U crkvi, ne u školama. Sjećam se, u Ljubljani je jednom bila neka konferencija i onda je biskup iz Graza rekao: “Nemojte s vjeronaukom ići u školu, mi imamo loše iskustvo!” I Njemačka ima loše iskustvo… Loše je to što se vjeronauk svodi samo na znanje, a ne na vjeru. Jer vjeronauk je uvođenje u vjeru, a ne samo uvođenje u nekakvo znanje.
Ja nemam ništa protiv toga da tu bude i povijest različitih religija, ali čovjek mora biti vjernik, mora ući u vjeru. A to se ne uvodi. Sad imamo vjeroučitelja kojeg nikad ne vidiš na misi, ili rijetko kada.
Vidite, mi smo nekad imali i srednjoškolce i studente i sve druge za vjeronauk, a sad nemaš ni osnovnoškolca do kraja. Završi sv. potvrdu i više nikada neće doći na vjeronauk!
Dakle, nismo ništa dobili s vjeronaukom u školi. Mi smo prije imali više vjernika nego sada. U vrijeme komunizma smo imali više vjernika nego sada! – koliko god to sada nekima izgledalo smiješno… – izjavio je hrvatski franjevac pater Bono Zvonimir Šagi u intervjuu koji je dao Globusovom novinaru Darku Hudelistu.
Fra Bono, vodeći teolog i ugledni svećenik, dobro je poznat Varaždincima. U Kapucinskom samostanu u Varaždinu živi još od 1961. godine, a ovih mu je dana Hrvatsko društvo katoličkih novinara dodijelilo nagradu za životno djelo.
U obrazloženju te nagrade piše da ju je dobio “za dugogodišnji medijski rad u širenju Radosne vijesti na tragu Drugoga vatikanskog koncila”.
Rođen je u Brodarovcu u općini Maruševec te je, među ostalim, bio dugogodišnji župnik Župe sv. Vida. Do danas je objavio 17 knjiga.
U intervjuu za Globus naglasio je kako bez dijaloga ne može opstati ništa, što je posebno vidljivo u parlamentu te da se baš zbog toga Crkva ne smije opredijeliti za neku stranu, već za istinu, pravednost i ljubav.
Smatra da su načela koja papa Franjo poziva, koji je po njemu najbolji papa za ovo vrijeme, uvijek aktualna, te da sukobi u Crkvi ne bi nastali da se ona nije previše materijalizirala.
– Samo je siromašna Crkva uvjerljiva. To ja govorim često, ali nažalost to neće nitko čuti – naveo je.
Osvrnuo se i na pojam „rodne ideologije“, Istanbulsku konvenciju, reagiranje Crkve na sumnje da je neki svećenik zlostavljao maloljetnike, o čemu možete više pročitati na sljedećoj poveznici: https://www.jutarnji.hr/globus/Globus-politika/nas-vodeci-teolog-i-ugledni-svecenik-za-globus-u-vrijeme-komunizma-imali-smo-vise-vjernika-nego-sada-nije-trebalo-uvesti-vjeronauk-u-skole/7457580/
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
