni nalaze.

Sakralno i profano

Uz fotografske prikaze vanjštine spomenika, jednako su zastupljeni, kao njihov nedjeljiv dio, snimci unutarnjih prostora tih građevina, primjerice zidni oslici ili plastična dekoracija, zatim namještaj i raznovrstan inventar, tako da fotozbirka sadrži i snimke brojnih pokretnih kulturnih dobara. Dokumentacija obuhvaća snimke sakralne i profane arhitekture nastale unutar širokoga vremenskog raspona te građene za različite društvene slojeve. Fotografije zastupljene u ovoj zbirci jednako su stoga zanimljive povjesničarima, povjesničarima umjetnosti, arheolozima, etnolozima, urbanistima, arhitektima i drugim stručnjacima društvenog usmjerenja.

Kultura

U Varaždin stiže hrvatski Indiana Jones, arheolog koji je svoje avanture predstavio u 40-ak zemalja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.

Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.

Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.

Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.

Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones. 

Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

Nastavite čitati

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje