Povežite se s nama

Život i društvo

Uz Dravu u Varaždinskoj županiji otkrivene nove vrste vretenaca i kornjaša za ovo područje

Objavljeno:

- dana

U šumama uz rijeku Dravu u Varaždinskoj županiji živi 100 vrsta kukaca iz skupine saproksilnih kornjaša, među kojima su najvažniji, a i najpoznatiji jelenak i hrastova strizibuba.

No, pronađena je i dosad nepoznata vrsta za ovo područje, grimizna plosnatica.

Otkrila su to istraživanja provedena u sklopu Interreg EU projekta „Riverside“, a za koja je Javna ustanova Priroda Varaždinske županije angažirala strukovnu udrugu Hyla.  

Odlične vijesti iznesene su 17. listopada na edukativnom predavanju koje je u Županijskoj palači organizirala JU Priroda Varaždinske županije, a koje su održali viši stručni suradnici udruge Hyla Ana Štih Koren i Boris Lauš.  

Iskusni biolozi su, osim kornjaša, istraživali i vretenca, najbrže letače u svijetu kukaca koji su na Zemlji bili prisutni još u doba dinosaura. 

– U Varaždinskoj županiji je uz Dravu zabilježeno ukupno 38 vrsta vretenaca, odnosno gotovo 40 posto vrsta koje žive u Hrvatskoj, što su također odlične vijesti jer ukazuju da su vlažna staništa uz Dravu još uvijek dosta očuvana. Od toga je šest ugroženih vrsta, pri čemu je otkriven i močvarni strijelac, jako ugrožena vrsta koja živi na svega nekoliko lokacija u Hrvatskoj, a sada je prvi put pronađena i u Varaždinskoj županiji – rekla je Ana Štih Koren iz Hyle. 

Istovremeno su predstavljene brošure „Vretenca uz rijeku Dravu“ i „Saproksilni kornjaši uz rijeku Dravu“ koja su nastala kao rezultat istraživanja provedenih 2021. godine, a u kojima su predstavljene najznačajnije vrste iz te dvije skupine kukaca, kao i zanimljivosti vezane uz njihov život.

– Možemo biti zadovoljni jer su ovakva detaljna istraživanja ovih vrsta kukaca prvi put provedena na području Varaždinske županije, a još je važnije što su pokazala prisutnost velikog broja vrsta vretenaca i saproksilnih kornjaša. To ukazuje na još uvijek veliku bioraznolikost područja uz rijeku Dravu. Brošure smo izdali s ciljem da doprinesemo poznavanju ovih vrsta u javnosti i da istaknemo važnost njihovog očuvanja. Posebno nam je drago što je odaziv na predavanje bio velik, uz predškolce su ovdje bili i srednjoškolci sa svojim mentorima. Smatramo da je izuzetno važno djeci skrenuti pažnju da promatraju prirodu oko sebe, iz čega mogu puno naučiti. Upravo je naš cilj bio ukazati svima nama da ćemo, promatramo li još bolje prirodu oko sebe, uočiti i one najmanje stanovnike, također važne za bioraznolikost – rekla je Sanja Kopjar, ravnateljica JU Prirode.  

Većina vrsta saproksilnih kornjaša je ugrožena, pa tako i grimizna plosnatica, o kojoj se u Hrvatskoj jako malo zna. 

– Riječ je o vrsti koja se u Hrvatskoj počela istraživati tek prije 10-ak godina. Sada smo je našli na nekoliko lokaliteta uz područje Drave u Varaždinskoj županiji. Podaci o toj i drugim vrstama bili su odlični te su nam poslužili za izvještavanje o stanju očuvanosti takvih vrsta u Europskoj uniji. Nažalost, o saproksilnim kornjašima nemamo puno podataka, jer su istraživanja tek u povojima, o čemu vam govori podatak da su opsežniji podaci s kraja 19. stoljeća, tako da na tome moramo još puno raditi – istaknuo je Boris Lauš iz udruge Hyla. 

Pojasnio je da jelenak i drugi saproksilni kornjaši žive u specifičnim mikrostaništima, potrebna su im mrtva i umiruća drva. – Iako su takva stabla izrazito bogata životom i važna za bioraznolikost, ljudima nisu ekonomski isplativa. Mrtva stabla se automatski uklanjaju iz šuma jer zauzimaju prostor zdravim stablima, pa su upravo zbog toga saproksilni kornjaši danas ugroženi – rekao je Lauš.

I dok su kornjaši slabo istraženi i puno vrsta još uvijek nema hrvatsko ime, vretenca imaju vrlo slikovite hrvatske nazive, jedne od najljepših u svijetu kukaca, među kojima su rogati regoč, istočna vodendjevojčica, proljetni kraljević, veliki car i modri kralj. No, treba istaknuti da su vretenca posebno važna vrsta kukaca jer povezuju vodene i kopnene ekosustave. 

– Odrasla vretenca žive na kopnu, dok njihove ličinke žive u vodi. Jako su osjetljivi na kemijske promjene u sastavu vode. Upravo zato je Europska komisija proglasila vretenca bioindikatorskim organizmima, što znači da su oni pokazatelji zdravlja i očuvanosti ekosustava. Kad ih vidimo, stanište je zaista kvalitetno i očuvano, što možemo reći i za vlažna staništa uz Dravu u Varaždinskoj županiji – navela je Ana Štih Koren. 

Život i društvo

Svaki četvrti krevet palijativne skrbi nalazi se na području Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povodom 1. Nacionalnog dana palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj u Novom Marofu održan je Simpozij palijativne skrbi “Rano uključivanje u sustav palijativne skrbi”.

Organizator Simpozija je Varaždinska županija u suorganizaciji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, Općom bolnicom Varaždin, Domom zdravlja Varaždinske županije, Specijalnom bolnicom za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske županije i Sveučilištem Sjever, uz pokroviteljstvo Hrvatskog sabora i Ministarstva zdravstva.

Hrvatski sabor 15. prosinca 2023. godine donio je odluku da se 11. svibanj proglasi Nacionalnim danom palijativne skrbi, jer je taj datum vezan uz početak rada Odjela palijativne skrbi u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti Novi Marof danas Službe za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof Opće bolnice Varaždin 2012. godine.

Kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Simpozij je otvorila ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. koja je istaknula kako se Nacionalnim danom palijativne skrbi želi građanima približiti palijativna medicina.

-To je naša dužnost, pravo i obaveza jer palijativni pacijenti su multidisciplinarni pacijenti o kojima ne skrbe samo liječnici. To je jedna kompleksna situacija i mi želimo sve uključiti u taj odgovor za palijativnog pacijenta – rekla je Grba-Bujević dodavši kako je Novi Marof u kojem je s radom započeo prvi odjel palijativne medicine, idealno mjesto da se iz njega široj javnosti poruči da je palijativni pacijent važan zdravstvenom sustavu.

-Palijativni pacijent je onaj kome smo dužni pružiti svu moguću pažnju i trebamo stremiti tome da uključimo sve dionike, a ne samo zdravstvene radnike. Palijativni pacijenti nisu samo stare osobe, imamo i dječju palijativnu skrb, mlade ljude koji su obuhvaćeni teškim kroničnim bolestima i koji zaista zahtijevaju palijativni pristup – rekla je Grba-Bujević dodavši kako je zbrinjavanje palijativnih pacijenata emocionalno težak i odgovoran posao.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da svake godine oko 56,8 milijuna ljudi treba palijativnu skrb, a 25,7 milijuna ljudi je u zadnjoj godini života. Na svijetu samo 14 posto osoba koje trebaju palijativnu skrb, ju u konačnici i dobije. Prema preporukama Europskog udruženja za palijativnu skrb, procjena potreba za nekim oblikom palijativne skrbi čini između 50% i 89% svih umirućih pacijenata, što bi za RH bilo 26.000 do 46.000 pacijenata godišnje.

Podaci su to koje je na Simpoziju iznio župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, dodavši da je na razini države s danom 30. lipanj 2023., u sklopu bolničke skrbi, ugovoreno 29 bolničkih ustanova koje su ugovorile 363 palijativna kreveta, od čega najviše Opća bolnica Varaždin, njih 89., odnosno svaki četvrti krevet palijativne skrbi nalazi se na području varaždinske županije. Dodao je i kako na području Varaždinske županije u prosjeku 23,32% palijativnih bolesnika prima specijalističku palijativnu skrb.

-Ciljevi obilježavanja Nacionalnog dana palijativne skrbi je pridodati dodatnu važnost toj vrsti skrbi te osvješćivanje cjelokupne zajednice da se više pažnje posveti palijativnoj skrbi i angažiranju oko palijativnih bolesnika i njihovih obitelji. Tu je upravo značajna podrška svim ljudima koji se suočavaju sa smrtonosnom bolešću da prihvate takav tijek na afirmativan način te da znaju da neće biti usamljeni i prepušteni sami sebi – kazao je Stričak.

Župan je naglasio da nikada nije bilo više ulaganja u zdravstvo kao u posljednje tri godine, od ulaganja u infrastrukturu, do cijelog niza investicija u opremu, uređaje, vozila. Podsjetio je kako je prošle godine U Općoj bolnici Varaždin otvoren Objedinjen hitni bolnički prijem, dnevna bolnica i jednodnevna kirurgija, potom tzv. Spinalni centar u Varaždinskim Toplicama te je u tijeku gradnja Centralnog operacijskog bloka u OB Varaždin, dok je u sklopu Doma zdravlja je uloženo oko 1,5 milijuna eura u uređenje prostora.

Simpoziju je prisustvovala i načelnica Sektora za bolničku zdravstvenu zaštitu i kvalitetu zdravstvene zaštite pri Ministarstvu zdravstva Anita Milas-Anzić, koja je u svom govoru istaknula kako je svima na Simpoziju cilj unaprjeđenje zdravstvene skrbi za pacijente.

-Razvoj palijativne medicine je, i mora dalje biti, u skladu s demografskim trendovima i epidemiološkim pokazateljima, ali isto tako temeljeno na spoznajama suvremene medicine zato da se on uskladi s potrebama pacijenta. Svi smo svjesni da starenjem populacije dolazi i do porasta broja kroničnih nezaraznih bolesti u koje se ubrajaju i onkološke bolesti, i time se povećava potreba za dugotrajnim liječenje i palijativnom skrbi koja možda u prošlosti nije bila u tom opsegu, i mi moramo prilagoditi bolničke kapacitete tome – rekla je Milas-Anzić te dodala kako je nedavno donesena nova Mreža javne zdravstvene službe čiji cilj je da se u potpunosti odgovori na potrebe pacijenata za pojedinom vrstom zdravstvene zaštite, između ostalog, i da se poveća broj bolničkih kreveta za dugotrajno liječenje palijativnu skrb za 30 posto.

Ravnatelj Opće bolnice Varaždin doc. dr. sc. Damir Poljak rekao je kako Služba za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof ima 89 palijativnih kreveta što ih čini najjačim centrom palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj.

Istaknuo je kako su, zahvaljujući podršci Varaždinske županije, ministarstva i Vlade Republike Hrvatske, uložena velika sredstva u Opću bolnicu Varaždin, među njima i 45 milijuna eura u Centralni operacijski blok, kao i ulaganja u palijativni centar.

-Palijativni pacijent je onaj koji u svojoj završnoj fazi života treba imati dostojanstvenu smrt i ono što činimo, činimo da to dostojanstvo svaki čovjek ima, a u Općoj bolnici Varaždin i u Službi za produženo liječenje i palijativnu skrb to je na jednom svjetskom nivou – poručio je ravnatelj Poljak.

Ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije doc. dr. sc. Jurica Veronek, podsjetio je kako je županijski Dom zdravlja prvi u Hrvatskoj imao palijativnu djelatnost koja je započela još u listopadu 2016. godine.

-Osim koordinatora i mobilnog tima palijativnu skrb u Domu zdravlja pružaju i patronažne sestre, kao i liječnici obiteljske medicine. Važno je da ljudi znaju  kako postoje profesionalci koji ih mogu voditi u bolesti do kraja. Ta podrška uključuje edukaciju, pomoć, podršku i sve ono što je potrebno u tim trenucima – pojasnio je Veronek te dodao kako zbog sve veće potrebe za palijativnom skrbi daljnji planovi idu prema osnaživanju palijativnog tima dodatnim timom i koordinatorom, kako bi ta usluga bila još obuhvatnija.

Sudionike simpozija pozdravio je i gradonačelnik Novog Marofa, ujedno i saborski zastupnik Siniša Jenkač koji je tom prigodom naglasio važnost palijativne skrbi posebice u današnje vrijeme.

-Ulaganje u palijativu ulaganje je u budućnost. Velika je stvar kada u svojoj blizini imate instituciju koja se u takvim trenucima može pobrinuti za vas, a vašoj obitelji omogućiti normalno funkcioniranje – naglasio je Jenkač te podsjetio na značajna sredstva koja su unatrag nekoliko godina uložena s nacionalne razine u palijativnu skrb na području grada Novog Marofa.

U sklopu Simpozija, sudionici su razgledali i Županijsku palaču te Centar za posjetitelje gdje su se upoznali s povijesnim i kulturnim znamenitostima Varaždinske županije.

Nastavite čitati

Život i društvo

Svi su pozvani na 18. Kneginečku biciklijadu 8. lipnja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pod pokroviteljstvom Općine Gornji Kneginec, općinska Sportska zajednica organizira 18. Kneginečku biciklijadu koja će se održati u subotu, 8. lipnja.

Ruta biciklijade je rekreativnog karaktera ukupne duljine 18 km.

Okupljanje za start je u 9,30 sati na Trgu dr. Franje Tuđmana u Turčinu (bivša zgrada Općine), organizirana je i jedna postaja za osvježenje i kratki odmor, a cilj će biti na ribnjacima Sportskog ribolovnog društva „Ostriž Kneginec“.

Cilj biciklijade je potaknuti širu društvenu zajednicu na korištenje bicikla kao alternativnog prijevoznog sredstva te potaknuti svijest o važnosti kretanje i zdravog načina života.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje