– Ma katastrofa, još malo pa će povrće i voće biti skuplje od mesa. Cijene su otišle u nebo, više ne možemo to pratiti s našim mirovinama – rekao nam jedan Varaždinac koji se vraćao s varaždinskog placa.
Njegova izjava nas je zaintrigirala i sami smo prošli varaždinskim placom u četvrtak, 10. kolovoza. Tog dana u 9 sati u Varaždinu je bilo manje od 15 °C. Nekoliko dana prije padala je kiša, a rijeke Drava i Mura prijetile su plavljenjem. Noćna temperatura bila je još niža, a sve to ne pogoduje dozrijevanju povrća i voća u kolovozu.
Manje se kupuje
Zbog loše godine nekih kultura gotovo da nema. Iako je sezona godišnjih odmora, kupaca na placu je bilo, ali dojam je da možda količinski manje kupuju.
U medijima se proteklih dana najviše pisalo o velikom rastu cijene graha, pa i o tome da je skuplji od mesa. Na varaždinskom placu proteklog je tjedna za kilogram očišćenog mladog graha trebalo izdvoji oko 5 eura za kilogram, a za onoga u ljuski 2 eura.
Prošle godine na varaždinskom placu cijena kilograma mladog graha iznosila je čak euro, euro i pol manje nego ove godine, dok je cijena onog u ljuski bila na istoj razini.
Cijena širokih mahuna je oko 4 eura po kilogramu, a za uske mahune treba izdvojiti oko 2 eura. Prošle godine u isto vrijeme (podaci s Varaždinskog placa za kolovoz 2022. godine) široke mahune su stajale oko 2,80 eura, koliko je bila i cijena uskih mahuna, pa je to jedina namirnica koja je nešto jeftinija u isto vrijeme.
Za kilogram paprike, patlidžana ili tikvica također treba izdvojiti oko 2 eura, a za salatne krastavce od jednog do 2 eura. Za rajčice morate izdvojiti od 2 do 2,5 eura, što je čak za euro skuplje nego u istom razdoblju prošle godine.
Cijena paprike i krastavaca na istoj je razini kao i prošle godine, dok su tikvice na pola eura skuplje.
Cijena kilograma krumpira prošle godine iznosila je 5 kuna (70 centi), a sada je kilogram krumpira jedan euro. Ima i feferona, ali njihova je cijena šarolika, ovisno o sorti.
Nema domaćeg voća
Također, dojam je da ove godine na klupama “kumica” u Varaždinu nema puno domaćeg voća. Šljive ove godine baš nisu rodile pa se kilogram prodaje za oko 2 eura, a jednaka je cijena i breskvi. Marelice su oko 3 eura, a 250 grama borovnica stoji 2,5 eura.
Prošle godine za kilogram šljiva tražilo se također dva eura, za marelice 2,50 eura, a najviše su poskupjele borovnice. Naime, 250 grama sibirskih borovnica iznosilo je euro.
– Kamo to sve ide, katastrofa. Sve je poskupjelo kad gledamo na prošlu godinu, ma i 100 posto – dojma je Varaždinac.
No, to nije tako. Povrće i voće poskupjelo je od 20 do 50 % s obzirom na prošlu godinu.
Kumica Marija iz Vidovca nam je rekla da na varaždinski plac dolazi samo kada želi prodati višak onoga što je uzgojila u svom vrtu te da građani još nisu počeli kupovati namirnice za kuhanje zimnice.
– Imam paprike “bananice” kojima je cijena za kilogram 3 eura, žuta paprika je 2 eura za kilogram, a crvena također 3 eura. Domaći ljubičasti luk je 3 eura za kilogram, a kozjak 3 eura. Cijene su išle gore jer je godina katastrofalna. Proljeće je bilo loše, a nama u Vidovcu su i vrtovi bili poplavljeni. Nikad nisam imala tako malo mahuna. Ranijih godina sam svaki drugi dana nabrala oko 20 kilograma mahuna, a sada sam jedva nabrala 3 kilograma. Čini mi se da su kupci u Varaždinu svjesni kakva je godina bila, ne komentiraju da je skupo. Također se informiraju o cijena i puno ih kupi što trebaju, a ako im ne paše samo otiđu – rekla nam je naša sugovornica.
Nemoguća misija
Naravno, u trgovačkim lancima cijene su i do 50 % niže za pojedino voće i povrće od onih na placu.
Kako uopće mali poljoprivrednici mogu konkurirati velikim trgovačkim lancima, pitali smo Dragicu Zebec, upraviteljicu Zadruge Varaždinsko povrće.
– Ma teško, gotovo i nemoguće. Problem je krenuo u pandemiji koronavirusa kada su zatvorene tržnice i ljudi su izgubili naviku hodanja na tržnicu. Bili su osuđeni ići u trgovačke lance i tako su neki i nastavili ići u trgovačke lance, a ne na plac. Naravno, uvijek su trgovački lanci jeftiniji od placa, ali trgovački lanci su se preorijentirali na eko proizvode pa i tu “otimaju” kupce ljudima s placa – objasnila je Zebec.
Mirta Piskać I Dragica Zebec
No, zašto su cijene povrća i voća porasle kad usporedimo ovu i prošlu godinu.
– Cijena repromaterijala je otišla u nebo – umjetno gnojivo, sredstva za prskanje. Primjerice, jedan zadrugar mi je rekao da je godišnje nešto plaćao – recimo 300 eura, a sad je to sve skupa platio 700 eura. To je poskupljenje i više od 100 posto. Također, i vremenske prilike su bile katastrofalne za poljoprivrednike. Imali smo poplave, pa ova ljetna nevremena s tučom, i sve to skupa mora netko platiti, a plaćaju krajnji kupci – objašnjava Zebec.
Zadruga Varaždinsko povrće okuplja osam zadrugara koji godišnje obrađuju oko 220 hektara. Uglavnom proizvode krumpir, kupus i ciklu.
Krumpir broj 1
– Od kupusa je dosta naših zadrugara odustalo jer vam je tu potrebna radna snaga, a nju je teško pronaći. Prošle godine prodavali smo taj rani kupus, no ove godine prodavat ćemo samo kupus ujesen za kiseljenje – dodala je upraviteljica Zadruge Varaždinsko povrće.
Inače, Zadruga ima ugovore s pet trgovačkih lanaca. Njima tek sad predstoji pravi posao kad istarskog krumpira više neće biti na tržištu.
– Tek sada nam slijedi pravi posao. Tjedno ćemo isporučivati pet do 10 tona. Ove godine je nešto viša cijena – oko 75 centi po kilogramu krumpira, što je oko 30% više nego što je to bilo prošle godine. Naravno, prema jeseni cijena će biti niža, a to diktiraju trgovački lanci. Što se pak prinosa tiče, ove godine naši zadrugari su se suočili s poplavama i zbog toga su nešto manji prinosi nego lani – zaključila je Mirta Piskač, računovotkinja iz Zadruge.
Članovi Vijeća Mjesnog odbora Punikve na čelu s predsjednikom Stjepanom Turčinom, kojima se pridružilo i dvoje građana, u Gradskoj vijećnici sastali su se s gradonačelnikom Miloradom Batinićem te ga obavijestili o namjeri da danas kreću s potpisivanjem peticije protiv preseljenja štićenika Centra za pružanje usluga u zajednici (bivšeg Odgojnog doma Pahinsko) u svoje naselje.
Istaknuli su kako će protiv toga pokrenuti sve moguće pravne postupke te najavili okupljanja, prosvjede i druge metode građanskog neposluha.
S obzirom na ocjenu da je riječ o osobama s poremećajima u ponašanju, koje su u ustanovu radi kaznenih djela smještena temeljem pravomoćne sudske odluke, preseljenje takve populacije u svoje susjedstvo ocjenjuju apsolutno neprihvatljivim i sigurnosno rizičnim.
Gradonačelnik M. Batinić izvijestio ih je da je Grad Ivanec lani dobio obavijest o predstojećoj statusnoj transformaciji Odgojnog doma u Centar za pružanje usluga u zajednici, ali da nijednom riječi nije bio informiran o namjerama preseljenja štićenika u Punikve.
Žalosno, ali Grad je iz medija doznao da je nedavno u obilasku Centra boravio resorni ministar Marin Piletić, koji se nije udostojio, kao što to nalaže najelementarnija pristojnost, javiti se u grad u koji dolazi te informirati domaćine o predmetnoj tematici.
Nakon pogovora u javnosti i kad je postalo jasno da cijela ova situacija izmiče kontroli, ravnateljica Centra Stanislava Erdelja gradonačelniku Batiniću prvi put se najavila na razgovor tek prije nekoliko dana i tada je Grad dobio prvu službenu informaciju o namjerama preseljenja štićenika u Punikve.
-Raditi na tako osjetljivoj stvari „ispod žita“, a ne o tome obavijestiti lokalnu zajednicu, duboko je pogrešno i neprofesionalno. Da su inicijative i razgovori o potencijalnim lokacijama za premještanje štićenika krenuli transparentno, ovakvih tenzija i reakcija sada ne bi bilo – ocijenio je Batinić.
Uljepšana priča?
I dok je ravnateljica S. Erdelja na sjednici Vijeća za prevenciju (o kojoj smo izvijestili) iznijela sa, svoga stajališta, pozitivne argumente koji idu u korist inicijativama preseljenja štićenika u Punikve, mještani smatraju da je riječ o uljepšanoj verziji priče pa su predočili drukčije informacije dobivene u razgovoru s ravnateljicom, s kojom su održali sastanak u prostorijama Centra.
-U razgovoru gđa Erdelja nam je rekla da ona nema potrebe nikog obavještavati o namjerama Centra. Također, rečeno nam je da će se u unajmljenu kuću u Punikvama, s uređena tri stana, useliti 15-ak štićenika u dobi od 14 do 21 godine te da je riječ o populaciji koja ne može ostati u blizini sigurne kuće,koja će se također otvoriti u krugu ustanove. Dakle, zbog stanara sigurne kuće štićenici tamo ne mogu ostati, ali kad je u pitanju sigurnost naše djece, onda to nije važno – izjavili su mještani.
Sigurnost djece i mještana
Kazali su da ne dolazi u obzir da oni i njihova djeca budu ti koji će se, u strahu za svoju sigurnost, u vlastitom naselju zatvarati u svoje kuće i dvorišta.
Referirajući se na izjave ravnateljice o tome da je riječ o korektnim dečkima koji su prošli kroz tretman i ne čine nikakva kaznena djela, mještani su predočili i drugu stranu priče, a to su medijska izvješća o počinjenim kaznenim djelima štićenika Centra u susjednim mjestima (krađa vozila i sl.).
Nadalje, kao problem istaknuli su činjenicu da u neposrednom susjedstvu živi više male djece, da u Punikvama nema mjesta za društveni život (osim igrališta) pa se postavlja pitanje gdje bi štićenici provodili svoje slobodno vrijeme, a da se i ne govori o nezadovoljstvu najbližih susjeda koji su konsternirani činjenicom da im, praktički u dvorište, dolazi velika skupina štićenika Centra.
Zbor građana
Idući tjedan na ovu će temu biti održan Zbor građana Punikvi, na koji će biti pozvana i ravnateljica Erdelja.
-S obzirom na posve netransparentan i neprimjeren način na koji je Centar za pružanje usluga u zajednici, kao državna ustanova, bez ikakvog znanja i konzultacije s lokalnom zajednicom nastojao realizirati ovu inicijativu te na činjenicu da su građani zabrinuti za sigurnost, mještanima Punikvi najavljujem punu osobnu podršku i podršku gradske uprave. Lokalna zajednica iz cijelog je ovog procesa u potpunosti bila isključena, što neodoljivo podsjeća na slične slučajeve gdje nas, s državne razine, također nitko ništa nije pitao – poručio je Batinić.
Najavio je dolazak na Zbor građana kao i svu logističku potporu građanima MO Punikve oko peticije i njena slanja na sve nadležne adrese, prvenstveno Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Centru za pružanje usluga u zajednici Ivanec.
U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga, piše HAK Revija.
Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite. Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jasno se definiraju obveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.
Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je duljina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m, piše HAK Revija.
Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je pretjecanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
