Povežite se s nama

U fokusu

U Hrvatskoj s debljinom u 2022. živjelo 56.000 djece i adolescenata te 1,2 milijuna odraslih

Foto: Ilustracija

Objavljeno:

- dana

Ukupan broj djece, adolescenata i odraslih u Hrvatskoj koji žive s debljinom premašio je jedan milijun prema globalnoj analizi izdanoj u časopisu The Lancet povodom obilježavanja Svjetskog dana debljine, objavio je HZJZ.

Ovaj trend, zajedno s opadajućom prevalencijom osoba s pothranjenošću od 1990., čini debljinu najučestalijim oblikom malnutricije u Hrvatskoj i većini drugih zemalja diljem svijeta.

Na osnovu analize podataka iz hrvatskih istraživanja procjenuje se kako je u Hrvatskoj stopa debljine u djece i adolescenata 2022. godine bila dvostruko veća nego 1990. Stopa debljine se također udvostručila u odraslih žena te čak utrostručila u odraslih muškaraca. Ukupno se procjenjuje da je u Hrvatskoj s debljinom u 2022. živjelo 56.000 djece i adolescenata te 1.180.000 odraslih osoba.

Između 1990. i 2022. godine udio pogođenih pothranjenošću smanjio se u dječaka, djevojčica i odraslih muškaraca dok među ženama nije zamijećena promjena u istom razdoblju.

Ovo istraživanje provela je suradnička grupa za istraživanje rizičnih čimbenika nezaraznih bolesti “NCD Risk Factor Collaboration” (NCD-RisC) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO). Istraživači su analizirali podatke o masi i visini dobivene mjerenjem više od 220 milijuna ljudi starijih od 5 godina (63 milijuna osoba dobi od 5 do 19 godina i 158 milijuna osoba dobi 20 godina i starijih) iz više od 190 zemalja.

U ovom istraživanju, u kojem se analizirao indeks tjelesne mase (ITM) kako bi se razumjele promjene diljem svijeta u debljini i pothranjenosti od 1990. do 2022., ukupno je sudjelovalo više od 1500 istraživača od kojih su neki i djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Sanja Musić Milanović, Helena Križan, Ranko Stevanović).

Za odrasle osobe smatralo se da su pogođene debljinom ako su imale ITM veći od ili jednak 30kg/m2, a pothranjenošću ako im je ITM bio ispod 18,5kg/m2. U djece školske dobi (dob 5 do 9 godina) i adolescenata (dob 10 do 19 godina) granične vrijednosti ITM korištene za definiciju debljine i pothranjenosti ovisile su o dobi i spolu djece.

Od 1990. do 2022. godine u Hrvatskoj su stope debljine više nego dvostruko narasle u djevojčica (s 3,3% na 7,2%) i dječaka (s 5 % na 11,3%), a takvi porasti zabilježeni su u gotovo svim zemljama. Udio djevojčica koje su imale pothranjenost pao je sa 2,8% u 1990. na 1,8% u 2022., dok je u dječaka pao sa 2,7% na 1,5%. Hrvatska je jedna od 44 zemlje u kojima je zabilježen pad stopa pothranjenosti u djevojčica te jedna od 80 zemalja u kojima je zabilježen isti pad u dječaka.

Ukupan broj djece i adolescenata u Hrvatskoj koji su pogođeni debljinom u 2022. bio je 56.000 (21.000 djevojčica i 35.000 dječaka), dok je 5300 djevojčica i 4800 dječaka imalo pothranjenost.

U odraslih od 1990. do 2022. godine stope debljine u žena su se više nego udvostručile (s 13,4% na 28,3%), a u muškaraca i utrostručile (s 10,7% na 34,8%). Udio odraslih s pothranjenošću smanjio se od 1990. do 2022.

Ukupno, procjenjuje da se je 1.180.00 odraslih živjelo s debljinom u Hrvatskoj 2022. godine (600.000 žena i 580.000 muškaraca), dok je 33.000 žena i 8600 muškaraca živjelo s pothranjenošću.

– Ovi trendovi ukazuju na globalnu tranziciju, prema kojoj u Hrvatskoj, baš kao i u dvije trećine svih zemalja diljem svijeta, postoji značajno veći broj osoba pogođenih debljinom nego pothranjenošću. Također važno je istaknuti kako se prema udjelu odraslih muškaraca s debljinom od 35 % Hrvatska nalazi na visokom 25. mjestu na svijetu. Podaci dobiveni ovim istraživanjem ponovno naglašavaju važnost prevencije i liječenja debljine od najranije životne dobi, kroz promicanje pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti i adekvatnu liječničku skrb. Za ostvarenje globalnog cilja zaustavljanja porasta debljine bit će ključno implementirati široki spektar dokazano učinkovitih intervencija te uključiti sve razine upravljanja, od vlade do lokalnih zajednica – stoji u članku HZJZ-a.

U fokusu

Želja je da se dvije obale jezera u Trakošćanu spoje mostom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čišćenje jezera u Trakošćanu i dalje dobro napreduje, a voda bi se mogla početi puštati već u svibnju.

Tijekom proteklog vikenda najnovije informacije je za Regionalni tjednik iznio Milan Rezo, direktor Hrvatskih voda za Gornju Muru i Dravu.

– Kroz 44 radna dana na projektu nastavka čišćenja jezera Trakoščan izvađeno je 70.000 metara kubnih sedimenta te je isti deponiran na privremenoj deponiji. Građevinska operativa s 11 dampera te bagera duge ruke seli se uzvodno u neočišćene dijelove jezera gdje je još preostalo izvaditi i deponirati 130.000 metara kubnih sedimenta na površini od 13 hektara. Zbog erozija koje su nastale uz rubove staze na pokosima jezera, kreće se u sanaciju istih kroz radove preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava. Na lijevoj obali se gradi 150 metara obaloutvrde gdje će se ugraditi oko 600 metara kubnih kamena na visinu 100 godišnje vode, drugim riječima kamena obloga će se vidjeti iznad punog jezera u visini od pola metra. Također, Hrvatske vide kroz redoviti program uređuju 120 metara obale na desnoj strani jezera na način ugradnje gabionskih zidova, gdje će se istih ugraditi približno 150 metara kubnih. Ukupna vrijednost radova izgradnje obalo utvrde procjenjena je na iznos nešto manji od 300.000 eura i isti se ne idnosi na ugovor vezan za čišćenje jezera – pojasnio je Rezo.

Dodao je da će tijekom ovog tjedna uputiti pismo namjere Dvoru Trakišćan s ciljem preuzimanja građevinske dozvole, faza II, koja se odnosi na gradnju mosta koji bi spojio stazu s lijeve na desnu obalu jezera. Prema prvim informacijama most bi trebao biti viseći. Ovo je novost za koju se prvi put čuje.

– S obzirom da most ide preko jezera Hrvatske vode sukladno Zakonu o gradnji mogu dokazati pravni interes i građevinsku dozvolu s Dvora Trakošćan prenijeti na Hrvatske vode, naravnon uz suglasnost nadležnog Ministarstva kulture i medija. Ovu ideju ostvarujemo uz izniman napor varaždinskog župana Anđelka Stričaka i stručnih službi Županije. Stoga uz prisustvo župana, direktora Hrvatskih voda i resornig ministarsta očekujemo sastanke u Vladi RH koja bi trebala poduprijeti ovu inicijativu. Razlog ovome nalazi se u činjenici da je jezero trenutno suho i gradnja samog mosta bi kroz manje izmjene glavnog projekta s 3.500.000 eura koštala najviše 1.000.000 eura. Uzevši sve u obzir svi u Hrvatskim vodama, zajedno s iznimnim zalaganjem i potporom varaždinskog župana, možemo ustvrditi da smo državnom proračunu uštedili više od 2.500.000 eura ili zaključno, vlastitim znanjima, promišljanjem, zajedničkim rješenjima i potporom župana, očistili smo jezero Trakošćan za nula “0” eura! – završio je Rezo.

Nastavite čitati

U fokusu

HDZ i DP postigli dogovor o Vladi  predvođenoj i u 3. mandatu premijerom Andrejom Plenkovićem

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Marko Milić, član pregovaračkog tima HDZ-a potvrdio je da je na današnjem sastanku postignuto suglasje u vezi s formiranjem nove parlamentarne većine, kao i u vezi sa strukturom buduće Vlade.

Prijedlog postignutog dogovora, uz raspodjelu resora, iznijet će se na stranačkim tijelima tijekom današnjeg dana, a potom ćemo o svim detaljima izvijestiti javnost.

Nakon potvrde na stranačkim tijelima pristupit će se prikupljanju potpisa kako bi mandat za sastavljanje buduće Vlade HDZ-a, Domovinskog pokreta i partnera dobio predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje