Povežite se s nama

U fokusu

Tko i zašto drži ključ u bravama crkvi u Varaždinu?

Objavljeno:

- dana

Zašto su zatvorene varaždinske crkve? Na ovo, jedno od najučestalijih pitanja turista u Varaždinu, odgovora – nema. Barem ne kratkog i jasnog, koji bi konkretno objasnio razočaranim turistima, kad se u razgledu grada nađu pred 11 zatvorenih crkvenih vrata, zašto je ključ u bravi.

Kad su turisti iz Kine, Amerike ili Italije – odakle ih u Varaždin stiže najveći broj – krenuli put Hrvatske, pa se odlučili i za posjet Varaždinu, na stranicama Turističke zajednice Grada mogli su pročitati: „Ako ste zaljubljenik u sakralnu umjetnost i arhitekturu, Varaždin vam otkriva bogatstvo jedanaest crkava, tri samostana i katedralu.“
U varaždinsku sakralnu umjetnost i arhitekturu mnogi bi se doista mogli zaljubiti, ali turisti će o tome uglavnom prosuđivati samo na osnovi vanjskog izgleda ili vireći kroz staklena vrata.

Zabranjen ulaz

U trenutku kad kontinentalni turizam postaje konkurentan obalnome i kad se tek stvaraju pozicije na tržištu, svaki adut valja iskoristiti, a svaki kiks može značiti i propuštenu dugoročnu šansu.

Svjesni su toga i u Turističkoj zajednici, pa su ovih dana drugi put u proteklih godinu dana uputili Crkvi molbu za razgovor i, nada se direktorica Jelena Toth – dogovor.

– Itinereri turističkih grupa, koji u većini slučajeva obuhvaćaju razgled grada u trajanju od sat i pol do dva sata, uglavnom uključuju razgled katedrale, dok se zbog ograničenog vremena ostale crkve i samostani uglavnom obrađuju bez ulaska u unutrašnjost. Slijedom toga u proteklom je razdoblju s uredom biskupa komunicirana mogućnost da katedrala bude otvorena za razgled najveći dio dana. Katedrala se trenutno može razgledati u prijepodnevnom terminu do 12.30 sati te poslijepodne od 16.30 do 20 sati. Za najavljene grupe razgled je moguć i u međurazdoblju, uz prethodnu najavu. Ovih dana, prema inputima turističkih vodiča i potrebama, započeti su ponovni razgovori da se ulazak u katedralu do staklenih vrata omogući i u periodu između 12.30 i 16.30 sati – govori direktorica Toth.

Iz Biskupije ne vide ništa sporno u zatvorenim crkvama u gradu Varaždinu. Oni će za dvokratno otvorenu katedralu reći da je „otvorena gotovo cijelog dana“.

Krivci – vandali

– Crkve su prvenstveno mjesta u kojima se za liturgiju, molitvu, bogoslužje okuplja Crkva – zajednica vjernika po kojoj je i sama građevina dobila ime. Zbog toga su primarno crkve otvorene tako da odgovaraju na potrebe vjernika i na mogućnosti njihovog dolaska na molitvu i bogoslužje. Nastavno, valja istaknuti kako u Varaždinskoj biskupiji ne postoje generalne odredbe kada bi crkve trebale biti otvorene – napisao nam je u odgovoru na pitanje o mogućnosti dogovora s Turističkom zajednicom biskupov tajnik Nikola Tomašević.
On kaže da je za zatvorena vrata uvelike kriv i vandalizam u crkvama.

– Potrebno je naglasiti kako je iskustvo nekoliko pljački, slučaja vandalizma i izraza nekulture u crkvama u gradu Varaždinu rezultiralo time da, radi zaštite crkve kao duhovne, kulturne i sakralne baštine, one budu zatvorene u vremenu kad u njima nema nikoga od djelatnika, odnosno službenika. No, i tome se, radi dobra vjernika i dobronamjernih ljudi, izašlo ususret, tako da je prilaz većini crkava u tom vremenu omogućen do staklenih vrata, tzv. vjetrobrana, tj. u predvorje crkve, gdje se mogu pomoliti ili eventualno vidjeti unutrašnjost crkve.

Iako tajnik Tomašević kaže da se može ući u predvorje crkava, to je više iznimka nego pravilo.

Iz Biskupije ne isključuju drukčiji dogovor s Turističkom zajednicom, međutim, tajnik Tomašević će sugerirati dogovor direktno sa župnicima.

– Budući da Varaždinska biskupija ima 105 župa, u kojima se nalazi preko 400 crkava i kapelica, za koje brigu vode župnici u dogovoru s povjerenim im vjernicima, upit i koordinacija prijedloga Turističke zajednice Grada Varaždina trebali bi ići prema župnicima, tj. upraviteljima varaždinskih crkava – zaključuje.

A zarada?

Predloženi način komunikacije na umu ima i direktorica Toth.

– Predložili smo inicijativu da se u dogovoru sa svim crkvama na prostoru povijesne jezgre pokuša utvrditi raspored koji bi tijekom cijelog dana omogućio razgled neke od crkvi – crkve su trenutno otvorene uglavnom u periodu prije i nakon mise, a ovime bi se otvorile tijekom cijelog dana, izmjenjujući se prema dogovorenom rasporedu. Smatramo da bi se navedenim zadovoljile potrebe posjetitelja, a isto bi s druge strane bilo prihvatljivo i za crkve – kompromisna je direktorica.

U odgovorima iz Biskupije u nekoliko je navrata spomenuta sintagma „bez ikakvih troškova“. Odnosno, da Crkva u tom turističkom „dealu“ ne zarađuje ni lipu. Još prije desetak godina se, primjerice, konkatedrala sv. Petra i Pavla u Osijeku požalila da godišnje kroz crkvu prođe 100.000 turista, od kojih nijedan „nema naviku ili potrebu ostaviti koji novčić u škrabici ili kupiti suvenir“, pisao je lokalni portal.

Netko je izračunao da godišnje u domaće crkve uđe 3 milijuna turista. Kontaktiralo se tad s pretpostavkom što bi bilo kad bi turističke zajednice za svakog od njih, od svoje zarade, Crkvi dale po jednu kunu. Prihod je lako izračunati. Taj bi novac, pisalo je tad, mogao poslužiti za uređenje crkve.

I Varaždince zanima zašto su crkve zatvorene.

– Moja potreba da se pomolim u crkvi nije vezana uz određeni dan i sat. Bog ima radno vrijeme? Ako mi netko odgovori da se mogu pomoliti bilo kad i bilo gdje, zašto bih onda uopće i išao u crkvu? – kaže varaždinski vjernik.

U fokusu

Proglašena prirodna nepogoda mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Anđelko Stričak je danas, 6. svibnja, proglasio prirodnu nepogodu zbog mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća.

U razdoblju od 21. do 24. travnja, u noćnim i jutarnjim satima, mraz je nanio velike štete na poljoprivrednim kulturama i trajnim nasadima.

Odluka je donesena nakon što su iz Grada Lepoglave i Općine Donja Voća zahtjeve za proglašenje prirodne nepogode dostavili Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta.

Prema zaprimljenim zahtjevima, štete na poljoprivrednim kulturama su od 30 do 80 %.

Prva procjena ukupne štete zbog mraza na području dvije jedinice lokalne samouprave iznosi 460.000 eura.

Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju u roku od 8 dana od proglašenja prirodne nepogode prijaviti Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku i na propisanom obrascu. U roku od 15 dana Općinsko povjerenstvo treba izraditi prve procjene šteta, a u roku od 50 dana Županijskom povjerenstvu dostaviti konačnu procijenjenu štetu.

Županijsko povjerenstvo će potom u zakonskom roku prijavljene konačne procjene štete dostaviti Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 12.000 radnika. Bila su zlatna vremena i tvrtka je hranila mnoge obitelji u Varaždinskoj županiji.

Danas je tvrtka spala na manje od 700 radnika. Ti isti radnici nisu primili pola plaće za veljaču, kao ni cijelu plaću za ožujak.

Zbog toga su se odlučili na štrajk. Tužna, smrknuta lica, suze u očima, očaj i bijes, vidjeli smo u ponedjeljak, 6. svibnja na parkiralištu ispred tvrtke.

– Mi smo želimo svoje plaće za svoj rad – vikali su.

Mnogi radnici cijeli svoj radni vijek provode u istoj tvrtki.

– Ovo je žalosno. Tu sam od 16. godine. I prije smo bili bez plaće, ali imali smo puno posla. Svašta smo prošli s raznim upravama. Sada nemamo posla, situacija je eskalirala. Niti taj minimalac ne dobijemo, a nemamo ni posla. Kako da dođemo na posao, kako da si kupimo nešto za jesti na poslu, od čega? Ne znam možemo li ovo prebroditi. Imam 35 godina staža. Pola obitelji mi je ovdje radilo, sa suprugom sam gradila kuću iz tog minimalca. Sve sam ovdje ostavila – rekla je gotovo kroz suze Rosana Liber.

Ono što sve radnike zanima kad će napokon dobiti svoje plaće. Ističu da će štrajk trajati dok ne dobiju svoje plaće.

– Nije tajna da je Varteks već bio u teškoj situaciji, no ovi radnici neće nastaviti s proizvodnjom dok ne dobiju dio plaće za veljaču i cijelu plaću za ožujak. Radnici Varteksa taoci su vrijednosti imovine Varteksa. Pripadnici krupnog kapitala žele se imovine Varteksa domoći što jeftinije i brže – ističe Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje