Stanari kod VTC-a i dalje bez parkinga i prilaza javnoj cesti; HDZ: Gradonačelniče, napravite barem procjenu zemljišta
Stanari koji žive u zgradama pored varaždinskog VTC-a i dalje nisu dočekali rješenje, iako im je bilo obećano. Ta se...
Kongresu je uz mnoge uzvanike poput predsjednika Hrvatske zajednice županija ujedno i šibensko – kninskog župana Gorana Pauka, gradonačelnika Grada Petrinje i saborskog zastupnika Darinka Dumbovića te predsjednice Hrvatske udruge poslodavaca Gordane Deranja prisustvovala i posebna savjetnica župana Varaždinske županije Natalija Martinčević koja je tom prilikom naglasila kako sve više žena kreće u poduzetništvo, a nerijetko ta mala poduzeća prerastaju u srednje velike tvrtke koje zapošljavaju i veliki dio ljudi.
– I sama sam provela petnaestak godina u poduzetništvu i dobro znam koliko treba imati hrabrosti, energije i znanja za postizanje uspjeha i dobrih rezultata. Poduzetnici danas nemaju radno vrijeme, oni su stalno na terenu jer briga o proizvodnji, ali i o kupcima iziskuje puno uloženog vremena. Stoga je i ovaj Kongres prilika da se žene potaknu na pokretanje poduzetničkih aktivnosti, za razmjenu znanja i iskustva, a drago mi je da su danas ovdje i naše poduzetnice iz Varaždinske županije, žene koje su svojim radom, znanjem i energijom dokazale da se može uspjeti marljivošću i kreativnošću. Kao što sam već i znala naglasiti naši najveći partneri na putu uspjeha su svakako uspješni poduzetnici i gospodarstvenici koji su svojevrsna kičma Varaždinske županije i na nama je da im pružimo svakojaku potporu – rekla je Natalija Martinčević te je obišla izložbeni prostor, a posebice se zadržala u razgledavanju i ugodnom razgovoru s poduzetnicama iz Varaždinske županije.
Naime, svoje proizvode i usluge predstavili su OPG Sonja Orešković, OPG Jakopović „Kuća magične trave“, OPG Andreja Petrović, Zlatna Igla d.o.o. iz Ludbrega, tvrtka Evenio d.o. te poduzeće Tri singerice j.d.o. iz Varaždina.
U okviru kongresa održano je i nekoliko predavanja, radionica te zanimljivih panel rasprava u kojima su sudjelovale poduzetnice iz svih krajeva Republike Hrvatske, ali i zastupnica vladajućeg CDU-a u njemačkom Bundestagu i poduzetnica Marie-Luise Dött.
Kongresu poduzetnica je uz posebnu savjetnicu župana prisustvovao i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, financije i europske poslove Mladen Jakopović.
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.