Povežite se s nama

U fokusu

FOTO Svi Ivančani dobili novi trg, a zaslužnima uručena javna priznanja

Objavljeno:

- dana

Mnogim događajima i nizom manifestacija prošlog tjedna je nastavljeno obilježavanje Dana Grada Ivanca koji su i ovoga puta privukli brojne posjetitelje, a središnji događaj i ove je godine bila svečana sjednica Gradskog vijeća.

Ivanec je tako u utorak obilježio 622. godišnjicu svoje pisane povijesti, a na svečanoj sjednici okupio se velik broj gostiju i uzvanika, odnosno uglednika iz političkog, gospodarskog, kulturnog i drugih sfera javnoga života. Nakon intoniranja državne i neformalne ivanečke himne „Poleg jedne velke gore“, te odavanja počasti svima poginulima za neovisnu Hrvatsku, skup je pozdravila predsjednica Gradskog vijeća Ksenija Sedlar Đunđek. U svojem izlaganju osvrnula se na rad najvišeg gradskog predstavničkog tijela tijekom proteklih godinu dana, a potom je slijedila 15-minutna projekcija filma  u kojem su prikazani brojni komunalno-infrastrukturni, cestovni, društveni i drugi projekti čija je realizacija u Ivancu i na cijelom gradskom području već počela ili je u pripremi. U tom pogledu u Ivancu je u zadnjih godinu dana ostvaren izniman iskorak po velikom broju projekata, čija je realizacija omogućena velikim povećanjem proračuna Grada Ivanca, ali i značajnim povlačenjem sredstava iz EU fondova te državnog proračuna. – Sve prikazano u filmu tek je dio pokrenutog i ostvarenog – izjavio je gradonačelnik Milorad Batinić naglasivši da je takav uzlet omogućen lani uspostavljenom političkom stabilnošću u zemlji. -Izmjenom zakonskih propisa, od 1. siječnja ove godine snažno su povećani proračuni gradova i općina, a proračun Grada Ivanca u odnosu na lani veći je za 10,5 milijuna kuna. Bilježimo i pojačano povlačenje sredstava iz EU fondova, i to za one koje smo kandidirali još 2015. i 2016., a koji su otad pa sve do danas zbog političke nestabilnosti proteklih godina bili na čekanju u ladicama i koji tek sada dolaze u realizaciju – rekao je Batinić dodavši da unatoč lošim demografskim trendovima u Hrvatskoj, na ivanečkom području nemaju pad broja upisanih u škole. Štoviše, u ovom gradu razmišljaju o proširenju vrtićkih kapaciteta. – Stopa nezaposlenosti u Ivancu samo je 3 posto, međutim svjesni smo da je ona tek dijelom rezultat novootvorenih radnih mjesta na domicilnom području te da je velik broj naših ljudi za poslom i većom zaradom otišao u inozemstvo. Cilj nam je vratiti ih, a to možemo samo na način da osiguramo tvrtkama poslovanje u posloženim i stabilnim uvjetima. Nužno je smanjenje presije na plaće i cijena rada, da plaće porastu, da ljudi imaju sigurno radno mjesto. I to je najbolja mjera demografske politike – poručio je Batinić. Čestitke građanima uputio je i varaždinski župan Radimir Čačić te se podrobnije osvrnuo na predstojeća visoka ulaganja u škole na području grada Ivanca – u sufinanciranje energetske obnove Srednje škole Ivanec, zatim, u obnovu područne škole u Kuljevčici (800.000 kn) te škola u Prigorcu (700.000 kn) i Gačicama (700.000 kn). Županija nastoji riješiti financijsku konstrukciju projekta dogradnje Osnovne škole u Ivancu, koji je „težak“ čak 25 milijuna kuna. Skupu se obratio i potpredsjednik Vlade i aktualni ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar, izaslanik premijera Plenkovića. -Drago mi je kad vidim da je novi dodatan priljev sredstava Gradu Ivancu od gotovo 11 milijuna kuna rezultat inicijativa koje sam s Miloradom Batinićem pokrenuo još prije 6 godina. Tada smo uvidjeli golemu razliku u prihodima primorskih i nekih drugih općina u odnosu na naše, u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje smo bili prisiljeni raditi s mizernim prihodima. Danas naših 26 općina i gradova ima puno veće prihode i ako imaju pametne čelnike i vijećnike i ako pred sobom imaju jasan program rada, tada s povećanim prihodima mogu doista puno napraviti – istaknuo je Štromar. Na njega se nadovezao saborski zastupnik Anđelko Stričak, izaslanik predsjednik Sabora Gordana Jandrokovića ustvrdivši da zbog povećanih proračuna na svečanim sjednicama u posljednje vrijeme svugdje vlada drukčija, optimistična atmosfera, te da se u ovom trenutku u Varaždinskoj županiji provode investicije „teške“ milijardu i pol kuna. Za inicijative pojedinih populističkih političkih opcija, koje se u ovakvom ekonomskom i sigurnosnom trenutku zalažu za izlazak Hrvatske iz EU i iz NATO pakta, rekao je da su „izvan pameti“. U nastavku svečanosti zaslužnima su uručena javna priznanja Grada Ivanca. Plakete Grada Ivanca dodijeljene su Udruženju hrvatskih obrtnika Ivanec i Vatrogasnoj zajednici grada Ivanca. Zahvalnice su dobili dr. sc. Suzana Jagić, Ivanečki klubu kolekcionara i Glumačka družina Komedijaši iz Stažnejvca. Male plakete Grada Ivanca dodijeljene su Plesnom klubu Ivančica Ivanec te ekipi učenika OŠ Ivanec i njihovoj mentorici prof. Ivani Matić. Nagrada „Volonter godine“ pripala je Ivančaninu Marijanu Friščić. U ime svih nagrađenih zahvalila je učenica OŠ Ivanec Rene Neuberg – Jagetić. Dodajmo da je uključivanjem solarnog stabla i koncertom Balašević tribute banda u srijedu otvoren prekrasan Kinotrg u Ivancu. Ovogodišnje obilježavanje Dana Grada kulminirat će u petak, 29. lipnja večernjim koncertom Maje Šuput na središnjoj bini.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje