Povežite se s nama

U fokusu

Bilić o spajanju općina: godinama nas u Zagrebu ne doživljavaju i vrijeme je da radimo zajedno

Objavljeno:

- dana

Ludbreg i okolne općine funkcionalno se spajaju, među prvima u Hrvatskoj, a ludbreško Gradsko vijeće još u srpnju ove godine donijelo je odluku o zajedničkom obavljanju poslova javne nabave i poslove pripreme i provedbe razvojnih projekata s općinama Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec i Mali Bukovec.

Nedavno je tu odluku potvrdilo i Vijeće Općine Veliki Bukovec. Ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić istaknuo je da se nada da će odluke prihvatiti i ostale općine, a potom slijedi prijava Ministarstvu financija spajanja prve razine kako bi ostvarili potpore, a zatim je potrebno uskladiti proračune.

Spomenimo i da su Ludbreg i okolne općine dosad imali zajedničko obavljanje djelatnosti komunalnog redara, kao i neke druge jedinice lokalne samouprave na našem području. Osim toga, već dulje vrijeme zajednički nastoje ostvariti projekt integriranog prijevoza, ali zasad nisu naišli na razumijevanje države.

Također, tu je i spajanje putem komunalnih društava i javnih funkcija koje je zakon propisao kao obvezne i za gradove i za općine.

– S obzirom na to da Lukom koji je u vlasništvu Grada Ludbrega, ali i susjednih općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec, Veliki Bukovec ionako funkcionira na cijelom tom području očekujemo da rebalansom proračuna susjednih općina prijavimo i taj dio kao funkcionalno spajanje, zapravo da se ono što se već radi malo drugačije definira te na taj način ostvare poticaji države – kaže Bilić.

Prvi korak

Što se same odluke o funkcionalnom spajanju tiče, Bilić ističe da je to tek prvi korak.

– Povezivanje i suradnja su ključni ako želimo razvijati ovaj naš kraj. Praktički od osnutka države stvara se ovisnost o Zagrebu, što politički, što u samom funkcioniranju, a prvenstveno financiranju. Brojne općine u Hrvatskoj ne mogu si priuštiti velike projekte jer nemaju u proračunima dovoljno sredstava za sufinanciranje pa se ni ne javljaju na EU fondove. Mi smo mali, ali dovoljno veliki zajedno da znamo i razumijemo potrebe naših ljudi, a po pitanju EU fondova otvara se sve više mogućnosti za sufinanciranja upravo na ovakvim mikro cjelinama kao što su Ludbreg i okolne općine – objašnjava Bilić.

Svjestan je, kaže, da kod ljudi možda postoji bojazan vezano za povezivanje općina.

– Ljudi imaju, da tako kažem, loša sjećanja na bivšu općinu Ludbreg i s perspektive primjerice mještana Velikog i Malog Bukovca, Svetog Đurđa ili Martijanca meni je potpuno jasno i razumljivo da se ljudi boje da će se manje ulagati ako dođe do spajanja. Imamo tu nesreću da smo na rubnom dijelu županije, sam sjever Hrvatske uvijek je nekako bio zapostavljen, a vrh države nas redovito posjećuje pred izbore. Imamo vrijedne ljude, prirodnu baštinu i nebrojeno puno potencijala, koji nismo iskoristili. To nije samo turizam, iako zadnjih godina zaista puno radimo na razvoju te gospodarske grane. Zato smo i osnovali Turističku zajednicu Centra svijeta, koju čine Ludbreg, Veliki i Mali Bukovec, Sveti Đurđ, Martijanec i Jalžabet. Na tom primjeru vidimo koliko znači suradnja. I ne da sam uvjeren, nego garantiram da bi daljnjim povezivanjem općina otvorili vrata za puno veća ulaganja, u sve općine. Za razliku od vremena bivše Općine Ludbreg sada novca ima, čeka u EU fondovima, a zbog smanjenog financijskog kapaciteta pojedinih općina taj novac ostaje neiskorišten. Tu je i nedostatak stručnih kadrova koji bi u općinama projekte pripremali. Iako je možda kriva percepcija da ljudi po općinama ne rade ništa, to zaista nije tako. Naša država i dalje ima ogromni birokratki aparat, koji JLS-ovi moraju zakonski poštovati. Grad Ludbreg s druge strane ima i kapaciteta i stručnih kadrova da takve projekte izradi i privede kraju. I zato je ovo funckionalno spajanje tek jako dobar početak – kaže Bilić.

Razvoj i bolji standard

Na građanima je pak da odluče hoće li općine i gradovi prijeći i onaj drugi korak, a to je potpuno spajanje JLS-ova. Upravo bi građani trebali odlučiti je li bolje primjerice spojiti Veliki i Mali Bukovec, Martijanec i Sveti Đurđ, ili pak pojedinu općinu ili sve njih s Gradom Ludbregom.

A mještani tih općina trebaju si, kaže Bilić, postaviti pitanje što oni dobivaju spajanjem. Ono što bi prema Bilićevom mišljenju trebali dobiti je jeftinija birokracija i hladni pogon JLS-ova i vrijedne projekte. I to ne projekti na papiru, već realni, opipljivi i okom vidljivi.

– Ljudima je bitno da imaju standard kakav zaslužuju, od cesta, uređenih ulica, pa do ulaganja u obrazovanje. Tu naravno dolazimo i do gospodarstva. Jer kad je neko područje opremljeno infrastrukturom, kad potencijalni investitori vide da su oni koji su zaduženi za razvoj, a to bi trebali biti načelnici i gradonačelnici, onda investicije dolaze prirodno. Naši ljudi nisu zaslužili da budu potplaćeni, da rade za premale plaće i jedva preživljavaju mirovinu, da im se stalno govori da nema novca da bi im se uredila ulica ili pokrenuo neki turistički projekt… Predugo smo bili rubno područje županije i zadnja misao onih koji vode državu. Ne bunimo se, ne galamimo, nemamo morsku obalu, ali zato imamo prirodne ljepote kakvima se rijetki mogu pohvaliti. I zato je vrijeme da radimo zajedno, bez obzira na političke opcije. Jer ne možemo očekivati da će nam država pomagati, osim kad su neki izbori. Vidimo koliko imaju razumijevanja za jeftiniji i dostupniji prijevoz koji želimo pokrenuti – rekao je Bilić.

Spajanjem bi se moglo realizirati ono što dosad nije bilo moguće

Funkcionalno spojene općine i gradovi zadržat će ista sredstva iz proračuna koja su im bila na raspolaganju prije spajanja, i to tijekom najmanje dvogodišnjeg razdoblja, a poticaji će pokriti i jednokratne troškove spajanja te će dobiti i dodatna poticajna sredstva temeljena na postignutim uštedama u sljedećih pet godina. Početni parametri za razradu modela bit će potrebe općina, proračunski kapaciteti, broj stanovnika ili broj potencijalnih korisnika usluga.

– Važno je naglasiti da i u prvoj i drugoj varijanti Ministarstvo plaća plaće službenicima u određenom iznosu, odnosno Ministarstvo u omjeru od 50 posto financira plaće tih službenika što zapravo u mnogome rasterećuje proračun – pojašnjava Bilić.

Funkcionalno spajanje također bi moglo uključivati i gradsku knjižnicu.

– Zamišljeno je da naša Gradska knjižnica Mladen Kerstner bude i od susjednih općina s obzirom da ona to već i je. Mještani susjednih općina već godinama korisnici su usluga i programa, a do sada nisu sudjelovali u radu knjižnice na način da sufinanciraju kupnju knjiga, plaće zaposlenika – kaže Bilić.

Ona posljednja razina je spajanje općina međusobno, odnosno spajanje gradova i općina, a o tome će, kaže Bilić, odluku donijeti građani.

– Država je išla tu na jedan samovoljan način, odnosno ponudila je svima opciju da ukoliko se odluče spojiti, primjerice Veliki Bukovec s Ludbregom kroz pet godina dobiva Općina za određene projekte fiksni iznos iz Ministarsva financija koji se mora potrošiti unutar te Općine. To su značajna sredstva kojima se dodatno može urediti sve ono što se možda ranije nije stiglo, poput groblja, cesta, rasvjete odnosno bilo koji projekti koji se tim sredstvima financiraju. U ovom trenutku to možda zvuči ambiciozno, ali zapravo puno jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj ne funkcionira, nemaju dovoljno novaca za plaće, nemaju niti jedne ustanove na svome terenu što je samo znak da ne ispunjavaju svoju zadaću i mišljenja sam da je država krenula ovako jednim dobrim putem da kroz poticaje i promišljanja samih građana kad osjete da im se kvaliteta života može popraviti i uvide mogućnost korištenja sredstava da će doći i do prvih takvih spajanja tijekom iduće godine, ali i u budućnosti. Nadam se da ćemo i mi ovim funkcionalnim spajanjem pokazati da kvaliteta života naših stanovnika bude bolja, da ljepše i ugodnije žive – zaključuje Bilić.

Kako povezivanje općina izgleda u praksi i što JLS-ovi dobivaju?

Prema B modelu, koji podrazumijeva dobrovoljno spajanje odnosno pripajanje područja jedne ili više jedinica lokalne samouprave drugoj jedinici lokalne samouprave, pravo na pomoć ostvaruju one koje su po indeksu razvijenosti razvrstane u skupinu I. do V.

Sredstva pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno spajanje jedinice lokalne samouprave ostvaruju u razdoblju od pet godina od dana donošenja akta Ministarstva financija o dodjeli pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno spajanje sukladno Odluci.

Jedinica kojoj je pripojeno područje jedne ili više jedinica ostvaruje pak pomoć iz državnog proračuna za ove namjene:

– jednokratna pomoć za otplatu ostalih dospjelih obveza jedinice lokalne samouprave čije se područje pripojilo drugoj jedinici lokalne samouprave i njezinih proračunskih korisnika, sa stanjem na dan 30. lipnja 2022.

– podmirenje jednokratnih materijalnih troškova spajanja.

Vezano za tekuće i kapitalne pomoći u razdoblju od pet godina od dana spajanja:

– pomoć u godišnjem iznosu koji je dva puta veći od iznosa fiskalnog izravnanja pripojene jedinice lokalne samouprave u godini prije spajanja. Minimalno 50 % navedenih sredstava se mora koristiti za kapitalne projekte od kojih koristi imaju stanovnici pripojene jedinice lokalne samouprave,

– pomoć za kapitalne projekte u ukupnom iznosu do najviše 7,5 milijuna kuna.

Ostala financijska sredstva:

– pomoć za otplatu svih kreditnih obveza jedinice lokalne samouprave čije se područje pripojilo drugoj jedinici lokalne samouprave i njezinih proračunskih korisnika, sa stanjem na dan 30. lipnja 2022., umanjeno za sve otplate do dana stvarnog spajanja.

Vrijeme je da se u vrhu države čuje glas Varaždinaca, Međimuraca, Zagoraca i Podravaca

U Čakovcu je prošlog tjedna održano predstavljanje Nezavisne platforme Sjever (NPS), a član predsjedništva je i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

– Većina ljudi danas zazire od politike, a to je i potpuno razumljivo. Velike stranke koje djeluju u Zagrebu godinama vode istu politiku, koja se često čini kao da nema puno doticaja sa stvarnim problemima ljudi. Ponekad izgubite i volju i energiju kad nastojite provesti projekte za koje znate da su od velikog značaja za naše sugrađane, a onda naiđete na blokadu, bilo birokratsku, bilo političku. Nezavisna platforma Sjever okuplja ljude koji to razumiju i iskreno se žele baviti konkretnim stvarima, a dobrodošli su svi koji misle isto. Ovo nije ni bivši HNS, bivši Reformisti, ni bivši SDP, ovo je prva politička opcija koja ne vuče krakove iz Zagreba, nismo ništa nikome dužni u politici, nego smo se našli jer imamo isti cilj, a to je razvoj kraja u kojem živimo – kaže nam Bilić.

– Ne govorimo bezveze da je ovaj kraj godinama bio zapostavljen, vjerojatno i zato jer se nismo dovoljno glasno bunili. U prirodi Međimuraca, Zagoraca i Podravaca je da vrijedno rade, a kad je teško onda se radi još i više. I umjesto da se taj trud nagradi, imamo situaciju da nas se marginalizira. Zato mi je drago da se napokon dogodilo ono o čemu se zapravo godinama priča, a to je da sjever ima svoju političku opciju. To je jedini način da nas se čuje u Saboru, da nas napokon počnu doživljavati u Vladi i da se nastavimo razvijati još bržim tempom – rekao je Bilić.

Međimurski župan i predsjednik Nezavisne platforme Sjever kaže da je ova politička platforma zapravo pokret razvoja, pokret visoke ljudske osjetljivosti prema sugrađanima, pokret koji će s osobitim poštovanjem promovirati vrijednosti hrvatskog sjevera.

– Ljudi koji su od početka okupljeni u našu platformu su neposredno izabrani uspješni načelnici, gradonačelnici, članovi predstavničkih tijela koji imaju rezultate, znaju kojim smjerom treba ići i koji su dokazano poštovani u svojim sredinama. Želimo snažno Međimurje, Zagorje, Podravinu, varaždinski kraj, želimo utjecajni hrvatski sjever, želim da i dalje rastemo, razvijamo se, promoviramo naše vrijednosti i potencijale i pozicioniramo se kao regija uspjeha, znanja, ponosa, a katkada i prkosa, i da budemo nezaobilazan faktor koji će se pitati u svakoj sastavnici nacionalne izvršne i predstavničke vlasti – rekao je Posavec.

Također ističe i kako je centralizirani sustav države nepravedan prema sjevernom dijelu Hrvatske.

– Ako pogledamo nekoliko važnih ekonomskih pokazatelja poput razine industrijske proizvodnje, omjer uvoza i izvoza roba, razine produktivnosti, razine zaposlenosti, to znači da u takvim okolnostima je posljedično i veći udio poreznih prihoda ostvarenih na Hrvatskom sjeveru odlazio u središnju državnu blagajnu nego što se vraćao u ovo područje u kojemu je ta vrijednost i stvorena. Tako je taj visokocentralizirani sustav ujedno i duboko nepravedan prema Hrvatskom sjeveru, odnosno prema svim onim sredinama u kojima se stvara veći udio društvenog bogatstva, koje se onda redistribuira političkom voljom centralne vlasti. Svi naši dosadašnji rezultati od obnove brojnih škola, gospodarski rezultati, turističke nagrade, prepoznavanje od strane domaćih i međunarodnih institucija nisu cilj već sredstvo da budemo još bolji, još kreativniji i da visoko podignuta ljestvica očekivanja bude svake godine i realizirana – ističe Posavec dodajući kako svaki rezultat u životu i politici, svaka donesena odluka, ali i svaka pogreška je jedno veliko iskustvo koje daje snagu, sigurnost i motivaciju za daljnji rad, osobito u vremenu i okolnostima u kojima se nalazimo, a koja nisu laka.

U fokusu

Predrag Štromar nastavlja zastupati građansku, civiliziranu i umjerenu politiku

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Konstituiranjem 11. saziva Hrvatskog sabora i polaganjem prisege, saborski zastupnik HNS-a Predrag Štromar započeo je svoj četvrti zastupnički mandat. Djelovat će u Klubu zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika zajedno sa zastupnicima Amirom Hodžićem i Veljkom Kajtazijem.

U svom radu i borbi za još prosperitetniju i uspješniju Hrvatsku i dalje ću biti snažno posvećen interesima i potrebama prije svega našeg Sjevera, kako bi i u narednom periodu ostvarili zacrtane ciljeve u realizaciji programa i projekata koji su pred nama – poručio je Predrag Štromar.

Posebnu pažnju, naglasio je Štromar, posvetit će zaštiti i jačanju liberalnih vrijednosti,  kako bi se  očuvali dostignuti standardi u zaštiti i promicanju ljudskih i manjinskih prava i dodatno ih ojačali.

Zastupajući politike HNS-a, Predrag Štromar i dalje će u Hrvatskom saboru biti glas građanske, civilizirane i umjerene politike kako bi očuvali političku stabilnost i kontinuitet razvojnih programa i reformi.

Nastavite čitati

U fokusu

Ostvarena rekordna izdvajanja Varaždinske županije za udruge civilnog društva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Besplatne radionice za sve koji pružaju palijativnu skrb najteže oboljelim sugrađanima, promocija lokalno proizvedene hrane te proizvoda i usluga OPG-ova, omogućavanje  sportskih aktivnosti osobama s invaliditetom te poticanje mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine – to su četiri od čak 251 programa udruga koji će zahvaljujući potpori Varaždinske županije biti provedeni tijekom ove godine.

Rezultate Javnog natječaja za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Varaždinske županije u 2024. predstavio je danas župan Anđelko Stričak na prigodnoj svečanosti u Županijskoj palači na kojoj je bio predsjednik Županijske skupštine dr. sc. Josip Križanić, kao i županijski pročelnici Renata Skoko, dr. sc. Miroslav Huđek, Ljubica Božić i Darko Majhen.

– Nakon što smo dodijelili sredstva za različite programe u kulturi i sportu, po ovom javnom pozivu dodijeljujemo ukupno 235.425 eura za programe 251 udruge. Provodit će niz programa koji se odnose na gotovo sva područja života, na podršku osobama s invaliditetom, zaštitu zdravlja, socijalnu skrb, zaštu okoliša, na vatrogasce, branitelje, dragovoljce, ribolovce, lovce, poljoprivredne proizvođače,… Iz godine u godinu povećavamo sredstva za rad naših udruga. Često ističem da treba vrednovati trud i angažman svih njihovih članova, jer Županija mora prepoznati i podržati rad i entuzijazam svakoga tko je voljan sudjelovati u radu udruga te dati svoje slobodno vrijeme i novac – istaknuo je župan Stričak.

Podsjetio je da je za programe u kulturi dodijeljeno 206.330 eura, a za sportske udruge 280 tisuća eura.

– Ovo su rekordna izdvajanja Varaždinske županije za civilno društvo. Za programe udruga prijavljene kroz tri natječaja izdvojili smo 721.755 eura ili 15,8 posto više nego prošle godine, koja je tada bila rekordna – naveo je župan Stričak. 

Svečanost je bila prilika da se predstave programi udruga iz različitih područja.

Hrvatsko društvo medicinskih sestara u palijativnoj skrbi osnovano je 2015. godine, a s ciljem osnaživanja i stručnog usavršavanja medicinskih sestara u palijativnoj skrbi. Društvo ima sjedište u Varaždinu, gdje je i osnovano, ali djeluje na području cijele Hrvatske. Podršku Županije dobili su za program „Dostojanstvo palijativne skrbi u kući“.

– Naše Društvo je prije 10 godina osnovano u Domu zdravlja Varaždinske županije, kada je i započelo s intenzivnim zagovaranjem palijativne skrbi na području cijele Hrvatske. Kroz sve te godine članovi našeg društva sudjeluju u razvoju palijativne skrbi u suradnji s nadležnim ministarstvima i komorama, obrazovnim sustavom, radom u službama specijalističke palijative. Svoje znanje i vještine prenose organiziranjem besplatnih radionica za sve koji na bilo koji način pružaju palijativnu skrb. Upravo zbog toga nam je svih ovih godina iznimno važna podrška Varaždinske županije. Ovim projektom, kao i svima prethodnima želja nam je osnažiti sve one koji pružaju palijativnu skrb na području Varaždinske županije putem besplatnih radionica. Poznato je da oko 75 posto bolesnika želi do kraja svoga života ostati kod kuće, a naša dužnost kao zajednice je da im to omogućimo na dostojanstven način, što smo i istaknuli u nazivu ovogodišnjeg projekta – rekla je Nataša Dumbović, tajnica i jedna od osnivača Hrvatskog društva medicinskih sestara u palijativnoj skrbi, koja je prvi koordinator za palijativnu skrb u Hrvatskoj koji je ugovoren s HZZO-om. 

Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad sjedište ima u Lepoglavi, jedan su od 58 LAG-ova u Hrvatskoj, a djeluju na području sjeverozapadnog dijela županije koje obuhvaća 15 gradova i općina. Glavna zadaća LAG-a je promicati ruralni razvoj i pružati direktnu potporu lokalnom stanovništvu, a putem LEADER programa – inicijative Europske unije za potporu projektima koji će oživjeti ruralna područja i stvoriti nova radna mjesta. Potporu Županije dobili su za program „Promocija poljoprivrede i poljoprivrednih proizvoda s područja LAG-a Sjeverozapad“.

– Među 58 lokalne akcijske grupe u Hrvatskoj, LAG Sjeverozapad je sigurno u samom vrhu uspješnosti u provedbi natječaja iz Programa ruralnog razvoja. U proteklom programskom razdoblju dodijelili smo više od 2 milijuna eura bespovratnih sredstava kroz natječaje za male poljoprivrednike te za 14 jedinica lokalne samouprave s našeg područja. Kroz Mjeru 6.3. bespovratnim sredstvima podržali smo naše male poljoprivredne proizvođače, koji su tim sredstvima uglavnom obnovili poljoprivrednu mehanizaciju i tako povećali svoju konkurentnost na tržištu. Zahvaljujući Mjeri 7.4. općine i gradovi na našem području realizirali su projekte koji su prijavili na natječaj LAG-a, a koji su uglavnom bili vezani uz malu društvenu infrastrukturu. Na natječaj Županije javili smo se kako bismo proveli program za koji putem LEADER programa ne možemo dodjeljivati potpore, pa vam zahvaljujem što ste prepoznali naše program. Putem njega ćemo prvenstveno podizati svijest o važnosti lokalno proizvedene hrane, promovirati proizvode i usluge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te organizirati edukacijske radionice za naše poljoprivrednike – rekao je Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik LAG-a Sjeverozapad.

Parasportski savez Varaždinske županije djeluje od 1992. godine, a okuplja osam klubova: Parapikado klub Varaždin, Klub paraviseće kuglane Varaždin, Parašahovski klub Varaždin, Boćarski klub cerebralne i dječje paralize Varaždin, Boćarski klub osoba s invaliditetom Hvidra Varaždin, Plivački klub Vidra, Parastolnoteniski klub osoba s invaliditetom Varaždin i Košarski klub invalida Varaždin. Na natječju su dobili potporu za svoj program „Sport za sve – parasportski program za osobe s invaliditetom u Varaždinskoj županiji“, o čemu je više rekao tajnik Saveza Krunoslav Pavlinec.

– Glavni cilj ovog našeg programa je osigurati pristupačne sportske aktivnosti za osobe s invaliditetom, a time u osam naših klubove uključiti nove članove, pa tako i djecu i mlade s teškoćama u razvoju. Angažirat ćemo stručne trenere i podršku za bavljenje pikadom, šahom, boćanjem, visećom kuglanom i boccijom. Bilo kakva sportska aktivnost ima pozitivne učinke na zdravlje osoba s invaliditetom, no isto tako želimo doprinijeti socijalnoj integraciji te potaknuti zajedništvo, prijateljstvo i druženje među članovima našeg Saveza – rekao je Pavlinec.

Udruga Črni Maček Ludbreški već niz godina brižno čuva tradiciju fašnjakovanja u Ludbregu, staru 511 godina. Do 1998. djeluju kao Ludbreški fašnjanski odbor, a od 1998., dakle već 26 godina, kao udruga Črni Maček Ludbreški. Od Varaždinske županije su dobili potporu za program „Ludbreg – grad proštenište, hodočašća i legendi“. 

– Pod sloganom „Pravo na ponos naslijeđa i njegovanje tradicije običaja kraja i grada“ naša udruga njeguje narodne običaje našega grada i kraja. Ponosni smo što su pronađeni pisani dokumenti koji pokazuju da su se događanja slična fašnjaku u našem kraju odvijala još davne 1411. godine. Danas sudjelujemo u organizaciji raznih kulturnih i društvenih događanja u Ludbregu, kao što su Fašnjak, Rođendan Ludbrege, Ljetni cinkuš ludgreški, Ludbreški jesenski karneval i druge. S obzirom da Ludbreg ima i rimsko naslijeđe, ovim projektom ćemo nastojati animirati što veći broj mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine. Nažalost, u posljednje vrijeme, kao i većina drugih neprofitnih udruga, ”bijemo teški boj s financijama, zbog čega smo se i prijavili na ovaj natječaj. Zahvaljujemo Županiji što je prepoznala naš rad i program te nam dodijelila potporu – rekao je Dražen Filipović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje