Povežite se s nama

U fokusu

Ivanec na ljestvici razvijenosti napredovao za 49 mjesta: ˝Podobne sredine su nazadovale˝

Objavljeno:

- dana

Temeljem analize svih parametara na osnovu kojih se određuje stupanj razvijenosti gradova i općina u Hrvatskoj, Vlada RH svojom je Odlukom o razvrstavanju JLS-ova, donesenoj 4. siječnja ove godine, svrstala Grad Ivanec u VII. skupinu iznadprosječno razvijenih gradova i općina u Hrvatskoj.

Prema Vladinoj analizi, u ukupnom poretku gradova i općina RH, Ivanec je u odnosu na 2017. godinu „skočio“ za čak 49 mjesta te ostvario indeks razvijenosti od 104,496, što je najveći rast indeksa razvijenosti među svim gradovima u Varaždinskoj županiji, uključujući i Grad Varaždin.

Napomenimo da su gradovi i općine u Hrvatskoj po razvijenosti svrstani u osam skupina, s time da sljedeću, najjaču, VIII. skupinu, čine oni najrazvijeniji, na čelu s Gradom Zagrebom.

Prema dosadašnjoj indeksaciji iz 2017. godine, Ivanec je bio u VI. skupini razvijenosti. Međutim, prema pokazateljima Vlade RH, Ivanec je tijekom analizirane tri godine (2020., 2021., 2022.) ostvario ogroman razvojni skok, što je i rezultiralo njegovim prelaskom u višu, VII. skupinu.

Kad je riječ o kretanju prosječne stope nezaposlenosti, Vladina analiza za područje Grada Ivanca pokazuje smanjenje stope nezaposlenosti od čak 70%. I po ovome pokazatelju Ivanec je uspješniji od svih gradova u Varaždinskoj županiji.

Ovakvi rezultati tumače se brojnim novim investicijama postojećih i novih poduzetnika, gradnjom novih pogona i otvaranjem novih radnih mjesta.

Nadalje, pozitivni su i pokazatelji koji se odnose na povećanje prosječnog dohotka po stanovniku.

Prema podacima Vlade RH, na području Ivanca prosječni dohodak porastao je za više od 49%, odnosno, dvostruko više u odnosu na prošlo razdoblje i dokaz je pozitivnih promjena u rješavanju problematike niskih plaća na području našega grada, prvenstveno u prerađivačkoj industriji.

Grad Ivanec bilježi i visok rast u još jednom segmentu, a to su prosječni izvorni prihodi po stanovniku, i to za 45%.

Iako je to nominalno tek nešto više od 286 € (2.155 kn), što znači da su proračunski primici po glavi stanovnika i dalje razmjerno niski (pa zbog toga Grad Ivanec i dalje prima državnu pomoć u obliku fiskalnog izravnanja), ovakav postotak rasta pokazatelj je uspješne promjene trendova u pozitivnom smjeru.

Navedene pokazatelje razvitka Grada Ivanca komentirao je gradonačelnik Milorad Batinić:

-Naravno da me veseli i čini ponosnim ogroman skok Ivanca za čak 49 mjesta u ukupnom poretku JLS-ova u Hrvatskoj te prelazak iz VI. u VII. skupinu indeksa razvijenosti. Takav iskorak samo nam je potvrda dugogodišnjeg uspješnog strateškog vođenja Grada koje je aktualna politika od samoga početka zacrtala u svim svojim ključnim razvojnim dokumentima i koje uporno provodi iz mandata u mandat. Temelj razvojne piramide koju gradimo nam je posvećenost prvenstveno razvitku gospodarstva i novim ulaganjima, kao politici svih politika. A očiti kvalitativni iskoraci samo nam dodatno potvrđuju da je razvitak Ivanca dobro projiciran i vođen – izjavio je gradonačelnik.

-Moramo biti svjesni i otežavajućeg momenta koji donosi ovakva visoka indeksacija Ivanca. Naime, svrstavanje u rang iznadprosječno razvijenih će nam onemogućiti prijave na pojedine javne pozive i natječaje. Na mnoge od njih naprosto se nećemo moći prijaviti pa ni ostvariti sredstva za sufinanciranje programa i projekata. A to znači da ćemo i ubuduće, jednako kao i do sada, morati mudro gospodariti s raspoloživim sredstvima i resursima te onime što imamo raditi na unapređenju standarda i kvalitete života naših građana – kaže Batinić.

-Već dugo ističem i sada ponovno naglašavam da je indeksacija gradova kao eliminacijski kriterij kod prijave projekata duboko pogrešan. Upravo prihodi po glavi stanovnika JLS-a trebali bi biti glavni faktor za dodjelu sredstava. A sada je tako da su vrlo bogate sredine, koje imaju i 10 puta veće prihode po glavi stanovnika od Ivanca, tretirane jednako kao i naš grad, a da istovremeno na ljestvici razvijenosti nisu ostvarile nikakav pomak  – ističe Batinić.

Indeksacija razvijenosti gradova, ističe Batinić, pokazala je još nešto:

-Poznato je da središnja državna vlast već godinama kroz razne projekte u pojedine regije, gradove i općine „upumpava“ ogromna financijska sredstva iz nacionalnih i EU izvora. A sada se pokazuje da su rezultati tog golemog financiranja izostali. Štoviše, vidi se da su podobne sredine, u koje se na razne načine usmjeravao novac, čak i nazadovale. A takvih primjera ima i među gradovima na području Varaždinske županije – zaključio je Batinić te upozorio da je raskorak u financiranju regija pogotovo vidljiv na Sjeveru Hrvatske, koji je gospodarski najpropulzivniji i radi velike kvalitativne i kvantitativne iskorake, ali ga veliki prometni i drugi projekti zaobilaze već dugi niz godina.

U fokusu

U petak prosvjedna povorka radnika Varteksa od tvornice do Korza u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici varaždinskog Varteksa četvrti su dan u štrajku i za petak najavljuju prosvjed na središnjem gradskom trgu, a danas je s njihovim predstavnicima razgovarao ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan.

Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Tomislav Rajković najavio je da će radnici Varteksa u petak, 10. svibnja, u 10 sati u prosvjednoj povorci krenuti od tvornice u Zagrebačkoj ulici, do trgovine Varteksa na Trgu kralja Tomislava u Varaždinu, gdje će održati konferenciju za novinare, piše index.hr.

Nastavite čitati

U fokusu

Želja je da se dvije obale jezera u Trakošćanu spoje mostom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čišćenje jezera u Trakošćanu i dalje dobro napreduje, a voda bi se mogla početi puštati već u svibnju.

Tijekom proteklog vikenda najnovije informacije je za Regionalni tjednik iznio Milan Rezo, direktor Hrvatskih voda za Gornju Muru i Dravu.

– Kroz 44 radna dana na projektu nastavka čišćenja jezera Trakoščan izvađeno je 70.000 metara kubnih sedimenta te je isti deponiran na privremenoj deponiji. Građevinska operativa s 11 dampera te bagera duge ruke seli se uzvodno u neočišćene dijelove jezera gdje je još preostalo izvaditi i deponirati 130.000 metara kubnih sedimenta na površini od 13 hektara. Zbog erozija koje su nastale uz rubove staze na pokosima jezera, kreće se u sanaciju istih kroz radove preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava. Na lijevoj obali se gradi 150 metara obaloutvrde gdje će se ugraditi oko 600 metara kubnih kamena na visinu 100 godišnje vode, drugim riječima kamena obloga će se vidjeti iznad punog jezera u visini od pola metra. Također, Hrvatske vide kroz redoviti program uređuju 120 metara obale na desnoj strani jezera na način ugradnje gabionskih zidova, gdje će se istih ugraditi približno 150 metara kubnih. Ukupna vrijednost radova izgradnje obalo utvrde procjenjena je na iznos nešto manji od 300.000 eura i isti se ne idnosi na ugovor vezan za čišćenje jezera – pojasnio je Rezo.

Dodao je da će tijekom ovog tjedna uputiti pismo namjere Dvoru Trakišćan s ciljem preuzimanja građevinske dozvole, faza II, koja se odnosi na gradnju mosta koji bi spojio stazu s lijeve na desnu obalu jezera. Prema prvim informacijama most bi trebao biti viseći. Ovo je novost za koju se prvi put čuje.

– S obzirom da most ide preko jezera Hrvatske vode sukladno Zakonu o gradnji mogu dokazati pravni interes i građevinsku dozvolu s Dvora Trakošćan prenijeti na Hrvatske vode, naravnon uz suglasnost nadležnog Ministarstva kulture i medija. Ovu ideju ostvarujemo uz izniman napor varaždinskog župana Anđelka Stričaka i stručnih službi Županije. Stoga uz prisustvo župana, direktora Hrvatskih voda i resornig ministarsta očekujemo sastanke u Vladi RH koja bi trebala poduprijeti ovu inicijativu. Razlog ovome nalazi se u činjenici da je jezero trenutno suho i gradnja samog mosta bi kroz manje izmjene glavnog projekta s 3.500.000 eura koštala najviše 1.000.000 eura. Uzevši sve u obzir svi u Hrvatskim vodama, zajedno s iznimnim zalaganjem i potporom varaždinskog župana, možemo ustvrditi da smo državnom proračunu uštedili više od 2.500.000 eura ili zaključno, vlastitim znanjima, promišljanjem, zajedničkim rješenjima i potporom župana, očistili smo jezero Trakošćan za nula “0” eura! – završio je Rezo.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje