– Znao sam što će se dogoditi. Pisao sam Vladi, bio dio javnog savjetovanja i ništa nisam postigao. Moji argumenti su bili da svi moramo biti ravnopravni. Kako ja sa svojom jednom trgovinom mogu biti ravnopravan s jednim Kauflandom – ističe Alan Miko, Varaždinac, vlasnik trgovine Marija u Nedeljancu.
On i mali trgovci su u velikim problemima zbog zabrane rada nedjeljom, koja je na snazi od 1. srpnja prošle godine kada su uvedene izmjene Zakona o radu.
Problemi
– Da nemam čak 80 % robe u dućanu koju sam platio, zatvorio bih odmah. Imam jednu zaposlenu prodavačicu i radim ja. Ona je upoznata sa situacijom i ne buni se. Konkretno radne nedjelje, radim ja. U siječnju i veljači, smo radili nedjelje i to je izvuklo donekle situaciju, no ako se ništa ne popravi bit ću prisiljen zatvoriti dućan – ističe Miko koji nam je predočio promet svojeg dućana po mjesecima.
Od početka 2023. godine njegov dućan pa do lipnja bilježi rast prihoda. U srpnju je također rastao promet, u kolovozu dolazi do stagnacije prihoda, kao i u rujnu, no u listopadu i studenom dolazi do pada prihoda s obzirom na iste mjesece 2022. godine za 30 posto. Naime, on je listopadu radio jednu nedjelju, a u studenom ni jednu. Prosinac 2023. bio je nešto bolji po prihodima od prosinca 2022. godine.
– U prosincu je taj pad ublažen, ali zbog toga jer smo radili Badnjak i Staru godinu, koji su bili u nedjelju. S time da morate računati da nas sve prati inflacija jer kečap koji je prije godinu dana koštao 2,5 eura sad stoji 3,30 eura – argumentira Miko.
Kad gledamo promet dućana Marija u Nedeljancu radnim danima prosječno je oko 950 eura, a na radne nedjelje on iznosi čak 2900 u prosjeku. To je čak tri puta više i radne nedjelje za Mika su spasonosne u poslovanju. Što se pak subota tiče, promet je tada u dućanu prosječno 1500 eura.
– Nema prelijevanja prihoda na subotu. Prometi u subotu su identični, kao i promet u ponedjeljak. Da se 50 posto nedjeljnog prometa prelije u subotu ili ponedjeljak, bio bih zadovoljan i ne bih se bunio, no ne prelijeva se ni cent – ističe trgovac koji u istom dućanu radi već 29 godina.
Hrabrost
Jedan je od rijetkih koji je imenom i prezimenom izašao u javnost.
– Ma već sam sam sebi dosadan i zbog toga sam doživljavao i neke neugodnosti, ali političkih pritisaka nije bilo. Jedino, mi je u tjedan dana u veljači tri puta bila inspekcija – objašnjava Miko koji drži da je odluka o neradnim nedjeljama čisti populizam.
– Mi na sjeveru, pa i u drugim dijelovima Hrvatske smo zakinuti. Ide se na ruku trgovcima u Dalmaciji, odnosno sve je složeno da njima to odgovara zbog turističke sezone. S druge strane, kad vidim da su sada i oporbene stranke za neradne nedjelje, to je čisti populizam uoči izbora. Malo je to sada izlizano, ali tako je. Kad nitko ne bi radio, u redu, ali ovako mi najmanji smo u najnepovoljnijem položaju. Također, i ljudi su vrlo licemjerni. Dođu mi ovdje u nedjelju i onda mi govore: “Što radite u nedjelju, treba vas zatvoriti!”, a što onda radiš kod mene u dućanu u nedjelju? Onda reda u nedjelju kod mene u dućanu ne bi bilo – dodaje Miko koji je pozitivan.
– Nadam se da će naći razumijevanja, jer 70 malih trgovaca otkad je uvedena zabrana u Hrvatskoj zatvorilo je svoje dućane. Nekako ćemo zgurati. Ako se da stanje ne stabilizira do lipnja, srpnja, zatvorit ću dućan. Kao što sam rekao sada bih zatvorio, ali da robu dam u bescjenje to ne bi imalo smisla – ističe vlasnik trgovine Marija koji već radi 29 godina.
Miko, nam je rekao kako on tih problema ne bi imao da ima dva dućana, te da bi se tada nekako pokrivao.
Razgovarali smo i s vlasnikom desetak trgovina u Varaždinskoj županiji, koji je želio ostati anoniman.
– Kad vlada nešto zezne za dva dana glavne vijesti smo mi – trgovci. Za sve u državi mi smo krivi. Morate znati da smo mi u malim mjestima socijalna komponenta. Hoće li se mlada obitelj doseliti u neko mjesto ako mu je prvi dućan sedam kilometara dalje, neće. Vlada se kune u demografsku obnovu, a takve sitnice kao što je dućan u malom mjestu igraju ogromnu ulogu. Mjera s neradnom nedjeljom je ništa drugo nego populistička, složena prije izbora. Mi smo sekularno društvo i moji dućani nedjeljom rade jer postoji potreba. Ili će svi raditi ili nitko, onda se nećemo buniti – ističe vlasnik desetaka dućana u Varaždinskoj županiji.
Objašnjava da su njegove radnice radile u nedjelju i to im je bilo plaćeno ili su dobile slobodan dan.
– Zvale su me i pitale zašto su za siječanj dobile manju plaću 60 eura. Pa zato jer nisu radile nedjelju. Znači da radnicima također nešto znači radna nedjelja – ističe.
Radnik u drugom planu
No, je li se promet u njihovim dućanima smanjio zbog neradnih nedjelja?
– U trgovačkoj maloporodajnoj robi inflacija iznosi 18 posto. Znači za isti promet vi niste prodali pet proizvoda nego četiri. Promet je za 10 posto viši nego prošle godine po svakom pojedinom dućanu, no morate uključiti inflaciju te više plaće radnicima, i vi ste praktički na nuli. Ne daj Bože da vam se nešto pokvariti u dućanu, pa ste u minusu – tvrdi poduzetnik i dodaje da se uredbom o neradnim nedjeljama najviše na ruku išlo velikim trgovačkim lancima i dućanima na Jadranu.
– Neki bi najradije dućane na Jadranu zatvorili već u studenome i radili samo kad je turistička sezona. Velikim trgovačkim lancima je ovo čak i dobro došlo jer nije zabranjeno premještati radnike. Tako sada trgovački lanac koji ima dvije trgovine u gradu, složi da jedna trgovina radi i samo ljude premjesti tamo raditi. Ništa nismo napravili, opet su radnici u nepovoljnom položaju. I tko je najviše nagrabusio – mi mali – dodao je.
Zakon o trgovini osporavali su mali trgovci i obrtnici, ali i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) te stranka Fokus. No, Vrhovni sud početkom veljače odbio je predlagatelje.
– Nakon toga teško je biti pozitivan, no optimističan sam i mi ćemo se boriti – zaključio je Alan Miko.
Gdje se u Europskoj uniji radi nedjeljom?
U mnogim zemljama Europske Unije rad nedjeljom je ograničen pa tako čak 11 država Europske Unije ne dopuštaju rad trgovinama svake nedjelje, iako Belgija, Francuska i Španjolska imaju iznimke za turistička središta, a na Malti trgovina može raditi ako plati naknadu od 700 eura tjedno. Bugarska, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Irska, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Švedska rade nedjeljom barem dio dana. Belgija je zemlja u kojoj se može raditi svega devet nedjeljnjih popodneva godišnje, a Češka i Danska su svoja ograničenja ukinule prije više od deset godina. U Finskoj pak mogu raditi male trgovine koje imaju manje od 400 četvornih metara trgovačke površine. U Njemačkoj je rad nedjeljom zabranjen, a ne radi se ni u Austriji. Mađarska je do 2015. imala otvorene trgovine, potom su na godinu dana ograničili rad trgovinama, da bi ponovno deregulirali trgovanje u 2016. godini. Iako izrazito katolička zemlja, Irska ne ograničava rad trgovinama i u Dublinu su gotovo sve trgovine nedjeljom otvorene, dok u Poljskoj postoji zabrana trgovanja nedjeljom. Zatvoreni su trgovački centri, supermarketi i manje trgovine. Restorani, online trgovine, benzinske postaje (uključujući i njihove trgovine), neke ljekarne, pekare i pošte ostaju otvoreni. Mali poduzetnici mogu raditi. Španjolski trgovci rade uglavnom jednu nedjelju mjesečno, osim u Madridu koji je ukinuo sva ograničenja. Naime, trgovine u gradovima i područjima koja su proglašena turističkima smiju raditi svake nedjelje. Male trgovine u prosjeku rade 46 sati tjedno unatoč činjenici da mogu raditi. U Norveškoj samo benzinske postaje, rasadnici cvijeća i trgovine mješovitom robom koje su manje od 100 četvornih metara smiju raditi nedjeljom. Za posebne prilike kao što je božićna kupovina postoje iznimke.
U prošlosti dva puta dosad
Zabrana rada nedjeljom izglasana je davne 2003. godine u mandatu koalicijske vlade Ivice Račana i 2008. godine u mandatu Ive Sanadera. U oba slučaja Ustavni sud srušio je zabrane nakon svega nekoliko mjeseci obrazloženjem kako zabrana rada nedjeljom ne predstavlja adekvatan oblik zaštite radničkih prava, narušava poduzetničke slobode i djeluje diskriminatorno, s obzirom na niz izglasanih izuzeća. Spomenuta tema nastavlja se periodički pojavljivati u medijima od 2017. godine pod pritiskom crkvenih udruga i sindikata. Na kraju je zabrana rada nedjeljom ponovno uvedena 1. srpnja 2023. godine.
Habijan: Cilj je zaštita radnika, ali na dobitku su i trgovci
Ministar gospodarstva Damir Habijan kaže da po pitanju neradne nedjelje nema gubitnika. Prvenstveni je cilj zaštita radnika, ali na dobitku su, tvrdi ministar, i zaposleni i trgovci.
Tome u prilog govore službeni podaci porezne uprave, a iz toga proizlazi da se promet s neradnih prelio na radne dane.
– Regulacija rada trgovina nedjeljom donosi ravnotežu između privatnog života zaposlenih i njihovih radnih prava i slobode poduzetništva. U ovoj regulaciji gubitnika nema. Vidimo da službeni podaci demantiraju sve one koji politiziraju i nastoje ovu mjeru prikazati lošom – kaže ministar Habijan.
Primjerice u prvih devet dana ove godine broj fiskaliziranih računa bio je veći za 817.927, a iznos računa za 95,5 milijuna eura, u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Prema službenim podacima u prvim danima siječnja izdan je veći broj računa nego prošle godine. Konkretno, 5. siječnja izdan je veći broj računa u odnosu na 2023. za 16,5 posto, a iznos računa je bio 35 posto veći. Tri dana kasnije, 8. siječnja evidentiran je veći broj računa za čak 96, 5 posto a iznos računa veći je za 135,4 posto.
Slični su pokazatelji i u ovom mjesecu, navodi ministar gospodarstva.
Podsjeća i da trgovci tijekom godine mogu izabrati 16 nedjelja tijekom kojih će moći raditi.
– Trgovci mogu sami izabrati koje nedjelje će raditi. Svjesni smo i toga da smo i turistička zemlja, odnosno da smo 18. turistička destinacija u svijetu, ali cilj je bio da uspostavimo taj balans slobode i privatnosti radnika, odnosno zaposlenika u trgovini, ali isto tako da vodimo računa o poduzetničkoj slobodi. I podaci govore da smo u tome i uspjeli – rekao je Habijan dodavši da nema ni primisli na opasnost da ova mjera utječe na turizam. Kaže da nije Hrvatska jedina zemlja u kojoj trgovine ne rade nedjeljom bez obzira kako to žele prikazati neke političke opcije.
Osvrnuo se i na takozvane sajmene dane.
– Što se tiče zakona, ti sajmeni dani su regulirani 60 kalendarskih dana u godini, ne više od toga, upravo kako bi se omogućilo određenim gradonačelnicima da u to vrijeme osiguraju prodaju, ali ja bih rekao tradicionalnih proizvoda, dakle nekih proizvoda koji su karakteristični za određeni događaj u tom mjestu. Ali nikako da se takav institut sajmenih dana zloupotrebljava. Imamo i takvih slučajeva, ali tome ćemo svakako doskočiti – kazao je ministar.
– U našem je interesu smislena primjena i provedba Zakona o trgovini te napominje da nisu dozvoljene zlouporabe i kršenje odredbi Zakona o trgovini, na način da se mimo predviđenih iznimki dopušta rad nedjeljom. Svaka eventualna nesukladnost akata predstavničkih tijela općina, gradova i županija sa, u ovom slučaju, odredbama Zakona o trgovini, zasebno će se ocjenjivati te može biti sankcionirana.
Dodaje i da razumije brigu trgovaca, te dodaje da je ova Vlada prvenstveno usmjerena prema razvoju gospodarstva. Vladine mjere do sad su davale rezultate, kaže Habijan, posebice one vezane za subvencije režijskih troškova.
– Dokazali smo i konstantno dokazujemo da ova Vlada razumije i građane i poduzetništvo – rekao je Habijan i potvrdio da će Vlada i nakon ožujka nastaviti s mjerama subvencioniranja troškova struje i plina.
Novi paket mjera voditi će računa o tome da ni gospodarstvo ni standard građana ne osjete udar krize, kaže Habijan.
Nekad tekstilni div i ponos cijelog ovog kraja, a danas tvrtka koja vapi za slamkom spasa. Odgovor na pitanje kako je Varteks došao do stanja u kakvom je danas, kad preostali radnici strahuju hoće li dobiti plaće, a borba za opstanak postaje sve veći izazov, treba potražiti godinama unazad.
Varteks, koji je osnovan davne 1918. godine, prošlog je tjedna opet završio u blokadi, na sreću kratkotrajnoj. To je bila peta po redu blokada u posljednjih šest godina. Varteks je ove godine bio blokiran i 19. ožujka, no samo na jedan dan.
Početkom travnja došlo je do obustave rada jer plaće za veljaču nisu bile u cijelosti isplaćene. Navedeni problem uskoro je riješen isplatom većine plaća.
Dokapitalizacija
Potom su dva člana Nadzornog odbora dali ostavke, a Uprava je predložila dokapitalizaciju i povlačenju dionica sa Zagrebačke burze.
Povlačenje dionica s burze članica Uprave Jelena Bošnjak opravdala je ciljem pojednostavljivanja poslovanja i postizanja uštede od skoro 50.000 eura na godišnjoj razini.
No, kako je do ovoga došlo?
Praktički se gotovo dva desetljeća nije ulagalo ni u ljude, a ni imovinu. Baš naprotiv, prodani su strojevi koji su mogli jamčiti napredak u tekstilnoj industriji, a do 2018. godine nagomilano je nevjerojatnih 800 milijuna kuna duga. Dugovi su se gomilali unatoč tome što su prodane i vrijedne nekretnine. Zoran Košćec, predsjednik uprave Varteksa od 2005. do 2018, završio je na optuženičkoj klupi, teretilo ga se za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, a vezano za slučaj prodaje robne kuće u Beogradu. Ukratko, objekt od dvije tisuće kvadrata prodan je za 670.000 eura, iako je cijena bila 1,6 milijuna eura. Novi vlasnik istu je nekretninu u studenom 2007. prodao za iznos od 2.350.000 eura…
Ljudi i imovina
Varteks može spasiti jedino vlasnik koji će ulagati, govorili su nam članovi Uprave s kojima smo razgovarali u zadnje dvije godine. Nakon ulaska Nenada Bakića i dokapitalizacije 2018. godine naziralo se svjetlo na kraju tunela.
– Bez obzira tko što mislio o Bakiću, slagali se s njim ili ne oko nekih stvari, taj je čovjek uložio svoje novce – govore nam dobro upućeni u poslovanje Varteksa.
Nenad Bakić je 2018. godine za 20 milijuna kuna, odnosno 46,69 % dionica, postao većinski vlasnik Varteksa. Iduće, 2019. godine preuzeo je mjesto predsjednika Uprave tvrtke. Isticao je tada da je njegov plan u potpunosti financijski stabilizirati kompaniju, povećati produktivnost, broj radnika i njihove plaće. No, s pandemijom koronavirusa stigli su i problemi za varaždinsku tvrtku.
Prvo je 2022. godine ustupio svoju tražbinu prema Varteksu. U razgovoru za Regionalni tjednik tada nam je rekao kako smatra da Varteks i dalje ima potencijala. Podsjetio je i kako banke jednostavno nisu htjele pratiti ulaganja.
– Kad bih ja ulagao u tu tvrtku, banke bi isisale taj novac, što je nevjerojatno. Recimo, prodamo neko zemljište i umjesto da novac ostane Varteksu, one bi odmah sjele na njega. Posebno je zanimljiva uloga Hrvatske banke za obnovu i razvoj koja je, dok sam ja ubacivao novac za plaće, pohlepno naplatila drugi dio izvoznog kredita pri prvom dotoku novca ‘jer im je malo smanjeno osiguranje’ u trenutku najgore krize – govorio je tada Bakić.
Novi vlasnici
U travnju prošle godine prodao je dionice Varteksa. Tada je u vlasničku strukturu ušao Marko Vučijević s 24.91 posto dionica. Potom, mjesec dana kasnije, preostale dionice od Bakića je kupio Antonio Popić. Postao je vlasnik 10,67 posto dionica. Popić je stekao još oko 4 posto dionica.
Međutim, ovih dana i Vučijević i Popić prodali su svoje dionice.
Antonio Popić svojih 749.859 dionica koje predstavljaju 14,92 posto glasačkih prava prodao je Igoru Mešiću iz Varaždina. Marko Vučijević koji je do sada bio najveći dioničar, prodao je svojih 1.252.090 dionica koje predstavljaju 24,91 posto glasačkih prava. Kupila ih je mlada modna dizajnerica Karla Ćorluka po cijeni od 0,08 centi po dionici, odnosno za 100.167 eura. Ćorluka je od prosinca članica Nadzornog odbora Varteksa. Među većim dioničarima Varteksa je i IT poduzetnik poduzetnik Stjepan Čajić koji kontrolira 24,9 posto udjela.
Varteks je ovih dana na Burzi objavio kako je njihova revizorska kuća odbila sklopiti ugovor s njima, zbog čega neće na vrijeme moći objaviti godišnji financijski izvještaj za 2023. godinu i za 1. kvartal 2024. godine. Na izvanrednoj glavnoj skupštini koja će se održati 21. svibnja 2024. godine u planu je izbor novog revizora.
Plan nove Uprave je dokapitalizacija zbog prikupljanja neophodnog kapitala za očuvanje društva i radnih mjesta, budući da još uvijek posluju s gubicima.
Tako će na spomenutoj Glavnoj skupštini jedna od točaka biti odluka o dokapitalizaciji poduzeća za oko 100 tisuća eura. No, temeljni će kapital biti smanjen sa 6,7 mlijuna eura na oko 300 tisuća eura. To se radi, navodi se u obrazloženju, zbog pokrića gubitaka poduzeća iz prethodnih razdoblja. Također, spojit će se dionice, za 174 starih izdat će se jedna nova, bez nominalnog iznosa.
Stogodišnja tradicija
Počeci Varteksa datiraju iz 1918. godine kada je osnovana Tekstilna tvornica Varaždin. Proizvodnja vunenog prediva i tkanina započinje 1922., a 1926. godine se proizvodnja širi na izradu odjevnih predmeta, a već 1929. se otvara prva prodavaonica.
Tvornica do 1948. nosi naziv Tekstilna industrija d.d. Varaždin ili skraćeno Tivar.
Kroz stogodišnju tradiciju Varteks je stvarao modu i postao sinonim za klasičnu eleganciju, a u varaždinskim pogonima proizvodila se odjeća i za najveće svjetske brandove kao što su Hugo Boss, J.Lindeberg i Zadig & Voltaire. Možda najpoznatija suradnja bila je ona s Levi’s®om.
Rasprodali imovinu
Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 1000 radnika.
Prije dokapitalizacije, poslovanje Varteksa bilo je katastrofalno. Tvrtku je 13 godina vodio Zoran Košćec i od 2005. do 2018. godine, nagomilao više od 800 milijuna kuna duga. Prošao je postupak predstečajne nagodbe, a da bi se namirili vjerovnici, tvrtka je rasprodavala vrijednu imovinu.
Prodali su sve velike trgovačke zgrade u svim velikim gradovima, poput zgrade Varteksa na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Ta je zgrada, samo koju godinu ranije, bila potpuno renovirana. Nekretnine koje nisu uspjeli prodati stavljene su pod hipoteke bankama.
Ljudi rade za minimalac, a dugovi se gomilaju
Problem je i što ljudi u Varteksu rade za minimalac, i tako već dva desetljeća. Nije se ulagalo ni u nove tehnologije, a ni u nova znanja, a samim time Varteks je kroz godine postao sve manje konkurentan.
Paralelno s tim, godinama se gomilaju dugovi, a uz hipotekarne utege prema bankama, tvrtka se stalno bori s pokrivanjem troškova iz operativnog poslovanja koji su stvoreni prema dobavljačima u prijašnjem razdoblju.
Ovrha Porezne i Grada Varaždina
Varteks je u zadnjih nekoliko godina više puta bio u blokadi. Tako je pred dvije godine blokiran nakon što ga je ovršila Porezna uprava, a potom i Grad Varaždin.
Ipak, Grad Varaždin je ubrzo ovrhu povukao.
– Na temelju apela tvrtke i s obzirom na cjelokupnu socijalnu situaciju i financijske probleme u kojima se Varteks našao, uzevši u obzir da je Varaždin dio dugovanja u visini od 1,2 milijuna kuna naplatio, odlučili smo povući s naplate koja je stavljena na Finu rješenje o ovrsi u iznosu od otprilike pola milijuna kuna – pojasnio je pred dvije godine gradonačelnik Bosilj nakon deblokade računa Varteksa.
No, to nije bio kraj sage. Samo tri mjeseca poslije, u rujnu 2022. godine Grad Varaždin i Kaufland raskidaju ugovor jer se vjerovnici nisu dogovorili. Varteks je pak Gradu Varaždinu u ime preostalog duga ponudio dvije zgrade; bivšu krojačnicu i zgradu bivše pripreme konfekcije.
Krajem 2022. godine vjerovnici su ipak postigli neki kompromis te je Kaufland kupio zemljište. Trgovački centar u međuvremenu je izgrađen, ali problemi za Varteks time nisu završili.
Strateški projekt Vlade
Vlada je u lipnju 2021. godine ˝Varteks kvart – urbanu regeneraciju˝ proglasila strateškim projektom.
To ne znači, kako mnogi tumače, da se Vlada na bilo koji način obvezala financirati dubioze Varteksa. Isto tako ni jedna državna ili lokalna javna institucija nije dužna financirati dugove privatne tvrtke. Strateški projekt podrazumijeva lakše i brže ishođenje papirologije i lakši prolaz kroz birokratske prepreke.
Prva faza projekta podrazumijevala je realizaciju sjevernoga kružnog toka na Zagrebačkoj cesti s pristupnom prometnicom, uključivo svu pripadajuću komunalnu infrastrukturu, a druga realizaciju južnoga kružnog toka i srednjeg “T” raskrižja na Zagrebačkoj cesti te preostalog dijela prometnica s komunalnom infrastrukturom. Prva faza je dakle riješena, a u međuvremenu izgrađen je i Kaufland.
Unutar područja obuhvata zone Varteksa, kako stoji u odluci Vlade, planiraju se ujedno i zahvati uklanjanja neaktivnih građevina, koji imaju za cilj stvaranje pretpostavki za novu gradnju, čime se postižu uvjeti za funkcionalnu urbanističku i arhitektonsku rekonstrukciju cijele zone.
– Kao posljedica realizacije tog strateškog projekta stvorit će se uvjeti za transformaciju postojećih središnjih dijelova zone koji će ostati u postojećoj funkciji tekstilne i modne industrije, kao i za izgradnju novih građevina, s naglaskom na javnim sadržajima i funkcijama od osobite važnosti za lokalnu zajednicu. Projekt će, uz ostalo, i znatno pridonijeti održavanju i razvoju poslovanja Varteksa te očuvanju postojećih radnih mjesta – objasnili su tada u Vladi. Kako će se dalje stvari odvijati ovisi o Varteksu, odnosno Upravi i dioničarima.
Čini se kako je dogovorena i podjela resora u Vladi između HDZ-a i Domovinskog pokreta.
Kao nepoznanica ostaju tek imena ministara.
Prema neslužbenim informacijama Slobodne Dalmacije, u novoj Vladi premijera Andreja Plenkovića neće biti mjesta za Šibenčanina Ivana Malenicu, dojučerašnjeg ministra pravosuđa i uprave koji je nosio koalicijsku listu predvoođenu HDZ-om u 9. izbornoj jedinici.
Kako se može čuti, razlog tome nije Plenkovićevo nezadovoljstvo Malenicom, već činjenica da DP želio barem dio mega Ministarstva gospodarstva kojemu je na čelu bio premijerov “libling” Damir Habijan.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
