U susjednoj županiji utvrđeni novi slučajevi ptičje gripe
U petak je kod crvenokljunih labudova nađenih uginulih na području općine Molve (jezero Čingi Lingi) i grada Koprivnice (jezero Šoderica)...
U fokusu
Za najosnovniju uskršnju košaricu na varaždinskom placu izdvojit ćete oko 70 eura
Uskrs ima dvije košarice. Prvu, onu doslovnu, u koju se svake godine stavljaju ukrašena jaja i ostale namirnice, kasnije krasi stol i ističe osjećaj blagdana. I drugu, onu potrošačku, koja traje prije i za vrijeme Uskrsa. Obje su za hrvatski stol jednako bitne.
Prošle godine prosječna uskršnja potrošačka košarica imala je raspon od 100 do 328 eura vrijednosti, podaci su Nezavisnog hrvatskog sindikata (NHS). Istraživanje magazina “Ja Trgovac” i agencije Hendal u 2023. godini potvrdilo je sliku o potrošnji hrvatskih građana za Uskrs. Pokazalo se da se na većini hrvatskih stolova u kućanstvima uglavnom nalazi tradicionalni uskršnji ručak te namirnice.
Hrvati uglavnom vole jesti šunku, jaja, hren, rotkvice i mladi luk, a za ručak se najčešće jedu pečena janjetina i svinjetina ili puretina s mlincima. Prosječni hrvatski Uskrs ne može proći bez kuhanih jaja, što je 2023. godine čak 97 posto ispitanika potvrdilo.
Zatim slijedi mladi luk, koji je u 2023. planiralo kupiti 86 posto građana, kuhana šunka, koju je isti broj građana planirao kupiti i konzumirati, te namirnica hren. Za hren čak 56 posto ispitanih smatra da mora biti dio uskršnjeg objeda. Klasični uskršnji deserti za mnoge dijelove Hrvatske su pinca i orehnjača, koje planira kupiti otprilike trećina ispitanih građana, potvrdilo je istraživanje.
Namirnice za uskršnju košaricu Varaždinci nabavljaju i na Gradskoj tržnici.
Skuplje?
– Ove godine za uskršnju košaricu otići će oko 200 eura. Gotovo identično kao i prošle godine. Što se tiče cijena, one su gotovo kao i prošle godine. Ne znam zašto se ljudi toliko žale na cijene, pa sve je poskupjelo pa tako i namirnice na tržnici – ističe varaždinska umirovljenica koju smo zatekli u Mlječnoj hiži na Gradskoj tržnici Varaždin.
Cijene jaja ove godine za Uskrs u Varaždinu kreću se od 22 centa do 25 centi za komad. Tako ćete za deset jaja ove godine morati izdvojiti 2,5 eura.
– Svi trube o tome kako su jaja skupa. Cijena jaja je stabilna – ističe prodavačica jaja na varaždinskom placu.
Uskršnja košarica nije ništa bez dimljene šunke. Kilogram dimljene šunke kreće se oko 13 eura.
– Naravno da je skuplje nego u trgovačkom centru, no meso je domaće i priprema te šunke iziskuje više vremena – dodaje mesar iz jedne mesnice.
Budući da prosječna šunka iznosi oko 2 kilograma, to će vas stajati oko 25 eura. Za Uskrs ljudi u mesnici često kupuju i kobasice, a kilogram domaćih kobasica za kuhanje stoji 10 eura.
Uz šunku i kobasice najbolje se ljubi sir. Prosječna cijena kilograma kuhanog polutvrdog sira iznosi 10 eura.
– Cijena je ista kao i prošle godine. Mnogo vremena i truda iziskuje proizvodnja ovih sireva – dodaje proizvođač.
Mladi luk
Što se povrća tiče, vezica mladog luka stoji jedan euro.
– Cijena je godinama bila oko pet kuna, a sada je euro. Cijene su porasle oko 30 posto kako je uveden euro, no tako je bilo i u Sloveniji kad su uveli euro. Slabo se prodaje, katastrofa. Od Sesveta prošle godine sve je manje ljudi na placu – dodaje Liljana Hudika.
Što se luka tiče obitelj Hudika iz Varaždina ga proizvodi.
– Nekad je kilogram lučica bio 50 centi, a sad je tri eura. To je šest puta više, a danas vam nitko neće raditi badava. Mnogo je posla s lukom i trebate platiti radnu snagu, pa cijena od euro za pušlek nije uopće previše – dodaje Hudika.
U uskršnjoj košarici često se nađu i rotkvice, a na varaždinskom placu pušlek rotkvica stoji euro.
– Mislim da to nije previše, no ljudi slabo kupuju na placu. Radnim radom naši kupci su umirovljenici, a jedino je u subotu plac prepun i onda je prodaja vrlo dobra – dodala je žena koja već dvadesetak godina prodaje na placu.
Skromno
Znači prosječna najosnovnija uskršnja košarica na varaždinskom placu (šunka, kobasice, sir, mladi luk, jaja, rotkvica) oko 70 eura.
– Prijašnjih godina za ono osnovno bilo vam je dovoljno oko 50 eura. Sve je poskupjelo, pa tako i uskršnja košarica. No, nećemo sad štedjeti za jedan dan u godini – zaključio je Varaždinac.
U fokusu
U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora
Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).
Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.
U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.
– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.
– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.
Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.
Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.
– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.
U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).
Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.
Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.
ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.
U fokusu
Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?
Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.
>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”
Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.
– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.
Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.
Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?
To su ključne stvari – sve ostalo je magla.
Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.
Život i društvoprije 13 sati
Primalje Županijske bolnice Čakovec dale odgovore na sva pitanja u vezi poroda i babinja
Crna kronikaprije 14 sati
Varaždin: motorist (34) ozlijeđen kada je preticao kolonu te udario u auto
Život i društvoprije 15 sati
Očistite bicikle i podmažite lance jer u subotu se u Sračincu održava biciklijada
Kulturaprije 16 sati
U Muzeju Međimurja izložba “Oton Iveković – slikar Zrinskih“
U fokusuprije 17 sati
U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 4 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
