Povežite se s nama

U fokusu

Cijene otpada veće od 2 do 25 posto, ali ostaju iste do kraja ove godine

Objavljeno:

- dana

Zamjenik varaždinskog gradonačelnika Miroslav Marković i direktor Čistoće Zoran Svetec na današnjoj konferenciji za medije obrazložili su novosti vezane za zbrinjavanje otpada. Pritom su se osvrnuli na nove cijene, o čemu trenutno traje javna rasprava.

Fiksni dio, odnosno cijena obvezne minimalne usluge, koju donosi Gradsko vijeće, ostaje isti. Mijenja se varijabilni dio cijene zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada.

Razlog za povećanje cijene je prvenstveno činjenica da je porasla cijena zbrinjavanja otpada. Podsjetimo da bi se prema novom ugovoru komunalni otpad trebao odvoziti u MBO i to po cijeni od 200 eura za tonu. Do sad se otpad razvozio diljem Hrvatske s obzirom da Varaždin nema svoje odlagalište, ali uključujući i prijevoz, cijena je bila znatno jeftinija i iznosila je manje od 100 eura.

Važno je napomenuti da se cijena neće mijenjati ove godine, a građanima će veći računi stići u 2024. godini.

-Cijena će prema sadašnjim izračunima biti veća od 2 do 25 posto – rekao je zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković.

Dodao je da je važno istaknuti da se kod stambenih zgrada sustav još uvijek prilagođava.

– Mi smo praktički kupili 95 setova polupodzemnih spremnika. Naši sugrađani su vidjeli da smo napravili pilot projekt na Banfici, gdje smo stavili dva seta pa smo stali jer jednostavno moramo kroz ove odluke i predati Čistoći to na “upravljanje” i onda će Čistoća to organizirati i taj će dio biti gotov dijelom već ove godine – bit će postavljeno 20-ak setova, a nakon toga tijekom sljedeće godine ostali – ističe zamjenik gradonačelnika.

Direktor Čistoće je pak pojasnio da Čistoća MBO-u plaća onoliko otpada koliko sakupi, odnosno da će cijena biti povoljnija za one koji odvajaju više i samim time imaju manje otpada u crnim kantama. Konkretno, račun će ovisiti o tome koliko će ljudi dodatno razvrstavati te koliko će biti odvoza kanti, odnosno kontejnera.

-Kad izračunamo, plaćamo 73 eura po toni zbrinjavanja, plus plaćamo 20 eura prijevoz do tih lokacija. Nas košta zbrinjavanje jedne tone otpada 93 eura. S obzirom da ne možemo više dogovoriti neke veće količine, raspisali smo javnu nabavu na koju nam se javio jedan ponuđač i ponudio je cijenu 200 eura. Kada tih 200 eura podijelite s ovih 93, to je ta razlika za koliko se povećava varijabilni dio cijene. U varijabilni dio cijene ulazi samo ono što stavite u crnu kantu, u miješani komunalni otpad, koji mi izvadimo van i nekome platimo to. Znači, u prosječnoj kanti je oko 15 i pol kila otpada i kada platimo po 0,2 eura ispadne 3,11 eura. Nema nikakvog troška koji sebi obračunava Čistoća. Jednostavno, taj otpad trenutno na tržištu košta toliko. Čistoća od toga nema ništa – naglasio je Svetec.

Trenutno važeća cijena za preuzimanje miješanog komunalnog otpada iznosi 0,0116 eura po litri bez uključenog PDV-a. Prema prijedlogu novog cjenika za preuzimanje miješanog komunalnog otpada cijena bi iznosila 0,0259 eura po litri bez uključenog PDV-a. Razlika, odnosno povećanje cijene iznosi 0,0143 €/litri bez uključenog PDV-a. Grad predlaže ovom odlukom preuzimanje sufinanciranja razlike u cijeni za listopad, studeni i prosinac 2023. godine.

Što se pak tiče drugih izmjena, korisnicima bi prema novom prijedlogu trebalo biti ponuđen spremnik od 60 litara, a iz Grada i Čistoće napominju da, vezano za građane koji žive u zgradama, suvlasnici, odnosno predstavnici stanara, određuje na koji način Čistoća prikuplja otpad. Odnosno, oni sugeriraju hoće li se primjerice obračunavati prema broju kućanstava, broju stanara u stanovima, kvadraturi stanova i slično.

-Apeliram na predstavnike stanara da prijave Čistoći obračun po članu kućanstva. Jednostavno se zbroje ukupni članovi i onda se dijeli s brojem članova. Netko će dobiti malo viši račun, ali vjerojatno proizvode više smeća, ako je riječ o obitelji s dvoje djece, za razliku od umirovljenika koji je sam. Ono što je važno istaknuti je da ćemo mi do Nove godine, a znate da imamo subvenciju od 25 kuna na svaki račun za socijalno ugrožene obitelji, odnosno za novčani cenzus, razmotriti koliko možemo povećati taj cenzus, da tim ljudima kojima će nešto ići gore računi, da im to povećanje od 2 do 3 eura na mjesečnoj razini ne bude takav udar – zaključio je Marković.

Podsjetimo, Grad Varaždin do 10. rujna provodi savjetovanje sa zainteresiranom javnošću povodom donošenja Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, te Odluke o sufinanciranju javne usluge sakupljanja komunalnog otpada kategoriji kućanstva na gradskom području za razdoblje listopad – prosinac 2023. godine.

Donošenje Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada predlaže se zbog promjena koje su nastupile od donošenja Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada koja je objavljena u Službenom vjesniku Grada Varaždina broj 2/22 a potrebno je istu izmijeniti i nadopuniti – ističu u Gradu razloge donošenja tog akta.

Izmjene se odnose na mogućnost dodjele korisnicima javne usluge i spremnika od 60 litara, zatim mogućnost da se polupodzemni i podzemni spremnici prazne prema potrebi. Zatim je nadopunjen članak 16. adresom novosagrađenog reciklažnog dvorišta, dok su Izmjene u članku 17. stavak 2. članku 26.stavak 1 predložene radi uvođenja eura. Promjene u članku 23. stavak 2. izvršene su radi povećanja iznosa kazne, sukladno članku 72. Zakona o gospodarenju otpadom.

U fokusu

Pada broj nezaposlenih, evo u kojim županijama najviše ljudi ne radi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Krajem travnja ove godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 98.820 nezaposlenih, što je 6.530 ili 6,2 posto manje nego u travnju 2023. godine te je prvi puta od lipnja prošle godine broj nezaposlenih pao ispod 100 tisuća.

U odnosu na ožujak ove godine broj nezaposlenih smanjen je za 9,4 posto ili 10.272 osobe.

Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno je na Zavodu registrirano 92.787 nezaposlenih, a oglašeno je 26.208 slobodnih radnih mjesta, piše Poslovni.hr.

Tijekom travnja u HZZ-ovu evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 9.018 osoba, što je 19,1 posto manje nego u travnju lani. Pritom su 75,8 posto ili 6.832 osobe došle izravno iz radnoga odnosa. U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 2.011 osoba (22,3 posto) iz neaktivnosti te 175 osoba (1,9 posto) iz redovitoga školovanja.

Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih izašla je 19.291 osoba, što je 8,5 posto više nego u travnju 2023. godine. Od toga je zaposleno 15.400 osoba, i to 14.450 osoba ili 93,8 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 950 osoba ili 6,2 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane – 3.746 osoba ili 25,9 posto od ukupnog broja zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s 1.650 osoba ili 11,4 posto, prerađivačka industrija s 1.312 osoba ili 9,1 posto te javna uprava i obrana s 1.305 osoba ili devet posto.

U travnju je 3.891 osoba izašla iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Među županijama,  u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija (2.952 osobe ili 20,4 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Osječko-baranjska županija (1.373 osobe ili 9,5 posto), Dubrovačko-neretvanska županija (987 osoba ili 6,8 posto) te Grad Zagreb (986 osoba ili 6,8 posto).

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 17.357 (17,6 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (13.115 ili 13,3 posto) i Gradu Zagrebu (10.890 ili 11 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.152 ili 1,2 posto).

U travnju ove godine 17.415 osoba ili 17,6 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristile su novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom lani za 11,1 posto ili 2.178 osoba.

Nastavite čitati

U fokusu

Slovenci prosvjedovali protiv centra za azilante na graničnom prijelazu s Hrvatskom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mještani slovenskih Brežica su se u subotu okupili na graničnom prijelazu Bregana kako bi prosvjedovali protiv centra za azilante koji vlada tamo želi otvoriti.

Prema procjeni organizatora, oko 250 ljudi se okupilo na platou neposredno uz granični prijelaz Bregana/Obrežje između Slovenije i Hrvatske, na mjestu gdje bi trebali biti postavljeni kontejneri centra za azilante, piše N1.

-Stambeni kontejneri trebali bi stajati na dijelu parkirališta namijenjenom kamionima, na vrućem asfaltu i bez ikakvog hlada. Bili bi postavljeni neposredno uz terminal, odnosno cestu kojom voze kamioni – upozorio je Slavko Bizjak, potpredsjednik mjesne zajednice Jesenice, dodavši da takvi uvjeti nisu humani.

Bizjak smatra da lokacija nije prikladna ni iz sigurnosne perspektive jer je vjerojatno da će se migranti, čije kretanje u centru nije ograničeno, pokušati popeti na kamione i njima se probiti dublje u Europsku uniju. Također, napuštat će centar i prolaziti kroz okolna mjesta, što je sporno iz perspektive sigurnosti mještana, a nema ni infrastrukture potrebne za boravak na predviđenoj lokaciji centra, drži Bizjak.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje