Povežite se s nama

U fokusu

Kontinentalna Hrvatska: broj turista i noćenja zasad oko 15 % veći nego prošle godine

Objavljeno:

- dana

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u rujnu ostvareno 2,5 milijuna dolazaka i 13,5 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 15 % u dolascima i 4 % u noćenjima, objavila je Hrvatska turistička zajednica.

Također, navedeno u odnosu na 2019. predstavlja rast od 9 % u dolascima i 5 % u noćenjima.

„U Hrvatskoj je u tijeku odlična posezona tijekom koje smo uspješno zadržali pozitivne trendove i rezultate ostvarene u samoj špici sezone. U našoj zemlji trenutno boravi oko 200.000 gostiju, dok ih je lani u ovo vrijeme bilo oko 150.000. Posebno nas vesele odlični rezultati ostvareni s nama najbližih i najvažnijih europskih tržišta, ali i onih dalekih poput SAD-a na kojem u rujnu bilježimo visoke poraste i to od 33 % u dolascima te 25 % u noćenjima što je izvrstan rezultat. Ušli smo u listopad, na mnogim tržištima i dalje imamo aktivne kampanje i promotivne aktivnosti za posezonu pa do kraja godine očekujemo zadržavanje pozitivnih turističkih trendova“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Gledano po županijama, tijekom rujna najviše je noćenja ostvareno u Istri (oko 4 milijuna noćenja što je + 3% u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (2,7 milijuna noćenja što je + 5% u odnosu na 2022.), Kvarneru (2,3 milijuna noćenja što je + 6% u odnosu na 2022.), Zadarskoj (1,7 milijuna noćenja što je + 1% u odnosu na 2022.) te Dubrovačko-neretvanskoj županiji (1,2 milijuna noćenja što je + 6% u odnosu na 2022.).

Pritom je u Zagrebu ostvareno 257.000 noćenja što je 12% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 254.000 noćenja što je 8 % više nego lani. Gledano po destinacijama u rujnu je najviše noćenja ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu, Umagu, Medulinu, Zadru te Malom Lošinju.

Kada govorimo o tržištima, u rujnu je najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (3,8 milijuna noćenja), Austrije (1,3 milijuna noćenja), Slovenije (1 milijun noćenja), Poljske (859.000 noćenja) te Češke (682.000 noćenja).

Tijekom devet mjeseci ostvareno preko 102 milijuna noćenja

Odlični trendovi u rujnu dodatno su učvrstili i rezultate ostvarene na razini cijele godine, odnosno tijekom prvih devet mjeseci. U navedenom je razdoblju ukupno ostvareno 18,7 milijuna dolazaka i preko 102 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 9 % u dolascima i 2 % u noćenjima, dok navedeno u odnosu na 2019. predstavlja izjednačenje rezultata.

Pritom je u jadranskim županijama ostvareno 16,7 milijuna dolazaka i 98,1 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 8 % u dolascima i 2 % u noćenjima, u Zagrebu je ostvareno 974 tisuće dolazaka (+22% u odnosu na lani) i 1,9 milijuna noćenja (+15% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 1 milijun dolazaka (+15% u odnosu na lani) i 2,1 milijun noćenja (+14% u odnosu na lani). Gledano prema destinacijama, u istom je razdoblju najviše noćenja ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu.

U fokusu

Pada broj nezaposlenih, evo u kojim županijama najviše ljudi ne radi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Krajem travnja ove godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 98.820 nezaposlenih, što je 6.530 ili 6,2 posto manje nego u travnju 2023. godine te je prvi puta od lipnja prošle godine broj nezaposlenih pao ispod 100 tisuća.

U odnosu na ožujak ove godine broj nezaposlenih smanjen je za 9,4 posto ili 10.272 osobe.

Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno je na Zavodu registrirano 92.787 nezaposlenih, a oglašeno je 26.208 slobodnih radnih mjesta, piše Poslovni.hr.

Tijekom travnja u HZZ-ovu evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 9.018 osoba, što je 19,1 posto manje nego u travnju lani. Pritom su 75,8 posto ili 6.832 osobe došle izravno iz radnoga odnosa. U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 2.011 osoba (22,3 posto) iz neaktivnosti te 175 osoba (1,9 posto) iz redovitoga školovanja.

Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih izašla je 19.291 osoba, što je 8,5 posto više nego u travnju 2023. godine. Od toga je zaposleno 15.400 osoba, i to 14.450 osoba ili 93,8 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 950 osoba ili 6,2 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane – 3.746 osoba ili 25,9 posto od ukupnog broja zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s 1.650 osoba ili 11,4 posto, prerađivačka industrija s 1.312 osoba ili 9,1 posto te javna uprava i obrana s 1.305 osoba ili devet posto.

U travnju je 3.891 osoba izašla iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Među županijama,  u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija (2.952 osobe ili 20,4 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Osječko-baranjska županija (1.373 osobe ili 9,5 posto), Dubrovačko-neretvanska županija (987 osoba ili 6,8 posto) te Grad Zagreb (986 osoba ili 6,8 posto).

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 17.357 (17,6 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (13.115 ili 13,3 posto) i Gradu Zagrebu (10.890 ili 11 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.152 ili 1,2 posto).

U travnju ove godine 17.415 osoba ili 17,6 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristile su novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom lani za 11,1 posto ili 2.178 osoba.

Nastavite čitati

U fokusu

Slovenci prosvjedovali protiv centra za azilante na graničnom prijelazu s Hrvatskom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mještani slovenskih Brežica su se u subotu okupili na graničnom prijelazu Bregana kako bi prosvjedovali protiv centra za azilante koji vlada tamo želi otvoriti.

Prema procjeni organizatora, oko 250 ljudi se okupilo na platou neposredno uz granični prijelaz Bregana/Obrežje između Slovenije i Hrvatske, na mjestu gdje bi trebali biti postavljeni kontejneri centra za azilante, piše N1.

-Stambeni kontejneri trebali bi stajati na dijelu parkirališta namijenjenom kamionima, na vrućem asfaltu i bez ikakvog hlada. Bili bi postavljeni neposredno uz terminal, odnosno cestu kojom voze kamioni – upozorio je Slavko Bizjak, potpredsjednik mjesne zajednice Jesenice, dodavši da takvi uvjeti nisu humani.

Bizjak smatra da lokacija nije prikladna ni iz sigurnosne perspektive jer je vjerojatno da će se migranti, čije kretanje u centru nije ograničeno, pokušati popeti na kamione i njima se probiti dublje u Europsku uniju. Također, napuštat će centar i prolaziti kroz okolna mjesta, što je sporno iz perspektive sigurnosti mještana, a nema ni infrastrukture potrebne za boravak na predviđenoj lokaciji centra, drži Bizjak.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje